Belgijska vlada i energetski gigant Engie potpisali su pismo o namejrama kojim se otvara put za potpuni državni otkup belgijske nuklearne flote kojom sada u potpunosti upravlja kompanija Engie. Do postizanja konačnog dogovora, svi radovi na demontaži ugašenih reaktora su obustavljeni kako bi država zadržala opciju njihovog ponovnog pokretanja, prenosi VRT News. – piše Nuklerana perspektiva.
Objava premijera Barta De Vevera iznenadila je evropsku energetsku javnost. Pregovori sa francuskom grupom Engie, koji su mjesecima bili teški i iscrpljujući, dobili su radikalan obrt: umjesto da država samo subvencioniše produžetak rada, ona sada želi da postane vlasnik.
Zamrzavanje demontaže i povratak otpisanih
Belgija posjeduje sedam nuklearnih reaktora (Doel i Tianž). Trenutno su aktivna samo dva (Doel 4 i Tianž 3) čiji rad jeste produžen do 2035. godine, ali Vlada sada cilja na dalji produžetak, pa možda čak i reaktivaciju blokova koji su ugašeni između 2022. i 2025. godine.
Iako je Engie ranije upozoravao da je ponovno pokretanje tehnički i finansijski izuzetno zahtjevno, stopiranje radova na demontaži jasno ukazuje na to da Belgija više ne želi da zavisi od uvoza fosilnih goriva i tržišnih potresa izazvanih ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Šta država tačno kupuje?
Prema pisanju medija, plan je da se do 1. oktobra 2026. godine finalizuje dogovor koji bi obuhvatio: sve nuklearne reaktore i prateću infrastrukturu; kompletno stručno osoblje (ključna „ljudska infrastruktura“); sve imovinske obaveze, ali i odgovornosti za buduće odlaganje nuklearnog otpada. Dakle, ukratko skoro „sve.“
– Ova vlada bira sigurnu, pristupačnu i održivu energiju. Manje zavisnosti od uvoza, a više kontrole nad sopstvenim snabdijevanjem – poručio je premijer De Vever.
Nuklearna perspektiva navodi da ovaj „potpuno neočekivani obrt“ reflektuje i jedan sasvim neočekivani trend: dok se u velikom dijelu svijeta deregulacija pristupa privatnog kapitala identifikuje kao najbolja opcija za oživljavanje nuklearne industrije, Belgija radi nešto sasvim suprotno: država pokušava da preuzme potpunu kontrolu nad resursom koji se sve više smatra strateškim.
– Belgija takođe nuklearnu energiju direktno povezuje sa socio-ekonomskim prosperitetom i industrijskom otpornošću, a vidimo i da belgijski premijer koristi jezik suvereniteta, što je takođe zanimljivo – navodi portal, dodajući da, ako je jedna zapadnoevropska zemlja zaustavlja već započetu demontažu reaktora, to je jasan signal da je nuklearna energija jedini garant suvereniteta u kriznim vremenima.
SAD ukida zabranu stranog vlasništva
Promjene dolaze i iz SAD-a.
Američka komisija za nuklearnu regulaciju (NRC) donijela je 23. aprila 2026. godine istorijsku odluku kojom se drastično mijenjaju pravila o stranom vlasništvu i ulaganjima u nuklearna postrojenja, piše specijalizovani časopis National Law Review. Ovim potezom, SAD se otvaraju za kapital iz 37 zemalja, čime se završava decenijska era stroge restrikcije stranog kapitala u srcu američke energetske infrastrukture, preciziraju Tajson Kempbel, Majkl Herd Snou i Džuli Ezel.
Nova pravila su rezultat sprovođenja ADVANCE akta iz 2024. godine, čiji je cilj ubrzanje primjene naprednih nuklearnih tehnologija. Prije ove promjene, NRC je imao zabranu izdavanja licenci bilo kojem entitetu za koji se vjeruje da je pod kontrolom ili dominacijom stranog državljanina, korporacije ili vlade.
Prema novoj regulativi, subjekti iz 37 zemalja (uključujući Indiju i sve članice OECD-a osim Turske) izuzeti su od dosadašnjih ograničenja. Iako će NRC i dalje provjeravati da li je izdavanje dozvole u skladu sa nacionalnom bezbjednošću i javnim zdravljem, administrativna rampa za strano vlasništvo je praktično podignuta.
Pročitajte još:
Ovo je direktan odgovor na propale projekte iz prošlosti, poput onog u elektrani Calvert Cliffs u Merilendu, koji je otkazan jer je francuski gigant EDF ostao jedini investitor nakon povlačenja američkog partnera – što je tadašnja regulativa strogo zabranjivala.
Iako će investicije i dalje prolaziti kroz filter Komiteta za strana ulaganja (CFIUS), ovo je jasan signal da Amerika želi globalni kapital u svojoj „nuklearnoj renesansi“ a članak primjećuje i da se advokatske kancelarije širom svijeta već pripremaju za talas novih ugovora u kojima će strani tehnološki giganti moći da budu većinski vlasnici postrojenja na tlu SAD.
Naime, od dolaska Donalda Trampa na čelo SAD počeo je izuzetno agresivan napor administracije ka deregulaciji svih sektora, pa i nuklearnog. Tako je mnogo puta pisano o sporoj ali temeljnoj marginalizaciji i smanjenju ovlašćenja koje ima Nuklearna regulatorna komisija (NRC), što je rezultovalo radikalnim ubrzanjem konačnih odluka ove institucije, za koje neki smatraju da su „previše ubrzane.“ Zbog svega toga u SAD dolazi do ozbiljnog finansijskog saveza između velikih tehnoloških kompanija, koje će u budućnosti gotovo sigurno biti najveći potrošači električne energije i nuklearne industrije, pa ne bi trebalo ni da začudi ukoliko kompanije u budućnosti budu počele da sele svoje poslovanje u SAD, gdje su regulatorni okviri oslabljeni.
