Crnogorski turizam u prvoj polovini godine bilježi rast broja gostiju i noćenja, ali pozitivna statistika istovremeno ukazuje na promjene na ključnim emitivnim tržištima i probleme koji godinama opterećuju ovu privrednu granu.
Istraživač tržišta Darko Đikanović ukazuje na rast prometa iz Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Srbije i SAD, ali i oštar pad broja noćenja turista iz Turske i Izraela, prenosi Pobjeda.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Pobjedu ocjenjuje da rezultati daju razlog za optimizam, ali upozorava da se uspješnost sezone ne može mjeriti samo brojem gostiju i noćenja, već prvenstveno prihodima i ukupnim efektima na crnogorsku ekonomiju.
Crnu Goru je u prvoj polovini 2026. godine posjetilo 994.000 turista, što predstavlja rast od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je ostvareno 5,14 miliona noćenja, odnosno 6,5 odsto više nego godinu ranije.
Statistika
Podaci Uprave za statistiku – Monstata, koje je analizirao istraživač tržišta Darko Đikanović, pokazuju da je prosječna dužina boravka ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 5,2 noći.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u privatnom smještaju – učestvovali su sa 64 odsto u ukupnom broju noćenja, odnosno sa približno 3,28 miliona. U tom segmentu zabilježen je godišnji rast od devet odsto.
U kolektivnom smještaju je ostvareno 1,86 miliona noćenja, što predstavlja 36 odsto ukupnog rezultata. Kolektivni smještaj zabilježio je skromniji rast od dva odsto.
Rusija je ostala vodeće inostrano tržište sa približno 990.000 noćenja, dva odsto više nego u prvoj polovini 2025. godine. Odmah iza nje nalazi se Srbija, čiji su turisti ostvarili oko 963.000 noćenja. Na tržištu Srbije zabilježen je snažan rast od 18 odsto.
– Turisti iz Bosne i Hercegovine ostvarili su 273.000 noćenja, osam odsto više nego godinu ranije. Slijede gosti iz Velike Britanije sa 251.000 noćenja i rastom od 17 odsto, dok je njemačko tržište zabilježilo 244.000 noćenja i povećanje od 21 odsto. Značajan rast ostvaren je i na tržištu Ukrajine, čiji su državljani ostvarili oko 220.000 noćenja, 18 odsto više nego u uporednom periodu. Najveće povećanje među prikazanim tržištima zabilježila je Poljska. Poljski turisti ostvarili su 145.000 noćenja, uz rast od 31 odsto. Pozitivan rezultat zabilježen je i na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, sa 115.000 noćenja i rastom od 22 odsto – analizirao je Đikanović.
Njegove analize pokazuju da je najizraženiji pad zabilježen na tržištu Turske. Turisti iz te zemlje ostvarili su 181.000 noćenja, čak 39 odsto manje nego u prvoj polovini prethodne godine. Pad je registrovan i kod turista iz Izraela, koji su ostvarili oko 96.000 noćenja, 24 odsto manje.
– Predstavljeni rezultati pokazuju da crnogorski turizam nastavlja da raste, ali i da se struktura gostiju mijenja. Posebno ohrabruje povećanje prometa sa tržišta Njemačke, Velike Britanije, Poljske i SAD, dok veliki pad pojedinih tržišta potvrđuje potrebu za daljom diversifikacijom turističke ponude i promocije. Iako je rast broja dolazaka i noćenja pozitivan, nepromijenjena prosječna dužina boravka pokazuje da jedan od ključnih izazova ostaje stvaranje sadržaja koji bi goste podstakli da u Crnoj Gori provedu više vremena – tvrdi Đikanović.
Podaci o kretanjima u turizmu su pozitivni i tome se treba radovati, jer je riječ o strateški najznačajnijoj grani crnogorske privrede, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Pobjedu.
– Turizam u najvećoj mjeri doprinosi budžetskim prihodima, zbog čega bi svaki ozbiljniji problem tokom sezone ugrozio ne samo javne finansije već i cjelokupnu ekonomiju, koja u velikoj mjeri zavisi od ove djelatnosti – kazao je Mulešković za Pobjedu.
Posebno ga, kako ističe, ohrabruje povećanje turističke i ekonomske aktivnosti na sjeveru Crne Gore tokom ove i prethodne godine.
– Na taj način se diverzifikuje turistička ponuda, ali i doprinosi razvoju sjevera, koji i dalje značajno zaostaje za centralnim i južnim regionom. Međutim, turističku sezonu ne treba ocjenjivati samo prema broju gostiju. Tek na njenom kraju treba sagledati finansijske rezultate, jer su prihodi i ukupni ekonomski efekti najvažnije mjerilo uspješnosti – naglasio je Mulešković.
Ipak, kako navodi, i ova sezona ponovo je ukazala na probleme sa kojima se crnogorski turizam suočava godinama.
Infrastruktura problem
– Prije svega, neophodno je mnogo intenzivnije raditi na razvoju infrastrukture kako bi se smanjile velike saobraćajne gužve koje su obilježile i ovu sezonu. Pohvalno je što je Crna Gora sada znatno bolje avio-povezana i što su prevaziđeni problemi iz 2023. godine, kada su niskobudžetne kompanije najavile ukidanje većeg broja linija zbog povećanja aerodromskih naknada. Dobra avio-dostupnost presudna je za malu i turistički zavisnu destinaciju kakva je Crna Gora – rekao je Mulešković.
Bolja avio-povezanost, međutim, dodatno je pokazala ograničenost kapaciteta crnogorskih aerodroma.
– Upravljanje aerodromima je u prethodnom periodu značajno unaprijeđeno, uprkos ograničenim kapacitetima. Ipak, glavni problem ostaje nedovoljno razvijena aerodromska infrastruktura i to pitanje se mora što prije rješavati – poručio je sagovornik Pobjede.
Prema njegovim riječima, jedan od prioriteta mora biti smanjenje sezonalnosti, uz razvoj turističkih proizvoda koji će privlačiti goste tokom cijele godine.
– Već sada moramo početi pripreme za sljedeću godinu, otvarati nova tržišta i unapređivati postojeće turističke destinacije. Kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, može se očekivati i veći broj turista iz država članica, zbog čega bi promotivne aktivnosti trebalo snažnije usmjeriti ka tim tržištima – ocijenio je Mulešković.
Pročitajte još:
On smatra da aktuelni rezultati daju razlog za optimizam, ali upozorava da se dugogodišnji izazovi ne smiju zanemariti.
– Neophodna je mnogo bolja komunikacija sa turističkom privredom kako se isti problemi ne bi ponavljali. Ove godine posebno je izražen nedostatak radne snage. Na tome se mora sistemski raditi, jer manjak zaposlenih direktno utiče na kvalitet usluge, ali i na cjenovnu politiku. Na rast cijena, naravno, uticale su i određene odluke donijete u prethodnom periodu – kazao je Mulešković.
Crna Gora, zaključuje, mora dodatno unaprijediti turističku promociju.
– Dolazak svjetski poznatih ličnosti treba mnogo bolje koristiti za promociju države. Pohvalno je i to što smo ove godine imali festivale koji su privukli goste koji ranije vjerovatno ne bi izabrali Crnu Goru. Dakle, urađeno je dosta, ali su ostali neriješeni sistemski problemi. Njima se mora pristupiti što hitnije kako bi Crna Gora obezbijedila održiv razvoj turizma – zaključio je Mulešković.
