Najava izgradnje čak 20.000 stanova na Veljem brdu u Podgorici sve više liči na ambiciozan politički narativ, a sve manje na realan infrastrukturni i investicioni projekat. Nakon što je rok za prve zgrade već pomjeren sa sredine 2026. na kraj 2027. godine, otvaraju se ključna pitanja – ne samo o dinamici, već i o samoj održivosti projekta. – prenosi portal Investitor.
Podaci iz idejnih rješenja i procjena troškova, koje je analizirao Fidelity Consulting, dodatno komplikuju sliku. Ako je prva faza od 557 stanova procijenjena na 118 miliona eura – bez infrastrukture – onda ukupna računica za cijeli projekat otvara ozbiljne dileme.
U nastavku su ključna pitanja na koja javnost i dalje nema odgovor:
1. Kako će stanovi koštati 1.000 eura po kvadratu ako je gradnja skuplja?
Procjena pokazuje da bruto kvadrat košta oko 1.200 eura, odnosno neto oko 1.600 eura. Ako se stanovi planiraju prodavati za 1.000 eura/m² – ko pokriva razliku?
2. Ko finansira projekat vrijedan preko 4,7 milijardi eura?
Čak i bez infrastrukture, procijenjeni trošak ide ka gotovo 5 milijardi eura. To je iznos koji višestruko premašuje godišnje kapitalne budžete države. Da li postoji investitor – ili je riječ o hipotetičkoj konstrukciji?
3. Gdje je infrastruktura?
Prva faza ne uključuje izgradnju infrastrukture neophodne za normalan život, poput vodovoda i kanalizacije, elektroenergetske mreže i telekomunikacija.
Koliko će to dodatno koštati i ko će to platiti?
4. Kako graditi naselje bez osnovnih komunalnih uslova?
Lokacija se opisuje kao „golo brdo“, sa septičkim jamama i bez razvijene komunalne mreže. Da li je realno očekivati masovnu stanogradnju bez prethodnog infrastrukturnog ulaganja?
5. Zašto se rokovi stalno pomjeraju?
Prvobitno obećanje – sredina 2026. Novo obećanje – kraj 2027.
Ako se rokovi pomjeraju već u startu, šta očekivati u kasnijim fazama?
6. Da li je lokacija uopšte adekvatna?
Prema dostupnim informacijama, dio planiranog prostora nalazi se ispod dalekovoda, u blizini deponija materijala za autoput i sa upitnim urbanističkim i ekološkim karakteristikama.
Da li je ovo dugoročno održiva lokacija za 20.000 stanova?
7. Koliko će zaista trajati realizacija?
Ako je 557 stanova tek 2,8% projekta, koliko godina je potrebno za kompletnih 20.000? Decenija? Dvije?
8. Šta znači najava da će naredne faze biti skuplje 15%?
Ako početna faza već ima određenu cijenu, povećanje od 15% dodatno pogoršava finansijsku konstrukciju. Da li je projekat već u startu potcijenjen?
Pročitajte još:
9. Ko će kupiti toliki broj stanova?
Podgorica i Crna Gora imaju ograničenu kupovnu moć. Da li postoji realna potražnja za 20.000 novih stanova – ili se računa na spekulativni kapital?
10. Da li je ovo urbanistički projekat ili političko obećanje?
Bez jasnog finansijskog modela, bez infrastrukture i sa pomjerenim rokovima – sve više djeluje da je riječ o projektu koji postoji više u komunikaciji nego na terenu.
Između ambicije i realnosti
Velje brdo se trenutno nalazi na raskrsnici između velikog urbanističkog projekta i potencijalno jedne od najvećih razvojnih iluzija u Crnoj Gori. Brojke ne lažu, ali se često ignorišu.
Ako se ne ponude konkretni odgovori na ova pitanja, projekat će ostati simbol jednog obrasca: velikih najava, slabih temelja i još slabije realizacije.
