Požari i ekstremne vrućine koje su pogodile Francusku, Španiju, Portugaliju, Grčku, Rumuniju i druge dijelove Evrope već su uzrokovale najmanje 3,1 milijardu eura troškova obnove. Pravi ekonomski račun biće mnogo veći kada se uračunaju uništene kuće i usjevi, poremećaji u proizvodnji, pad turizma, utjecaji na zdravlje i rastući troškovi osiguranja.
Skoro pola miliona hektara izgorjelo je u prva dva mjeseca evropske sezone požara.
Prema analizi Financial Timesa, samo u pet najteže pogođenih zemalja eurozone, troškovi vraćanja izgorjelih područja u prethodno stanje dostigli su oko 3,1 milijardu eura, prenose Financije.hr.
Ovo već premašuje procijenjeni prosječni godišnji trošak šumskih požara za cijelu Evropsku uniju, koji Evropska komisija procjenjuje na oko 2,5 milijarde eura.
Stvarna šteta biće višestruko veća.
Procjena od 3,1 milijarde eura uglavnom uključuje troškove obnove zemljišta, pošumljavanja i održavanja izgorjelih područja.
Ne uključuje u potpunosti štetu na kućama, preduzećima, vozilima i usjevima, kao ni gubitke povezane s prekidom proizvodnje i turističke sezone.
Dodatni troškovi će nastati samo zbog većih premija osiguranja, imovine koju će postati teško ili nemoguće osigurati, smanjenog broja posjetilaca i kupovine opreme za gašenje požara i prilagođavanja infrastrukture.
Posljedice zagađenja vazduha i ekstremnih temperatura po zdravlje, uključujući dodatne hospitalizacije i prekomjerne smrtne slučajeve, nisu u potpunosti monetizovane.
Požari u Francuskoj zaustavljaju industrijsku proizvodnju
Francuska Gironde je jedna od najteže pogođenih regija, a ujedno je i važan centar za odbrambenu i vazduhoplovnu industriju.
Požari su prisilili kompanije poput proizvođača avionskih motora Safran, proizvođača borbenih aviona Dassault Aviation i raketne kompanije ArianeGroup da zaustave proizvodnju i evakuišu zaposlene.
Prema podacima lokalne privredne komore, najmanje 40.000 preduzeća je direktno pogođeno požarima. Do 30. jula, oko 19.500 kompanija je potpuno zatvoreno, dok je između 120.000 i 150.000 zaposlenih bilo na skraćenom radnom vremenu koje subvencioniše država.
Gironde je takođe poznata po svojim vinogradima u Bordeauxu. Do sada su uglavnom izbjegli direktnu vatru, ali postoji rizik da bi dim mogao uticati na kvalitet grožđa i ovogodišnju berbu.
Uzgajivači kamenica u zalivu Arcachon takođe su pogođeni, kao i turizam, koji generiše oko sedam posto BDP-a departmana.
Španski poljoprivrednici gube hiljade hektara pašnjaka
Požari u Španiji došli su na oko 50 kilometara od Madrida i zahvatili su kuće, preduzeća i vozila u ruralnim naseljima.
Udruženje malih poljoprivrednika i uzgajivača stoke preliminarno je zabilježilo gubitak najmanje 18.500 hektara upotrebljivog zemljišta, uglavnom pašnjaka.
Konačna šteta će takođe ovisiti o gubitku stoke, višegodišnjih usjeva i prihoda koji se neće ostvariti u budućim sezonama.
Iako je malo vjerovatno da će takvi gubici značajno promijeniti brojke nacionalnog BDP-a, oni mogu predstavljati višegodišnji ekonomski udarac lokalnim zajednicama.
Suša otežava transport i proizvodnju energije
Ekonomske posljedice ekstremnog ljeta nisu ograničene samo na šumske požare.
Pad vodostaja Rajne i Dunava otežava transport sirovina i industrijskih proizvoda. Veliki pogoni hemijskih kompanija BASF, Covestro i Evonik, koji zavise od riječnog transporta, koncentrisani su duž Rajne.
Rekordno nizak vodostaj Dunava takođe je ugrozio rad nuklearnih elektrana koje koriste rijeku za hlađenje.
Pročitajte još:
Mađarskoj nuklearnoj elektrani, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji, prijetilo je gašenje, dok je Rumunija morala zatvoriti jedan od dva reaktora u elektrani Cernavodă.
Takvi prekidi povećavaju troškove energije, transporta i industrijske proizvodnje i šire posljedice katastrofa na područja koja nisu direktno pogođena požarom.
Rekonstrukcija povećava BDP, ali ne stvara novo bogatstvo
Državna pomoć, isplate osiguranja i građevinska obnova nakon prirodnih katastrofa mogu kratkoročno povećati potrošnju i statistički podržati ekonomski rast. Međutim, to ne znači da se stvara nova vrijednost. Novac se troši na zamjenu uništenih kuća, šuma, infrastrukture i proizvodnih kapaciteta.
Ekonomisti upozoravaju da takva aktivnost može prikriti stvarni gubitak kapitala, kvalitete života i budućih prihoda za lokalne zajednice.
Klimatski ekonomista Sarah Meier procjenjuje da bi stvarni ekonomski trošak ovogodišnjih požara mogao biti više od tri puta veći od prosječnog godišnjeg gubitka BDP-a koji su požari prouzrokovali regionalnim ekonomijama u Portugaliji, Španiji, Italiji i Grčkoj između 2011. i 2018. godine.
