Prosječna penzija trenutno iznosi oko 54 odsto prosječne zarade, dok u Savezu udruženja penzionera Crne Gore smatraju da bi taj odnos trebalo povećati na najmanje 65 odsto. Penzioneri upozoravaju da ih rast zarada koji ne prati odgovarajuće povećanje penzija gura u socijalnu zonu.
Upravni odbor Saveza penzionera Crne Gore zatražiće da Skupštini bude dostavljen pisani prijedlog za izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se omogućilo povećanje penzija bez odlaganja, saopštio je predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović, prenosi Pobjeda.
On je naveo da se predviđeno povećanje ne smije pomjerati za naredni period, već da ga treba sprovesti u najkraćem mogućem roku.
– Kontinuirani rast cijena hrane, ljekova i drugih osnovnih životnih potreba dodatno je pogoršao materijalni položaj penzionera. Zbog toga je neophodno preduzeti mjere koje će omogućiti očuvanje i unapređenje njihovog životnog standarda – kazao je Vešović.
Usklađivanje
Prema njegovim riječima, Upravni odbor Saveza predložiće i da Vlada razmotri mogućnost vanrednog usklađivanja penzija do kraja tekuće godine, kako bi primanja penzionera bila adekvatnije usklađena sa rastom troškova života.
Vešović je posebno ukazao na potrebu popravljanja odnosa između prosječne penzije i prosječne zarade, odnosno približavanja evropskom modelu.
Prosječna penzija, kako je naveo, trenutno iznosi oko 54 odsto prosječne zarade, što je nedovoljno kada se uzmu u obzir cijene osnovnih životnih namirnica, ljekova, stanovanja i drugih obaveza koje penzioneri moraju da podmiruju.
– Smatramo da bi, imajući u vidu troškove života i potrebe penzionera, taj odnos trebalo unaprijediti i približiti evropskom modelu, odnosno nivou od najmanje 65 odsto prosječne zarade. To je zahtjev koji iznosimo i predlažemo već godinama – rekao je Vešović.
On je istakao da penzioneri ne mogu čekati naredne periode za povećanje primanja, jer rast cijena svakodnevno umanjuje njihovu kupovnu moć. Zbog toga Savez očekuje da Skupština i Vlada razmotre predložene mjere i pronađu način da penzije budu povećane u što kraćem roku.
Socijalna zona
Tokom rasprave članovi Saveza i predstavnici penzionera iznijeli su oštre kritike na račun najavljenog odnosa povećanja zarada i penzija.
Ukazali su da bi, prema modelu koji im je predstavljen, određene zarade bile povećane sa 600 na 1.000 eura, što predstavlja rast od oko 65 odsto, dok bi prosječna penzija sa sadašnjih 562 eura bila povećana na nešto više od 600 eura, odnosno za približno 10,5 odsto.
– Je li to isto? Jesmo li mi zamorčići? Penzionere niko ništa ne pita. Ne možemo da se složimo sa tim da povećanje penzija bude manje od deset ili nešto više od deset odsto, dok se druga primanja povećavaju znatno više – kazao je predsjednik Udruženja penzionera Berane Jovica Marković.
Penzioneri su negodovali i zbog najavljenih redovnih usklađivanja od svega nekoliko procenata, ocjenjujući da se njima ne može nadoknaditi gubitak kupovne moći.
– Ako usklađivanje iznosi dva odsto, ni nekoliko takvih usklađivanja ne može nas približiti rastu zarada i troškova života. Ne možemo se zadovoljiti time da nam se vrati ono što smo u međuvremenu već izgubili kroz inflaciju i rast cijena – poručeno je na sastanku.
Članovi Saveza naveli su i podatke koji, kako tvrde, pokazuju da nominalni rast penzija ne znači automatski i poboljšanje životnog standarda.
Prema podacima predstavljenim na sjednici, prosječna neto zarada 2020. godine iznosila je 524 eura, prosječna penzija 290,78 eura, a tadašnja minimalna potrošačka korpa 641,50 eura. Zarada je, kako su naveli, pokrivala 81,7 odsto korpe, dok je prosječna penzija pokrivala 45,3 odsto.
Za 2026. godinu izneseni su podaci prema kojima prosječna neto zarada iznosi 1.037 eura, a prosječna penzija 562,03 eura. Učesnici rasprave ocijenili su da je, uprkos nominalnom rastu primanja, zbog snažnog povećanja troškova života stvarna kupovna moć penzionera znatno manja.
– Stalno nam govore kolika je penzija bila nekada, a kolika je sada. Međutim, nije dovoljno porediti samo nominalne iznose. Treba pogledati koliko smo sa tim novcem mogli kupiti tada, a koliko možemo danas. Kada se to uporedi, vidi se koliko je neutemeljena priča da penzioneri sada žive bolje – kazao je predsjednik podgoričkih penzionera Krsto Radusinović.
Više učesnika upozorilo je da najavljena povećanja zarada, bez odgovarajućeg rasta penzija, mogu dodatno pogoršati položaj penzionera, jer će uticati i na rast cijena.
– Nijesmo protiv povećanja zarada. Ali ako svi nešto dobiju, a penzioneri dobiju znatno manje, mi ćemo u stvarnosti izgubiti. Cijene će porasti, a vrijednost naših penzija će se dodatno smanjiti. Mi izlazimo iz ekonomske i ulazimo u socijalnu zonu, a penzioneri ne smiju biti pretvoreni u socijalne slučajeve – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Nikšić Vladimir Perović.
Penzioneri su ocijenili da jednokratne pomoći ne mogu biti zamjena za sistemsko povećanje penzija i njihovo redovno usklađivanje sa zaradama i troškovima života.
– Nije rješenje da nam povremeno daju po 100 eura. Što smo time dobili ako cijene svakodnevno rastu? Potrebno je urediti sistem tako da penzioneri ne zavise od jednokratne pomoći, već da od svojih penzija mogu dostojanstveno da žive – kazao je Perović.
Ocijenjeno je i da prilikom dodjele eventualne pomoći treba posebno voditi računa o penzionerima sa najnižim primanjima.
– Nije isto dati 100 eura nekome ko prima 1.400 eura i penzioneru koji živi od 450 eura i ne može da kupi ni ono što mu je potrebno za liječenje. Najveću pomoć moraju dobiti oni sa najnižim penzijama – poručeno je na sastanku.
Zimnica
Na nedavnom sastanku predstavnika Saveza penzionera, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Ministarstva poljoprivrede i kompanija koje učestvuju u nabavci razgovarano je i o isporuci drugog dijela zimnice za penzionere.
Vešović je kazao da je održavanje sastanka posvećenog isporuci drugog dijela zimnice dogovoreno tokom ranijeg razgovora sa ministrom poljoprivrede Vladimirom Jokovićem.
Sastanak je, kako je objasnio, zakazan uz saglasnost predstavnika koji su učestvovali u prethodnim dogovorima, a o njegovom održavanju naknadno su obaviješteni direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak i predstavnica kompanije Martex.
Iz Ministarstva poljoprivrede zatraženo je da se u ovaj posao uključi i kompanija Panto iz Herceg Novog.
Vešović je podsjetio da je prvi dio zimnice zajednički dogovoren sa Ministarstvom poljoprivrede i Fondom PIO, zahvaljujući čemu je penzionerima omogućena kupovina potrebnih proizvoda pod povoljnijim uslovima.
Fond PIO je, međutim, obavijestio Savez da, u skladu sa zakonom, penzioner kao kupac robe ne može opteretiti svoju penziju za više od jedne trećine. Savez je to obavještenje odmah proslijedio opštinskim udruženjima penzionera.
– Svjesni smo da će to ograničenje svima praviti probleme, posebno penzionerima koji već imaju određena kreditna ili druga zaduženja – kazao je Vešović.
Na sastanku je dogovoreno da svaki penzioner koji želi da kupi robu, prethodno pribavi listing o postojećem kreditnom zaduženju.
Taj listing biće sastavni dio izjave koju će penzioner predavati prilikom prijavljivanja za nabavku proizvoda.
Ograničenje zaduženja onemogućava nabavku
Pojedini predstavnici penzionera upozorili su da ograničenje prema kojem ukupna zaduženja ne mogu preći približno trećinu penzije već izaziva ozbiljne probleme na terenu.
Kako su naveli, dio penzionera zbog ranijih kredita i drugih obustava više ne može preko penzije da kupi ni zimnicu niti druge proizvode koji se nude na rate.
Pročitajte još:
– Doveli smo sirotinju u situaciju da ne može da uzme ni paket zimnice. Ljudi dolaze u udruženja, bacaju listinge, cijepaju ih i ljute se na predsjednike mjesnih udruženja, iako oni nijesu donijeli takvu odluku. Penzioner koji ima postojeće zaduženje veće od dozvoljenog procenta ne može da uzme ništa, bez obzira na visinu penzije – rekao je Perović.
Predstavnici kompanija koje učestvuju u programu imaju obavezu da, kao i prethodnih godina, dogovore i ujednače cijene proizvoda koji će biti ponuđeni penzionerima.
Ponuda će obuhvatiti suhomesnate pakete i mesne polutke, kao i teleće, juneće i svinjsko meso.
U programu nabavke drugog dijela zimnice učestvovaće pet kompanija – Goranović, Mesopromet, Martex, Tuko i Panto.
Od njih je zatraženo da Savezu penzionera dostave usaglašene cijene, nakon čega će opštinska udruženja biti upoznata sa kompletnom ponudom i uslovima kupovine.
Roba će penzionerima biti ponuđena na deset beskamatnih mjesečnih rata, dok će obustavu novca od penzije vršiti.
Perović: Ne želimo da penzioneri izlaze na ulicu
Predstavnici penzionera poručili su da će nastaviti da ukazuju na probleme i traže rješenja od nadležnih institucija.
– Moramo da dignemo glas. Ne želimo da penzioneri izlaze na ulicu i da se od njih pravi predstava, ali ćemo na sve druge načine govoriti o problemima i zahtijevati da se čuje glas više od 120.000 penzionera – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Nikšić Vladimir Perović.
