Najam stana za godinu dana skočio za 18,5 odsto, Crna Gora druga u Evropi po rastu kirija

Foto: Biznis.me

Rast kirija u Evropi u 2025. godini dodatno je produbio problem dostupnosti stanovanja, a Crna Gora se našla na samom vrhu liste po rastu cijena zakupa, prema podacima koje je objavio Eurostat – zvanična statistička institucija Evropske unije (EU). – prenosi portal Investitor.

Prema tim podacima, kirije su u Crnoj Gori porasle čak 18,5%, što je drugi najveći rast u Evropi – odmah iza Turske, gdje je zabilježen ekstreman skok od čak 78%. Iza Crne Gore nalazi se Hrvatska sa 17,6%. Susjedna Srbija je imala znatno manji rast kirija u 2025. (6,4%), kao i Albanija (4,5%).

U prosjeku, kirije su u Evropskoj uniji rasle znatno sporije – svega 3,1%, što jasno pokazuje koliko tržište stanovanja u Crnoj Gori izlazi iz evropskog prosjeka.

Zašto kirije rastu – i zašto je Crna Gora u vrhu

Ključni razlog je jednostavan: potražnja raste brže od ponude.

Prema analitičarima, više faktora gura cijene zakupa naviše, a prije svega zbog visokih cijena stanova i skupih kredita. Tu su i rastući troškovi finansiranja i održavanja nekretnina, ograničena nova gradnja i nedovoljna ponuda, rast interesovanja stranaca i digitalnih nomada te turistički pritisak (kratkoročni najam) i biznis “stan na dan”.

Upravo kombinacija tih faktora čini Crnu Goru posebno osjetljivim tržištem.

Stručnjaci ističu da su Crna Gora i Hrvatska među najatraktivnijim destinacijama za kratkoročni i dugoročni najam, što dodatno pojačava pritisak na cijene.

Stanovanje postaje luksuz

Problem nije samo u rastu kirija, već i u njihovom udjelu u prihodima građana.

Prosječno domaćinstvo u EU troši oko 20% prihoda na stanovanje, a u nekim državama, poput Grčke, taj udio ide i do 35%.

U Crnoj Gori, iako nema preciznog jedinstvenog podatka, realni odnos plata i kirija – posebno u Podgorici i na primorju – ukazuje da je stanovanje za veliki broj građana već postalo ozbiljan finansijski teret.

Istočna Evropa i Balkan prednjače

Trend rasta kirija posebno je izražen na Balkanu i Istočnoj Evropi.

Dok su pojedine zemlje poput Finske (1%) ili Njemačke (2,1%) imale minimalan rast, region bilježi daleko snažnije skokove.

Zanimljivo je da su izuzeci u regionu Kosovo (1%) i Sjeverna Makedonija (3,3%), gdje je rast bio znatno umjereniji.

Jedan odgovor

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari