Odluka Evropske komisije da usvoji finansijski paket od 3,2 milijarde eura koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog ulaska u Evropsku uniju (EU), jasan je signal da Brisel želi da nastavi proces pristupanja države čiji se doprinos zajedničkom budžetu EU procjenjuje na oko 500 miliona eura, što je šest puta manje od iznosa koji će dobiti.
To poručuju sagovornici Vijesti – potpredsjednik Evropske stabilizacione inicijative (ESI) Kristof Bender i programski menadžer i viši istraživač u beogradskom Centru za evropske politike (CEP) Strahinja Subotić, ističući da konačna odluka o budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine, koji iznosi dva biliona eura, još nije donijeta, ali da oni ne očekuju da će se iznos predviđen za Crnu Goru bitnije promijeniti.
Takođe, kažu da će u slučaju da Crna Gora ne postane članica EU 2028, kako je planirano, već godinu ili dvije kasnije, država nastaviti da prima sredstva iz pretpristupne pomoći, prenose Vijesti.
“U tom slučaju, vjerojatno će ukupan iznos biti smanjen jer bi Crna Gora imala manje vremena za potrošnju tog novca”, kazao je Bender.
Prema njegovim riječima, sudeći prema ranijim pristupima, u prvim godinama nove države članice obično imaju poteškoća s potrošnjom svojih punih alokacija (opredijeljenih iznosa novca), jer prvo moraju izgraditi odgovarajuće administrativne kapacitete.
S druge strane, Subotić pojašnjava da Crna Gora ne može da koristi novac iz budžeta EU dok ne postane članica.
“Dakle, za nju će (do učlanjenja) važiti pretpristupni fondovi, važiće novi Plan rasta, odnosno, ukoliko zakasni nekoliko godina (sa članstvom) koristiće taj pretpristupni instrument iz novog višegodišnjeg finansijskog ciklusa, ali vjerujem da će se uvijek raditi na nekom tranzicionom rješenju”, rekao je.
Evropska komisija u utorak je usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU, čija je procijenjena vrijednost 3,2 milijarde. To bi bilo oko 457 miliona eura godišnje EU podrške (ukupan iznos podijeljen sa sedam godina), ali stvarni iznosi obično variraju iz godine u godinu u zavisnosti od projekata i dinamike povlačenja fondova. To bi, takođe, bilo godišnje između pet i šest odsto bruto-domaćeg proizvoda Crna Gore (koji je za 2025. procijenjen na osam milijardi eura), što značajno može ubrzati razvoj države, ali samo ako se novac uspješno povuče i implementira.
Prema saopštenju Evropske komisije, Crna Gora će doprinositi budžetu EU na istoj osnovi kao i ostale države članice. Osim toga, predviđa se prenos pretpristupnih sredstava koja su ranije bila dodijeljena Crnoj Gori, kako bi se podržale unutrašnje politike EU.
Iz Komisije su naveli da finansijski paket pokriva različite scenarije i da će omogućiti Crnoj Gori da pripremi jedinstveni plan – bez obzira na to da li ulazi u Višegodišnji finansijski okvir (MFF) još kao kandidat ili kao nova država članica.
“Taj plan biće usklađen sa zahtjevima unutrašnjih politika i činiće jezgro Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana Crne Gore nakon pristupanja. Ovaj mehanizam obezbjeđuje kontinuitet sprovođenja i smanjuje administrativno opterećenje za Crnu Goru u slučaju da pristupanje nastupi nakon 1. januara 2028”, piše u saopštenju.
Objašnjavajući da li ovaj paket znači da će Crna Gora ući u EU u januaru 2028, iz EK su saopštili da će se pristupanje desiti samo kad Crna Gora ispuni uslove članstva i kad pristupni ugovor ratifikuju sve strane.
“Paket je uslovljen time da Crna Gora održava napredak u pregovorima; on ne prejudicira privremeno zatvaranje bilo kog poglavlja”, poručili su.
Pregovori Crne Gore s EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Crna Gora otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila 16. Plan Vlade je da sva poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi Crna Gora postala 28. članica EU 2028.
Članice treba da se usaglase oko budžeta
Bender je rekao da se prema trenutnom predlogu doprinosi Crne Gore budžetu EU za razdoblje od 2028. do 2034. mogu procijeniti na otprilike 500 miliona. Međutim, napominje da ni sredstva koja će Crna Gora primiti, ni ona koja će morati da uplati, još nijesu konačna, niti odlučena.
Podsjeća da će predlog Komisije sad razmatrati države članice i tek nakon što se usaglase oko zajedničkog stava, uslijediće stvarni pregovori s Crnom Gorom o budžetskim aranžmanima članstva.
“Međutim, ne očekuju se velike izmjene”, kazao je.
I Subotić smatra da ovaj iznos neće biti značajnije izmijenjen.
“Sljedeći korak je da Savjet EU diskutuje o ovome što je Komisija izradila i očekivaće se neka reakcija Crne Gore i pregovaraće se to dodatno, pogotovo ako se uzme obzir da tek treba da se usvoji sljedeći višegodišnji finansijski okvir i da će zavisno od toga ovaj iznos varirati. Ali, u suštini, taj iznos ne bi trebalo da pretrpi toliko značajne promjene”, kazao je Subotić.
EU nema pravilo po kom članice novac uplaćuju u zajednički budžet, već sprovodi kohezionu politiku, što znači da bogate zemlje (s većim nacionalnim dohotkom) više uplaćuju, a siromašnije više dobijaju.
Tako su, na primjer, najveći davaoci Njemačka i Francuska, dok su najveći primaoci Poljska, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Grčka…
Bender kaže da je prošle godine Komisija predložila drugačiji model za raspodjelu sredstava EU za države članice u odnosu na prethodne budžetske cikluse, ali da još nije jasno hoće li biti prihvaćen.
“Osim toga, pregovori o budžetu među članicama obično uključuju cjenkanje do posljednjeg trenutka. Ali, sve to neće promijeniti činjenicu da će Crna Gora, po pristupanju, dobiti značajna sredstva za svoja ruralna područja, ekonomiju i infrastrukturu”, istakao je.
Crna Gora košta koliko šoljica kafe
Subotić ocjenjuje da je dobro što je trošak EU za Crnu Goru minimalan i neosjetan za evropske građane.
Smatra da će Vlada nastaviti to da potencira kako bi ohrabrila i skeptičnije građane Unije, odnosno njihove vlade, “da, jednostavno, članstvo Crne Gore neće uticati na finansijske tokove u EU”.
Podsjeća na nalaz CEP-a iz prošle godine, prema kom bi ulazak Crne Gore u EU za građane tog bloka bio ubjedljivo najmanji finansijski teret među svim kandidatima sa Zapadnog Balkana.
Jedan zvaničnik Komisije u utorak je briselskom Politiku nezvanično rekao da je u slučaju Crna Gore to jedan euro troška za svakog evropskog poreskog obveznika tokom idućeg budžetskog ciklusa.
“To je vrlo jeftina šoljica kafe”, dodao je.
Subotić: Komisija osjetila da je pravo vrijeme za Crnu Goru
Strahinja Subotić ukazuje da odluka Evropske komisije pokazuje da je, u suštini, put Crne Gore u EU “bez povratka” ako se pretpostavi uspješna ratifikacija kod članica.
“Trenutno zaista postoji politički konsenzus o tome da Crna Gora treba da bude prva sljedeća članica i znamo koliko je Unija osjetljiva kad je novac u pitanju… Tako da ne vjerujem da bi Komisija uradila ovo da jednostavno nije osjetila da je pravo vrijeme”, rekao je.
Za subvencije poljoprivrednicima 277 miliona eura
Politiko je objavio da tokom cijelog ciklusa Komisija procjenjuje da će (od ukupno opredijeljenog iznosa) Crna Gora dobiti 277 miliona eura za subvencije poljoprivrednicima, preko milijardu eura za regionalne isplate i ruralni razvoj, kao i 592 miliona eura iz fondova za migracije.
Domaća preduzeća bi, prema procjenama Komisije, mogla dobiti 523 miliona eura iz novog industrijskog fonda EU – Evropskog fonda za konkurentnost, iako je tačan iznos teško predvidjeti jer se sredstva dodjeljuju kroz konkurenciju, a ne po unaprijed utvrđenoj raspodjeli po državama, navodi Politiko.
“Izvršna vlast EU procjenjuje da će ukupni neto trošak proširenja, razlika između uplata i troškova, za sve zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU iznositi osam milijardi eura u narednih sedam godina”, piše briselski portal.
Pročitajte još:
Objašnjavajući šta je novo u ovom finansijskom paketu za Crnu Goru u odnosu na prethodne, iz Komisije su saopštili da je paket zasnovan na planu koji se temelji na ciljevima, u skladu sa predlogom Komisije za sprovođenje unutrašnjih fondova za članice.
“Kako bi se zemlje kandidati pripremile za upravljanje tim fondovima, pretpristupna podrška će pratiti isti model implementacije na osnovu plana”, naveli su.
Drugo, kako dodaju, paket predviđa prenos sredstava koja su već bila planirana za sprovođenje ciljeva u okviru pretpristupne podrške.
“Ovo je ključna novina, osmišljena da smanji troškove za postojeće države članice”, ističe Komisija.
Kako kažu, alokacije su precizno prilagođene onome što Crna Gora realno može da apsorbuje.
“Za strukturne fondove, iznos se zasniva na trenutnom nivou podrške koji zemlja može da iskoristi. Za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), iznosi se postepeno uvode, što odražava postepeno povećanje podrške po CAP metodologiji. Ovaj pristup ne utiče na uslove koji bi se mogli postaviti za buduće finansijske pakete drugih kandidata, naročito Ukrajine”, naveli su.
Za oblast unutrašnjih poslova, finansijski paket uspostavlja balans između apsorpcionog kapaciteta i visokih potreba u vezi sa efikasnom kontrolom granica.
Komisija podsjeća da je, zahvaljujući Instrumentu za reforme i rast, Crna Gora već stekla direktno operativno iskustvo u implementaciji EU fondova na osnovu plana zasnovanog na učinku, kao što će biti slučaj i za države članice u narednom MFF-u. Zemlja će, takođe, imati pristup dovoljnoj tehničkoj podršci, kako kao kandidat, tako i kao buduća članica.
