Globalna proizvodnja vina ove godine će ostati blizu najnižeg nivoa u više od šest decenija, uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uslova koji su pogodili glavne vinorodne regije. Istovremeno, proizvođači se bore sa slabljenjem potražnje i promjenom potrošačkih navika.
Prema početnim procjenama Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), oko 225 miliona hektolitara vina će biti proizvedeno 2026. godine, što je oko jedan posto manje nego prošle godine, prenose Financije.hr.
To bi ostavilo globalnu proizvodnju ispod dugogodišnjeg prosjeka četvrtu godinu zaredom, a procijenjene količine su među najnižima od 1961. godine.
Na ovogodišnju berbu uticale su suše, toplotni talasi i proljetni mrazevi, koji su smanjili prinose u dijelovima Evrope i drugim glavnim vinorodnim regijama.
Evropska unija, koja proizvodi oko 60 posto svjetskog vina, očekuje skroman oporavak. Očekuje se da će proizvodnja biti oko 137 miliona hektolitara, što je jedan posto više nego prošle godine, ali i dalje oko šest posto ispod petogodišnjeg prosjeka.
Rezultati su mješoviti među najvećim proizvođačima. Italija i Francuska suočavaju se sa slabijim berbama, dok se očekuje oporavak proizvodnje u Španiji, Portugalu i Rumuniji.
Pročitajte još:
Izvan Evrope, nepovoljni vremenski uslovi pogodili su vinograde u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, dok je Južna Afrika postigla znatno bolje rezultate.
Pored problema u proizvodnji, vinska industrija je sve više opterećena padom potrošnje. Globalna potrošnja vina pala je prošle godine za 2,7 posto, na oko 208 miliona hektolitara, što je uzrokovano višim troškovima života i promjenama u navikama potrošača.
Slabija prodaja i povećani operativni troškovi dodatno pritiskaju profitabilnost proizvođača, a u nekim vinorodnim regijama dovode i do smanjenja površine pod vinovom lozom. Od 2020. godine, ukupna globalna površina vinograda smanjena je za oko 4,8 posto.














