Evropa mora značajno smanjiti svoju ovisnost o uvozu nafte i plina te povećati proizvodnju i potrošnju čiste električne energije, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pred Evropskim parlamentom.
Od kraja februara, cijene plina u Evropi su porasle za 140 posto, cijene dizela su se udvostručile, a uvoz fosilnih goriva koštao je Uniju dodatnih 100 milijardi eura, bez povećanja količine energije koju Evropa prima, prenosi Poslovni.hr.
„Sve dok Evropa ovisi o nafti i plinu, naš prosperitet je izložen događajima koji su izvan naše kontrole. Uvozom fosilnih goriva uvozimo i šokove i krize koje dolaze s njima“, rekla je von der Leyen u debati uoči sastanka Evropskog vijeća 15. i 16. oktobra.
Ruski plin pao je sa 45 na 12 posto
Von der Leyen je podsjetila da je prije četiri godine oko 45 posto evropskog uvoza plina dolazilo iz Rusije. Danas je ovaj udio smanjen na oko 12 posto, a predsjednica Komisije je najavila da EU želi da ga dodatno smanji.
U svom govoru je rekla da će ruski plin „biti na nuli do kraja godine“. Formalni evropski plan za postepeno ukidanje ruskih izvora energije, međutim, pravi razliku između vrsta snabdijevanja: uvoz ruskog LNG-a trebao bi završiti do kraja 2026. godine, dok je rok za potpuni prestanak uvoza ruskog plina putem cjevovoda novembar 2027. godine.
Istovremeno, više od 70 posto električne energije EU danas, prema Komisiji, dolazi iz domaćih čistih izvora, odnosno obnovljivih izvora i nuklearne energije.
Šest puta više kapaciteta čeka na povezivanje
Evropa je prošle godine instalirala više od 80 gigavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Međutim, problem je što skoro šest puta više kapaciteta još uvijek čeka na povezivanje na električnu mrežu.
Von der Leyen je stoga ponovo pozvala na ubrzanje ulaganja u mreže, brže povezivanje novih projekata i razvoj sistema za skladištenje električne energije.
Prošle godine, vjetar i solarna energija su prvi put proizveli više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno.
Električna energija čini manje od četvrtine ukupne potrošnje
Komisija smatra da proizvodnja čiste električne energije nije dovoljna ukoliko se ne poveća i njena upotreba. Električna energija trenutno čini manje od 25 posto ukupne konačne potrošnje energije u Evropskoj uniji. Cilj je da se ovaj udio otprilike udvostruči do 2040. godine.
Prema procjenama Komisije, veća elektrifikacija ekonomije, transporta i grijanja mogla bi smanjiti godišnji račun Evrope za uvoz fosilnih goriva za čak 260 milijardi eura.
Očekuje se da će Komisija u narednim mjesecima predstaviti dodatne mjere kako bi podstakla ovu promjenu.
Nova zajednička nabavka energije
Brisel takođe priprema kratkoročne mjere za ublažavanje energetskog pritiska.
Komisija će pokrenuti novu radnu grupu za objedinjavanje potražnje za energijom među državama članicama.
Ideja je da se nadogradi model zajedničke nabavke koji je EU već koristila nakon smanjenja isporuka ruskog plina. Umjesto da samo povezuje kupce i dobavljače, Komisija želi objediniti potražnju i angažovati tržišnog operatora za zajedničku kupovinu.
Pročitajte još:
Takođe će biti pokrenut strateški dijalog s evropskim rafinerijama kako bi se smanjili troškovi i osigurala dovoljna ponuda, uključujući i za obrambeni sektor.
G7 oslobađa 100 miliona barela iz rezervi
Dodatno kratkoročno olakšanje tržištu trebalo bi doći od odluke zemalja G7 da puste 100 miliona barela dizela i sirove nafte iz kriznih rezervi. Očekuje se da će oslobađanje zaliha trajati nekoliko mjeseci, a cilj je smirivanje cijena nakon poremećaja na Bliskom istoku.
Von der Leyen je upozorila da visoke cijene već vrše veliki pritisak na kompanije i domaćinstva i da bi se situacija mogla dodatno pogoršati tokom zime.
Komisija se stoga zalaže za ciljane mjere za najugroženija domaćinstva i industrije, ali se protivi općim subvencijama za sve potrošače.
Dugoročni odgovor, kaže Brisel, trebao bi biti smanjenje ovisnosti o uvozu i veće oslanjanje na električnu energiju proizvedenu u Evropi.
