Nedostatak profesionalnih vozača, višesatna čekanja na granicama i nova pravila Evropske unije postaju ozbiljan test za transportni sektor regiona Zapadnog Balkana. Posebnu zabrinutost među prevoznicima izaziva najavljena puna primjena Entry/Exit System (EES), odnosno elektronskog sistema evidencije ulaska i izlaska iz šengenskog prostora, kao i striktna primjena pravila boravka 90/180 dana za profesionalne vozače.
Transportne kompanije iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine upozoravaju da bi dodatna ograničenja mogla da uspore protok robe, povećaju troškove logistike i dodatno oslabe konkurentnost domaćih prevoznika na tržištu EU, u trenutku kada sektor već godinama vodi borbu sa manjkom radne snage i operativnim zastojima na granicama, prenosi eKapija.
Predstavnici privrede i strukovnih udruženja zato traže hitna prelazna rješenja, ali i dugoročan drugačiji tretman profesionalnih vozača u međunarodnom transportu, kako bi se očuvala stabilnost lanaca snabdijevanja u regionu.
Rast troškova i poremećaji u lancima snabdjevanja u Crnoj Gori
Iz Privredne komore Crne Gore upozoravaju da se sektor transporta već duže vrijeme suočava sa velikim izazovima zbog ratnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Svi ovi problemi, kako su naveli, negativno utiču na rast troškova i poremećaje u lancima distribucije roba.
– Mnogobrojni su faktori koji predstavljaju operativni pritisak i prepreke koje ograničavaju poslovanje i razvoj sektora transporta, od nestabilnosti i rasta cijena nafte i ostalih energenata, rasta svih troškova poslovanja počev od cijena rezervnih djelova i servisa do troškova putarina, ograničene mogućnosti rada na tržištu EU do 14 dana mjesečno uslijed primjene pravila 90/180, kao i raznih vidova protekcionzima i necarinskih barijera. Zato se stanje u sektoru transporta može ocijeniti kao veoma izazovno i nestabilno za dugoročno investiranje u nabavku voznih sredstava, unapređenje poslovnih kapaciteta i u konačnom samu održivost ove djelatnosti – kazali su iz PKCG.
EES sistem dovodi do zagušenja prometa putnika i tereta
Poseban izazov predstavljaju regulatorne promjene na nivou Evropske unije, koje direktno utiču na mobilnost radne snage i efikasnost međunarodnog prevoza. Kako navode iz Komore, implementacija novog sistema evidencije boravka stranaca u EU izaziva zagušenja prometa putnika i tereta na gotovo svim graničnim prelazima i u svim vidovima saobraćaja.
Posljedice su već vidljive – od produženog vremena čekanja, preko smanjene protočnosti robe, do dodatnih troškova za transportne kompanije. Upravo zbog toga je i primjena EES sistema između EU i Velike Britanije djelimično odložena, uz odobrenu fleksibilnost državama članicama do septembra 2026. godine. U praksi, to znači da granične službe mogu privremeno ublažiti ili obustaviti biometrijske kontrole u situacijama kada prijeti kolaps saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone.
Iz Komore kažu da je dodatnu zabrinutost izrazio i sektor vazdušnog saobraćaja.
– Zbog ograničenja koje Sistem predstavlja u vazdušnom saobraćaju ACI EUROPE (Međunarodni savjet aerodroma za Evropu), uputio je oštar apel Evropskoj komisiji i državama članicama povodom uvođenja EES sistema u kojem je navedeno da aerodromi nisu dovoljno pripremljeni za dodatno vrijeme potrebno za biometrijsku registraciju (uzimanje otisaka prstiju i skeniranje lica) putnika iz zemalja van EU i zatražili da se uvođenje sistema ne forsira dok se ne osigura da su svi nacionalni granični sistemi testirani i potpuno funkcionalni, kako bi se izbjegle masovne gužve na aerodromima – kažu iz Komore.
Takođe je naglašeno da mnoge države nisu angažovale dovoljno graničnog osoblja niti su obezbijedile dovoljno prostora za kioske za samoregistraciju, što bi moglo dovesti do toga da putnici provode sate u redovima, a zabrinutost je izražena i povodom „Big Bang“ strategije, odnosno istovremenog uvođenja na svim granicama, sugerišući da je potreban duži period prilagođavanja kako bi se sistem postepeno uhodao.
Privredna komora Crne Gore se ovim pitanjem bavi još od 2024. godine, od samog trenutka kada se problem pojavio. Kroz samostalne aktivnosti, ali i u saradnji sa komorama iz regiona, pokrenut je niz inicijativa s ciljem da se izazov na vrijeme prepozna i počne rješavati. Predstavnici Komore učestvovali su na brojnim skupovima sa ključnim akterima iz EU i nadležnih državnih organa, na kojima su prezentovane potrebe i predlozi za prevazilaženje ovog ograničenja.
– U cilju rješavanja ovog problema pokrenuta je procedura bilateralnog modela za omogućavanje dužeg boravka radi prevoza. U tom smislu Republika Hrvatska je, shodno zaključku sa Tehničkog komiteta za rješavanje boravka vozača u Šengen zoni u čijem radu su učestvovali predstavnici ministarstava, privrednih komora, udruženja transporta Balkana i Evropske komisije, okončala izmjenu Zakona o strancima. Zakon je u Saboru Republike Hrvatske, izmijenjen na način što će se omogućiti izdavanje viza za vozače sa Balkana kako bi mogli raditi duže od pravila 90/180. Ovim prelaznim rješenjem će se na srednji rok donekle omogućiti poslovanje sa EU, za one prevoznike koji imaju poslovne aranžmane sa privrednim društvima iz Republike Hrvatske kao zemljom članicom Šengen zone – kazali su iz Komore.
Kako ističu, konačno rješenje ovog problema je pristupanje Crne Gore, u svojstvu članice EU, punom Šengen sistemu bez viznih ograničenja.
– Do kada će rad i poslovanje prevoznika, odnosno prevoza u drumskom saobraćaju djelovati sa značajno ograničenim kapacitetima imajući u vidu uvoznu zavisnosti crnogorske ekonomije. Pristupanje ovom sistemu očekuje se u što skorije vrijeme, imajući u vidu da je i u sektoru transporta Crna Gora uskladila svoje propise sa EU – dodaju.
Problem deficit, ali i starsona struktura profesionalnih vozača
Iz Komore ukazuju i na problem sa radnom snagom u ovom sektoru, koji se ogleda kako kroz deficit vozača, tako i kroz nepovoljnu starosnu strukturu zaposlenih.
– Poslovanje i razvoj sektora transporta, pored adekvatne infrastrukture, podsticajnog i predvidivog poslovnog ambijenta, temelji se na ljudskim resursima, jer su vozači u transportu ključni faktor za bezbjednost, efikasnost i ekonomičnost poslovanja u djelatnosti prevoza putnika i tereta. Otežani uslovi rada u sektoru transporta – zbog neadekvatne infratrukture, kazni, pa i problem zadržavanja na granicama, nisu podsticajni za opredjeljenje mladog čovjeka da se bavi poslom vozača. Upravo iz tih razloga je u sektoru drumskog prevoza, pored ogromnog deficita vozača, izuzetno izražena nepovoljna starosna struktura zaposlenih, kako na nivou EU, regije tako i u Crnoj Gori. Prema procjenama prevoznika, za upravljanje postojećim voznim parkom bez uvećanja flote, nedostaje više od 20 odsto vozača zbog čega raspoloživa vozila stoje parkirana i nefunkcionala – ističu iz PKCG.
I dalje prisutna uska grla koja usporavaju protok robe
Kada je riječ o digitalizaciji transportnih i carinskih procedura, iz Komore navode da su, uprkos primjeni eCMR-a, elektronskih najava i sve intenzivniju razmjenu podataka sa EU sistemima, i dalje prisutna značajna operativna uska grla koja usporavaju protok robe i jasno ukazuju na odstupanja u odnosu na standarde jedinstvenog evropskog tržišta.
– Najveći problem u smislu operativnih „uskih grla“ predstavlja sporost prekograničnog prometa zbog neuslovnosti terminala na graničnim prelazima, te nedostatak veterinsarskih i fitosanitarnih inspektora. Česte su situacije i nedostaka carinskih službenika, što značajno uslovljava kašnjenje u isporuci robe i neplanirano stajanje na graničnim prelazima. Na usporavanje protoka robe utiče i nepostojanje brzih traka za transport, sporost i neažurnost protoka robe, intenzivne i obimne kontrole vozila na graničnim prelazima, nedostatak mjera podrške prevoznicima u cilju smanjenja karbonskog otiska i efikasnosti poslovanja – navode.
Kako kažu, Privredna komora Crne Gore je prepoznala značaj uvođenja digitalnih servisa i aktivno se uključila u postupak uvođenja i implementacije eCMR sistema, a sam sektor je digitalizovan u skladu sa medjunarodnim I standardima EU gdje se uglavnom i obavlja transport.
– Privrednici su preko Privredne komore u prethodnom periodu inicirali unapređenje infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta nadležnih prekograničnih službi, uz neophodnost pojednostavljenja procedura, što su i mjerila za zatvaranje poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji. U tom smislu se očekuje da će se u procesu pristupanja EU i ispunjavanju kriterijuma za funkcionisanje jedinstvenog evropskog tržišta, pitanja efikasnosti prekograničnog prometa unaprijediti uspostavljenjam sistema koji će predstavljati podsticajno i stimulativno poslovanje privrede u toj oblasti – zaključuju iz PKCG.
Srbija i nova EU pravila za vozače
Stroga primjena pravila boravka 90/180 dana u šengenskoj zoni i najavljeno uvođenje Entry/Exit System (EES) predstavljaju jedan od najvećih izazova za transportni sektor u Srbiji, upozorava Milica Dubljević, sekretarka Udruženja za saobraćaj Privredne komore Srbije.
Kako navodi, kompanije iz Srbije i regiona Zapadnog Balkana već su dio evropskog logističkog sistema i posluju u skladu sa evropskim pravilima, ali nova ograničenja ozbiljno utiču na njihov rad, protok robe i konkurentnost.
– Profesionalni vozači nemaju namjeru da postanu migranti, kako ih doživljavaju u EU. Da žele da se presele i rade u državama članicama EU, mogli bi to relativno lako da učine zbog nedostatka vozača. Umjesto toga, oni ostaju zaposleni u domaćim kompanijama i vraćaju se u Srbiju i region – ističe Dubljević.
Dodaje da su domaći prevoznici u velikoj mjeri usklađeni sa evropskom regulativom, kao i da svi profesionalni vozači posjeduju CPC odnosno „Code 95“ sertifikate, dok nadležne institucije vode ažurnu digitalnu evidenciju licenciranih prevoznika, vozila i vozača.
Prema njenim riječima,ograničenja mobilnosti vozača imaju direktan efekat na čitavu privredu, budući da se najveći dio trgovine Srbije sa EU odvija drumskim transportom.
– Ovi poremećaji imaju višestruke posljedice: usporavanje protoka robe, povećanje logističkih troškova, poremećaje u „just-in-time“ lancima snabdijevanja, smanjenje predvidivosti isporuka i posredno pad konkurentnosti prevoznika iz regiona – kaže ona.
Podsjeća da su protesti i blokade na graničnim prelazima početkom godine pokazali visok nivo pritiska u sektoru, zbog čega je država, zajedno sa predstavnicima privrede i transportnih kompanija, intenzivirala komunikaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama EU.
Kako objašnjava, Evropska komisija je već formirala tehničku radnu grupu koja razmatra primjenu EES sistema i pravila 90/180 dana.
Jedno od mogućih prelaznih rješenja, prema njenim riječima, jesu dugoročne vize za profesionalne vozače koje ne bi zahtijevale promjenu prebivališta niti preseljenje transportnih kompanija u države EU.
– Kao hitna mjera, potrebno je odložiti primjenu sistema ulaska/izlaska (EES) za međunarodni transport dok se ne pronađe trajno rješenje – naglašava Dubljević.
Dodaje da Evropska komisija kroz novu Strategiju vizne politike već razmatra mogućnost posebnih viza za profesionalne vozače i druge visoko mobilne profesije, koje bi omogućile boravak duži od 90 dana u periodu od 180 dana, ali upozorava da je riječ o dugotrajnom procesu.
Srbiji nedostaje oko 12.000 profesionalnih vozača
Pored regulatornih problema, sektor se već suočava sa ozbiljnim manjkom radne snage.
Kako navodi Dubljević, u Srbiji trenutno postoji oko 40.000 licenciranih profesionalnih vozača u međunarodnom transportu i više od 8.400 licenciranih prevoznika, ali procjene pokazuju da već sada nedostaje oko 12.000 vozača.
Punom primjenom elektronske kontrole pravila 90/180, deficit profesionalnih vozača će se dodatno povećati, imajući u vidu da je raspoloživi kapacitet svakog vozača ograničen na približno 50% potrebnog obima angažovanja – upozorava ona.
Prema njenim riječima, obuke, prekvalifikacije i digitalizacija mogu ublažiti dio problema, ali ne predstavljaju trajno rješenje.
Jedina dugoročno sistemska mjera koja može obezbijediti stabilnost i predvidivost prometa jeste uspostavljanje specifičnog tretmana profesionalnih vozača u međunarodnom transportu, koji bi uvažavao prirodu njihove djelatnosti i u praksi ih izuzeo iz rigidne primjene pravila 90/180 dana – kaže Dubljević.
Najveće usko grlo i dalje granice sa EU
Govoreći o digitalizaciji transportnih i carinskih procedura, poput eCMR sistema i elektronske razmjene podataka, Dubljević ocjenjuje da region postepeno prati evropske standarde, ali da ključni problem ostaju granični prelazi sa EU.
– Dok se unutar regiona vrijeme zadržavanja transportnih sredstava mjeri u rasponu od nekoliko minuta do najviše jednog sata, na granicama između Zapadnog Balkana i Evropske unije čekanja se i dalje mjere u satima, a u pojedinim slučajevima i značajno duže – navodi ona.
Kako dodaje, najveći raskorak u odnosu na EU standarde nije u samom nivou digitalizacije, već u njenom realnom efektu na ubrzanje protoka robe na spoljnim granicama Evropske unije.
– Bez adekvatnog operativnog prilagođavanja na granicama i fizičkog povećanja kapaciteta graničnih prelaza, puni efekat digitalizacije u smislu ubrzanja protoka robe ostaje ograničen – zaključuje Dubljević.
BiH transport pred sve većim pritiskom
Transportni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve izraženijim operativnim izazovima, kaže za eKapiju Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske/Spoljnotgovinske komore BiH.
– Zbog geografskog položaja u odnosu na zemlje EU s kojima imamo najveći obim trgovine, naša privreda je gotovo u cijelosti ovisna o kopnenom prijevozu, gdje je udio cestovnog prijevoza iznad 90%. Nema realne alternative – navodi Sinanović.
On upozorava da se, iako su prevoznici u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim propisima, sistem suočava sa sve većim pritiscima koji utiču na lance snabdijevanja.
– Međunarodni cestovni prijevoz i lanci snabdijevanja dovode se do tačke pucanja zbog kombinacije infrastrukturnih ograničenja i novih procedura. Međutim, ukoliko se želi riješiti ovo pitanje i gužve na granicama, mora se hitno pristupiti redefiniranju broja i statusa graničnih prijelaza, osigurati potrebnu infrastrukturu na novim i unaprijediti infrastrukturu na postojećim graničnim prijalazima i carinskim terminalima, čime bi se stvorila osnova za ubrzanje procedura i kroz primjenu savremenih tehnologija i rješenja, te utjecaj primjene Entry/Exit sistema i ETIAS-a na zadržavanja značajno umanjio – ističe Sinanović.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja i činjenica da će novi EU sistemi, poput EES-a i ETIAS-a, vjerovatno dodatno povećati zadržavanja na graničnim prelazima, koji su već godinama usko grlo u trgovinskoj razmjeni.
Manjak vozača i ograničenja 90/180 dodatno komplikuju sistem
Govoreći o tržištu rada, Sinanović navodi da je nedostatak profesionalnih vozača postao evropski problem koji je u posljednjih nekoliko godina snažno zahvatio i region.
– Cijela Evropa se suočava s nedostatkom profesionanih vozača i to je problem s kojim su se suočile najprije zemlje Zapadne Europe, a koji se dalje širio i na ostale države, pa je, u poslednjih nekoliko godina, zahvatio i naš region. Bez jasnih odgovora na pitanje – šta je uzrok smanjene zainteresiranosti za ovo zanimanje, ovaj problem će biti sve izraženiji, bez obzira na pojedinačne pokušaje pojedinih država da privuku vozače iz drugih zemalja- kaže on.
Posebno upozorava na pravilo 90/180 dana boravka u šengenskoj zoni, koje značajno otežava organizaciju transporta iz BiH.
– Za razliku od država članica Evropske unije, države regiona ne samo da se suočavaju s nedostatkom profesionalnih vozača, nego i s dodatnim problemom koji pogađa vozače u regionu u pogledu obaveze poštivanja propisa o ograničenom vremenu boravka na teritoriji Evropske unije od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Ovo ograničenje sve je veća prepreka za organizaciju transportnih operacija, funkcioniranja lanaca snabdjevanja i očuvanje robnih tokova, pa samim tim i očuvanja dostignutog obima robne razmjene regiona s Evropskom unijom. Prijevoznici u regionu više ne mogu ni pomišljati da transportnu operaciju organiziraju korištenjem udvojene posade (dva vozača), što je općepoznat model organizacije transporta kojim se značajno smanjuje vrijeme potrebno za isporuku robe poručiocu – navodi Sinanović.
Prema njegovim riječima, iako nije realno očekivati trajno izuzeće profesionalnih vozača iz sistema 90/180, rješenje se može tražiti u privremenim modelima koji bi spriječili poremećaje u lancima snabdijevanja.
– Imajući u vidu sistem funkcioniranja i zakonodavni postupak u Europskoj uniji, nije realno očekivati uspostavu trajnog rješenja ovog pitanja, po ugledu na ona koja se odnose na posade brodova, zrakoplova itd, ali isto tako, nema nikakve sumnje da je moguće doći do privremenih rješenja koja bi preduprijedila sve ekonomske i druge štete koje mogu nastati ugrožavanjem lanaca isporuke, koji ne mogu funkcionirati bez profesionalnog voznog osoblja. Te štete bi imali i region i Europska unija, zbog čega se očekuje od Evropske komisije veći angažman na iznalaženju načina na koji bi se ovo pitanje premostilo i time osiguralo vrijeme potrebno za uspostavljanje sistemskog rješenja – naglašava Sinanović.
Infrastruktura kao ključno „usko grlo“ digitalizacije
Iako se u regionu uvode savremeni digitalni sistemi poput eCMR-a i elektronskih najava, Sinanović smatra da oni sami po sebi nisu dovoljni bez jačanja fizičke infrastrukture.
– Digitalizacija transportnih i carinskih procedura može ubrzati procese, ali bez odgovarajuće infrastrukture efekti ostaju ograničeni – navodi Sinanović.
Kako pojašnjava, glavni problem su granični prelazi, njihova opremljenost i broj, kao i nedovoljno razvijeni kapaciteti carinskih terminala.
– Putna infrastruktura i stanje infrastrukture na graničnim prijelazima i carinskim terminalima, status i broj graničnih prijelaza uveliko sprečavaju digitalizaciju transportnih, carinskih i drugih procedura te u pravnom žargonu predstavljaju „prethodna pitanja“ koja se moraju riješiti – ističe on.
Vanjskotrgovinska komora BiH, kako kaže, već godinama insistira na otvaranju i unapređenju graničnih prelaza sa Hrvatskom i EU, uključujući i proširenje kapaciteta postojećih prelaza i uvođenje novih koridora za sve vrste roba.
– U poslednjih nekoliko godina, prioritet djelovanja Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka roba i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom/EU, kroz otvaranje, pored postojeća dva (Gradiška/Stara Gradiška i Bijača/Nova Sela) i dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj, Izačić/Ličko Petrovo Selo, Kamensko/Kamensko), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja i Ivanica/Gornji Brgat), ali i unaprjeđenje statusa pojedinih graničnih prijelaza u skladu s povećanjem mobilnosti, privrednih i drugih aktivnosti (Novi Grad/Dvor, Hadzin Potok i dr.) – napominje.
Pročitajte još:
Takođe, Komora je zajedno sa partnerima iz regiona pokrenula inicijative prema Evropskoj komisiji za rješavanje pitanja 90/180 režima za profesionalne vozače.
– Jedan od prioriteta još od 2022. godine je bio pokretanje aktivnosti za rješavanje pitanja 90/180 za profesionalne vozače, gdje je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine zajedničkim djelovanjem s Privrednom komorom Republike Srbije početkom 2023.godine, pokrenula inicijativu šest komora Zapadnog Balkana, upućenu Evropskoj komisiji, svjesna da je važno pronaći rješenje za ovo pitanje, što bi bi osnov da očekivani, a neki već i implementirani digitalizirani postupci i kontrole na granici i izvan nje, imaju puni efekat, smisao i unaprijeđenje, a što sada ipak nije slučaj. Jasno je da fokus Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine na rješavanju ovih pitanja ostaje bez smanjenja intenziteta djelovanja, na što nas obavezuju zahtjevi i potrebe poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini, čije interese zastupamo i predstavljamo u skladu sa zakonom definiranom ulogom i pozicijom – zaključuje Sinanović.
Granice, EES i manjak vozača podižu pritisak i na transportni sektor u RS
Transportni sektor u Republici Srpskoj suočava se sa višegodišnjim izazovima koji se dodatno produbljuju uvođenjem novih evropskih procedura, uključujući Entry/Exit System (EES), kao i hroničnim zadržavanjima na granicama i nedostatkom profesionalnih vozača. U takvim okolnostima, kako ocjenjuje Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, raste pritisak na prevoznike, dok se istovremeno povećavaju troškovi poslovanja i smanjuje konkurentnost na tržištu Evropske unije.
Račić upozorava da su dugotrajna zadržavanja na granicama i dalje jedan od ključnih problema transportnog sektora, a nova pravila Evropske unije dodatno komplikuju situaciju.
– Stanje u sektoru transporta u Bosni i Hercegovini, uključujući Republiku Srpsku, i dalje je opterećeno dugotrajnim zadržavanjima na granicama, što direktno povećava troškove i smanjuje konkurentnost domaćih prevoznika – navodi Račić.
Dodaje da prilagođavanje novim EU procedurama, uključujući EES, zahtijeva dodatni nivo tehničke i administrativne spremnosti, što predstavlja izazov za cijeli sektor.
– Sektor se već suočava sa nedostatkom vozača i rastom operativnih troškova, a nova pravila dodatno komplikuju poslovanje – ističe on.
Kako navodi, Privredna komora Republike Srpske je već predložila i regionalni pristup rješavanju problema.
– U takvim okolnostima neophodna je snažnija institucionalna podrška i bolja koordinacija sa nadležnim organima EU, kako bi se obezbijedio efikasniji protok robe. Privredna komora je uputila inicijativu Savjetu ministara da se, kroz zajednički regionalni pristup Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, pokrene zajednički zahtjev prema Evropskoj komisiji i zemljama u okruženju, radi olakšavanja graničnih procedura, uz stav da integrisan regionalni nastup jača pregovaračku poziciju i povećava šanse za postizanje boljih rješenja. Mi ćemo nastaviti da snažno i argumentovano zastupamo interese domaćih prevoznika pred svim relevantnim institucijama, uz konkretne inicijative i prijedloge mjera koje treba da dovedu do sistemskog rješavanja ovih problema i unapređenja ukupnog poslovnog ambijenta – navodi naš sagovornik.
Protesti ukazuju na ozbiljnost izazova
Govoreći o blokadama i protestima vozača u regionu, Račić ističe da oni jasno pokazuju dubinu problema u sektoru.
– Protesti i blokade na granicama jasno ukazuju na ozbiljnost izazova s kojima se transportni sektor suočava – navodi on.
Prema njegovim riječima, primjena EES sistema i pravila boravka 90/180 dana dodatno ograničava dostupnost vozača i smanjuje operativnu efikasnost transportnih kompanija.
Dodaje da bi, bez institucionalnog dijaloga i prilagođavanja pravila specifičnostima transportne djelatnosti, pritisci i nezadovoljstvo u sektoru mogli dodatno rasti.
Nedostatak vozača postaje strukturni problem
Jedan od ključnih izazova ostaje i hronični nedostatak profesionalnih vozača i logističkog kadra, koji je, kako ocjenjuje Račić, prerastao u strukturni problem na nivou cijele Evrope.
– Procjene pokazuju deficit od više stotina hiljada vozača, dok se i do 70% transportnih kompanija suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage. Na domaćem tržištu situaciju dodatno otežava odlazak radne snage, što direktno utiče na smanjenje kapaciteta i otežava organizaciju transporta. U praksi to znači da dio kompanija nije u mogućnosti da realizuje sve ugovorene poslove u punom obimu – kaže.
Kao mjere koje trenutno daju određene rezultate navodi obuke i prekvalifikacije, kao i poboljšanje uslova rada i primanja, ali naglašava da bez sistemskih rješenja dugoročni efekti ostaju ograničeni.
– Ključno je stvoriti uslove za zadržavanje postojećeg kadra na domaćem tržištu – poručuje on.
Digitalizacija bez infrastrukture ne daje puni efekat
Iako se u regionu uvode digitalna rješenja u carinskim i transportnim procedurama, Račić upozorava da je napredak i dalje neujednačen.
– Jedno od ključnih uskih grla jeste i dalje značajna upotreba papirne dokumentacije, dok Evropska unija ubrzano prelazi na potpuno digitalne sisteme. Dodatni problem predstavlja nedovoljna međusobna povezanost i usklađenost sistema, što uzrokuje zastoje, posebno na graničnim prelazima. Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora trebaju ići ka uspostavljanju integrisanih graničnih prelaza koji bi pojednostavili procedure i smanjili zadržavanja na granicama, uz uvjerenje da je zajednički i ujedinjen regionalni nastup u pregovorima efikasniji i snažniji nego kada svaka država nastupa pojedinačno sa vlastitim inicijativama – navodi.
Poseban problem, kako ističe, predstavlja nedovoljna povezanost sistema između zemalja regiona i Evropske unije, što uzrokuje zastoje na graničnim prelazima.
Dok EU ide ka potpunoj elektronskoj razmjeni podataka u realnom vremenu, mi smo još u fazi gdje paralelno funkcionišu i papir i digitalno – zaključuje Račić.
Prema njegovim riječima, ubrzanje digitalizacije, bolja povezanost sistema i dodatno usklađivanje procedura ključni su preduslovi za efikasniji transport i stabilnije lance snabdijevanja u regionu.
