Globalno tržište spajanja i akvizicija dostiglo je rekordni nivo u prvoj polovini godine, uprkos ratovima, nestabilnosti tržišta i neizvjesnijem makroekonomskom okruženju.
U prvih šest mjeseci dogovoreni su poslovi vrijedni 2,8 biliona dolara, što je porast od 49 posto u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima Londonske berze, prenose Financije.hr.
Rast je podstaknut velikim poslovima, povoljnijim regulatornim okvirom u Sjedinjenim Državama i pokušajima kompanija da se pozicioniraju u ekonomiji koju sve više transformiše vještačka inteligencija.
Prema bankarima i pravnim savjetnicima, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pomogla je u povećanju aktivnosti ublažavanjem antimonopolskih pravila. Istovremeno, kompanije i investitori sve više koriste akvizicije kako bi odgovorili na promjene koje donosi vještačka inteligencija, od podatkovnih centara i energije do softvera, biotehnologije i proizvodnje.
„Ovo je okruženje u kojem se preuzima rizik i mogu se sklapati poslovi“, rekao je Ben Goodchild, partner u advokatskoj firmi Paul Weiss. Dodao je da menadžment razmatra sve opcije, uključujući transakcije koje se sklapaju jednom u ciklusu.
Među najvećim poslovima ove godine je spajanje Dominion Energyja i NextEra Energyja, čime je stvoren američki komunalni gigant vrijedan 420 milijardi dolara. Ovaj posao je dio šireg talasa poslova podstaknutih porastom potražnje za električnom energijom zbog vještačke inteligencije i rastuće potrebe za podatkovnim centrima.
Trka za vještačkom inteligencijom takođe je podstakla tehnološke poslove. SpaceX je, nakon svoje masovne inicijalne javne ponude, pristao na akviziciju proizvođača programskih alata Cursor vrijednu 60 milijardi dolara, što je tehnološki sektor učinilo najaktivnijim u poslovima spajanja i akvizicija.
Ove godine zabilježeno je rekordnih 47 poslova vrijednih više od 10 milijardi dolara, što je porast od 62 posto u odnosu na isti period prošle godine. Podaci LSEG-a datiraju još iz 1980. godine.
Ukupna vrijednost poslova u prvoj polovini godine, od 2,83 biliona dolara, premašila je 2,74 biliona dolara u prvoj polovini 2021. godine, kada se tržište spajanja i akvizicija snažno oporavljalo od zatvaranja uzrokovanog pandemijom.
Pomama u sklapanju poslova nastavljena je krajem juna. Martin Marietta Materials pristao je na spajanje u gotovini i dionicama s dobavljačem krečnjaka Lhoist North America vrijedno 13,5 milijardi dolara, dok je Rocket Lab najavio akviziciju satelitskog operatera Iridium Communications vrijednu 8 milijardi dolara.
Značajni poslovi uključuju Foxovu akviziciju proizvođača streaming uređaja Roku vrijednu 22 milijarde dolara i niz manjih biotehnoloških akvizicija, dok velike farmaceutske kompanije traže nove lijekove i ublažavaju pritisak isteka patenata.
„Postoji sklonost ka akciji među upravnim odborima“, rekao je Charlie Bouckaert, globalni šef za spajanja i akvizicije u JPMorgan Chaseu. Kompanije razumiju da stagnacija nosi rizike, a strateška potreba za djelovanjem sve više nadmašuje neizvjesnost.
Nakon tehnologije, najaktivniji sektori bili su energetika, elektroenergetski sektor i industrija. Kompanije u manje aktivnim sektorima takođe se okreću akvizicijama, bilo da se pridruže investicionom ciklusu u vještačku inteligenciju ili da se brane na tržištu gdje investitori sve više favorizuju najveće kompanije.
„AI u širem smislu, bilo da se radi o samoj industriji AI-a, sektorima u kojima AI stvara prilike ili industrijama u kojima AI mijenja poslovanje, pokreće veliki dio tržišta“, rekao je Sarkis Jebejian, partner u Kirkland & Ellis.
Rast vrijednosti poslova dogodio se uprkos padu broja transakcija za devet posto, na najniži nivo od 2020. godine. To znači da tržište trenutno pokreću megaposlovi, dok je broj manjih preuzimanja slabiji.
Manje transakcije su opterećene većim rizicima, uključujući nestabilne cijene energije i strahove da bi vještačka inteligencija mogla promijeniti ili ugroziti postojeće poslovne modele.
Talas megaposlova takođe je donio snažan rast prihoda investicionim bankama. Očekuje se da će Goldman Sachs biti najveći dobitnik, savjetujući u poslovima vrijednim više od 1 bilion dolara.
Geografski, rast su predvodile SAD i Evropa. Vrijednost poslova u SAD-u porasla je za 77 posto, dok je u Evropi porasla za 105 posto. U azijsko-pacifičkoj regiji, vrijednost poslova pala je za oko 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, evropska slika je mješovita. Dok je vrijednost poslova snažno porasla, obim poslova pao je za 14,2 posto, dijelom i zato što je rat s Iranom imao veći uticaj na poslovnu klimu u regiji.
„Postoji razlika između aktivnosti u SAD-u i izvan SAD-a. Povjerenje u SAD-u nije pogođeno, dok je u Evropi došlo do značajnog uticaja na obim poslova“, rekao je Nick Rumsby iz advokatske firme Cleary Gottlieb.
Među najvećim evropskim poslovima su spajanje Unileverove prehrambene divizije s američkim proizvođačem začina i umaka McCormick vrijedno 66 milijardi dolara i bitka za preuzimanje italijanske banke Monte dei Paschi di Siena.
Ujedinjeno Kraljevstvo se posebno istaklo po rastu stranih preuzimanja. Strani kupci ciljaju kompanije kotirane na londonskoj berzi zbog percepcije da se trguju s popustom u odnosu na američke konkurente, pri čemu su industrijske grupe posebno atraktivne.
Pročitajte još:
„Ako pogledate tržište Velike Britanije, i dalje postoji osjećaj da su mnoge kompanije podcijenjene u poređenju sa uporedivim kompanijama u SAD-u“, rekao je Rumsby.
Transakcije koje uključuju kompanije u vlasništvu fondova privatnog kapitala porasle su za 54 posto na 601 milijardu dolara. To je pozitivan signal za industriju koja pokušava prodati imovinu vrijednu bilione dolara nakon godina slabije proizvodnje.
Steve Baronoff, globalni predsjednik za spajanja i akvizicije u Bank of America, vjeruje da bi povoljan prozor za transakcije mogao trajati veći dio 2027. godine.
„Raspoloženje u administracijama sada je: Da li nam nešto nedostaje? Ulazimo u period kada ljudi kažu da je sada vrijeme da budemo hrabri“, rekao je.
Rekordna prva polovina godine pokazuje da se tržište preuzimanja vratilo, ali na drugačiji način nego u prethodnim ciklusima. Broj poslova je opao, ali su oni koji se sklapaju znatno veći. Vještačka inteligencija, energetska infrastruktura i težnja za obimom postali su glavni razlozi zašto kompanije žele kupovati, spajati se i zauzimati pozicije prije konkurencije.
