Vlada Crne Gore usvojila je u četvrtak Godišnji izvještaj o javnim nabavkama za 2025. godinu, koji pokazuje da je ukupna vrijednost svih javnih nabavki prošle godine dostigla 989,7 miliona eura.
Time su javne nabavke ostale jedan od najvažnijih kanala kroz koje država, opštine, javna preduzeća i drugi naručioci utiču na tržište, domaću ekonomiju i konkurenciju, prenosi portal Investitor.
Prema izvještaju Ministarstva finansija, vrijednost takozvanih klasičnih javnih nabavki iznosila je 766,85 miliona eura, dok su nabavke za obavljanje sektorskih djelatnosti realizovane u vrijednosti od 200,76 miliona eura. Nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti iznosile su 22,13 miliona eura.
Ukupno posmatrano, javne nabavke su u 2025. godini činile 12,44 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok su klasične javne nabavke imale učešće od 9,64 odsto BDP-a.
Zaključeno 9.640 ugovora
Izvještaj pokazuje da je u 2025. nastavljen rast broja ugovora. Ukupno je zaključeno 9.640 ugovora, što je najviši nivo u posmatranom periodu.
Rast broja ugovora prati i rast ukupne vrijednosti klasičnih javnih nabavki. U 2024. one su iznosile oko 705,2 miliona eura, dok su u 2025. porasle na 766,85 miliona eura.
Najveći dio vrijednosti odnosio se na nabavku roba, koje su činile 46,13 odsto ukupne ugovorene vrijednosti klasičnih javnih nabavki. Radovi su učestvovali sa 33,95 odsto, a usluge sa 19,92 odsto.
Otvoreni postupak i dalje glavni kanal
U strukturi postupaka dominira otvoreni postupak, što je pozitivno za transparentnost sistema. Kroz otvorene postupke ugovoreno je više od 545 miliona eura, odnosno oko 77 odsto ukupne vrijednosti postupaka sprovedenih preko elektronskog sistema javnih nabavki.
Ipak, izvještaj pokazuje i da jednostavne nabavke imaju veliki značaj u praksi. Ukupna vrijednost jednostavnih nabavki iznosila je 118,1 milion eura, znatno više nego godinu ranije, kada su bile vrijedne oko 68,8 miliona eura.
To je važan signal za nadležne institucije: jednostavne nabavke jesu zakonski mehanizam za brže i manje postupke, ali njihov rast traži dodatnu pažnju, jer u praksi mogu nositi veći rizik od fragmentacije nabavki i slabije konkurencije.
Trećina vrijednosti kroz ugovore sa jednom ponudom
Jedan od najvažnijih nalaza izvještaja odnosi se na konkurenciju. Prosječan broj pristiglih ponuda po zaključenom ugovoru iznosio je 3,01, što je blago niže nego 2024. godine, kada je prosjek bio 3,03.
Posebno je značajan podatak da je u postupcima sa samo jednom dostavljenom ponudom zaključeno 4.269 ugovora, ukupne vrijednosti 250,5 miliona eura. To znači da se približno trećina vrijednosti klasičnih javnih nabavki odnosila na ugovore u kojima nije bilo stvarne konkurentske utakmice među ponuđačima.
Ovaj podatak ne znači automatski nepravilnost, ali jeste pokazatelj da sistem mora dodatno raditi na privlačenju većeg broja ponuđača, boljoj pripremi tenderske dokumentacije i smanjenju barijera za učešće privrede.
Domaći ponuđači dominantni, strani polako rastu
Domaći ponuđači i dalje imaju dominantnu poziciju u sistemu javnih nabavki. Prema izvještaju, domaći ponuđači učestvovali su sa 88,08 odsto ugovorene vrijednosti, dok su strani ponuđači imali udio od 11,92 odsto.
Pročitajte još:
Učešće stranih ponuđača posljednjih godina postepeno raste, što može biti važno za jačanje konkurencije, posebno kod složenijih i većih projekata. Ipak, njihov udio i dalje ostaje relativno nizak.
Sistem napreduje, ali ključni test je kvalitet kontrole
U izvještaju se navodi da je sistem javnih nabavki u Crnoj Gori ušao u fazu zrelosti, uz vidljive rezultate u digitalizaciji, većoj transparentnosti i korišćenju Centralizovanog elektronskog sistema javnih nabavki.
Tokom 2025. podnijeto je 231 zahtjev za monitoring jednostavnih nabavki. U 108 slučajeva date su preporuke za ispravljanje nepravilnosti ili ponovni pregled i ocjenu ponuda, dok su dva predmeta proslijeđena inspekciji.
Za 2026. godinu kao prioriteti su najavljeni završetak zakonodavne reforme, dalje unapređenje elektronskog sistema, jačanje monitoringa, profesionalizacija službenika za javne nabavke i smanjenje udjela direktnih i jednostavnih nabavki gdje god je to moguće.
Zaključak izvještaja je da Crna Gora ima funkcionalan i sve transparentniji sistem javnih nabavki, ali da naredna faza reformi mora biti usmjerena na ono što najviše utiče na kvalitet javne potrošnje: više konkurencije, manje postupaka sa jednom ponudom i jača kontrola jednostavnih nabavki.
