Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Niño stvaraju ‘savršenu oluju’ visokih troškova i loših žetvi koji su doveli svijet na rub novog vala poskupljenja hrane, upozorio je Maximo Torero, glavni ekonomista UN-ove agencije FAO.
Cijene hrane bile su glavni pokretač vala inflacije širom svijeta u 2022. godini, ali su do sada ove godine ostale relativno stabilne, napominje Reuters, a u nekim dijelovima svijeta čak su donekle obuzdale rast potrošačkih cijena koji je bio podstaknut visokim troškovima energije, prenosi SEEbiz.
Međutim, ovo je vjerovatno samo zatišje pred buru, jer više cijene nafte, nedostatak zaliha gnojiva iz regije Persijskog zaliva, nestašica dizela u nekim dijelovima svijeta i ekstremni vremenski uslovi povećavaju troškove proizvodnje hrane.
To će se na kraju preliti na potrošačke cijene, iako sa zakašnjenjem, dodaje Reuters.
Oštriji porasti cijena
„Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi oštrije rasti… i da će do kraja godine (cijene hrane) također početi rasti“, rekao je glavni ekonomist FAO-a u intervjuu za Reuters. Vjerovatno će sljedeće godine porasti još oštrije, dodao je Torero. Prenošenje cijena s osnovnih poljoprivrednih proizvoda na finalni prehrambeni proizvod traje oko tri do šest mjeseci, objasnio je ekonomist FAO-a.
Iako su cijene nekih osnovnih prehrambenih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i riže, porasle posljednjih mjeseci, većina njih i dalje odražava relativno dobre žetve i ne vjerovatne poteškoće u narednoj godini.
„Ormuski moreuz je problem koji utiče na sve inpute za osnovne poljoprivredne proizvode i za poljoprivredne sisteme“, istakao je Torero.
Nafta se koristi u pakovanju, preradi i transportu, a prirodni plin je sirovina u proizvodnji vještačkih gnojiva, podsjetio je. Istovremeno, šteta koju su ukrajinski napadi na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu usporila je izvoz dizela i prirodnog plina, važnih inputa za proizvodnju hrane.
Globalni problem
Budući da su cijene ovih sirovina postavljene na globalnom tržištu, ovo donosi poteškoće cijelom svijetu, iako bogatije zemlje imaju više novca za zaštitu proizvođača.
„O ovome se raspravlja u Evropi, Sjedinjenim Državama, Brazilu i Aziji“, rekao je Torero, napominjući da loša zarada utiče na odluke poljoprivrednika o sjetvi.
Sjedinjene Države mogu pokriti potrebe za većinom ključnih poljoprivrednih artikala domaćom proizvodnjom, ali poljoprivrednici koji uzgajaju devet osnovnih poljoprivrednih proizvoda i dalje bi mogli zabilježiti gubitak od 32 milijarde dolara sljedeće godine ako im savezna vlada ne priskoči u pomoć, objavila je Američka federacija poljoprivrednih biroa.
Pročitajte još:
Svaka analizirana kultura ostat će ispod praga profitabilnosti u 2027. godini, procijenilo je udruženje, izračunavajući profitabilnost po hektaru plantaža.
Svjetska sjetva pšenice i kukuruza već je smanjena u prva tri mjeseca rata u Iranu, a neki američki proizvođači okrenuli su se uzgoju soje jer joj je potrebno manje vještačkih gnojiva.
Vremenske nepogode
U Australiji, jednom od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, očekuje se da će žetva zimskih usjeva biti 21 posto niža, dijelom zbog znatno viših cijena goriva i gnojiva i neizvjesne dostupnosti ključnih sirovina i goriva.
Ovogodišnji El Niño takođe uzrokuje dodatne probleme, a prognoze predviđaju da će biti izuzetno jak i značajno promijeniti obrasce padavina.
To bi zauzvrat moglo uticati na cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda i uzrokovati akutnu nesigurnost hrane za desetine miliona ljudi.
Monsun u Indiji već kasni, a padavine od početka augusta su ispod prosjeka, što bi moglo smanjiti proizvodnju riže i uticati na cijene širom svijeta.
