Crnogorski farmeri primaju najveće subvencije u Evropi, a mjerama koje je preduzelo Ministarstvo poljoprivrede sektor stočarstva je napredovao i povećana je ukupna proizvodnja sirovog mlijeka, rekao je resorni ministar Vladimir Joković na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je bila posvećena stanju u poljoprivredi sa posebnim osvrtom na mljekarstvo.
– Otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori po litru kreće se od 50 do 55 centi. Imamo podršku 20 centi od države, Ministarstva poljoprivrede, to je znači 70 do 75 centi. I imamo od lokalnih samouprava od pet do 12 centi. Dakle, gornja granica je 75 do 87 centi – saopštio je on, napominjući da je u Mađarskoj trenutno otkupna cijena 39 centi po litru, a u Francuskoj 57 centi, prenosi Dan.
Upitan da objasni zašto onda domaći farmeri sve češće protestuju, Joković je kazao da se bune oni koji se još nisu pomirili sa promjenama koje su se desile u avgustu 2020. godine.
Saopštio je da je broj poljoprivrednih gazdinstava porastao sa preko 18 hiljada na skoro 24,9 hiljada gazdinstava.
Napomenuo je i da trenutno nijedna zemlja u Evropi ne izdvaja za poljoprivredu pet odsto iz budžeta.
Problem viška mlijeka se preuveličava, rekao je Joković, ilustrujući svoj stav podatkom da je tokom protesta prošle jeseni u želji da pomogne proizvođačima i mljekarima, Ministarstvo poljoprivrede za tri sedmice otkupilo i izvezlo svega 36 hiljada litara mlijeka, čija je vrijednost iznosila 18 hiljada eura.
Kazao je i da se tokom nedavnog protesta na javni poziv za otkup viška mlijeka iz mljekarskog sektora niko nije javio.
– Tresla se gora, rodio se miš, a poslije dva dana dobili smo zahtjev za ljeto. Isti oni koji su protestovali da neće da otkupe, sada su tvrdili da će im faliti mlijeka. Ja odgovorno tvrdim, nijesu htjeli da ga izvezu zato što im je trebalo ovdje, ali je pravljen performans da se napravi da se nešto ne radi – rekao je on, odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović (DPS).
Odgovarajući joj zašto Crna Gora nije iskoristila pravo i privremeno obustavila uvoz mlijeka, Joković je kazao da to nije izvodljivo, jer smo preuzeli obaveze kao članica CEFTA i kandidat na pragu članstva u EU.
Oskar Huter (DPS) je rekao da je iz Jokovićevih odgovora jasno da MPŠV nema strategiju rješavanja viškova mlijeka. Naveo je i da je nedopustivo da ministar kaže da protestuju oni farmeri koji se nisu pomirili s izbornim porazom DPS-a 2020. godine.
Despotović je naglasila da Joković banalizuje stanje u stočarstvu ističući političke podjele među farmerima. Takođe, ukazala je i da Ministarstvo nije učinilo ništa da se poveća agrobudžet.
Ilir Čapuni (Albanska alijansa) rekao je Jokoviću da je razumljivo što se na ime poljoprivrede najviše ulaže na sjeveru države, ali je ukazao da Ulcinj, pored veoma razvijenog maslinarstva, ima i druge grane poljoprivrede visoko razvijene i zato zaslužuje više ulaganja i brige države po tom pitanju.
Vladislav Bojović (DNP) je podržao ministra da traži od Vlade da se pronađu sredstva koja će omogućiti kupovinu poljoprivredne mehanizacije onima koji za to nisu dobili sredstva iz IPARD fondova.
Uvoz veći zbog većeg broja turista
Enormno povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda nastalo je, između ostalog, i zato što je došlo do rasta broja turista, rekao je Joković odgovarajući poslaniku Huteru.
Ipak, priznao je „ono što je evidentno jeste da je Crna Gora dosta zavisna od uvoza poljoprivrednih proizvoda i biće jedan duži period“.
Istakao je i da statistika o uvozu hrane ne prikazuje pravu sliku, jer, kako je rekao, pod poljoprivrednim proizvodima podrazumijvaju se i konditorski proizvodi, kafa, banane, ananas, kao i duvanski proizvodi, „što ne postoji nigdje u Evropi“.
– Suština je konfiguracija terena, podneblje, isplativost proizvodnje, i to je nemoguće sve sanirati. Ali ključni razlog za to je povećanje broja turista i povećanje standarda, jer za vrijeme vaše za 222 eura ništa nijesu mogli da kupe, bili su na ivici egzistencije – kazao je Joković.
Negativne reakcije poljoprivrednika: Samo Joković vidi najveće otkupne cijene mlijeka
Izjava resornog ministra Vladimira Jokovića na sjednici Odbora za poljoprivredu, turizam, ekologiju i prostorno planiranje, posvećenoj stanju u mljekarstvu, izazvala je reakcije farmera.
Neki stavovi ministra izazvali su odobravanje, ali većina je izazvala negativne reakcije.
Tako je Milko Živković iz Unije stočara sjevera saglasan sa ministrom da se može reći da Crna Gora ima više problema sa saniranjem pikova u proizvodnji mlijeka nego sa stvarnim viškovima.
– Ova povremena zagušenja tržišta su, na izvjestan način, loša strategija, da tako kažem, odnosno, loše planiranje u vezi postupanja sa domaćom proizvodnjom mlijeka – kaže Živković.
Kao glavni problem on vidi nekontrolisani uvoz mlijeka, nelojalnu konkurenciju zbog uvoza i damping cijene.
Živković proziva Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje uporno izbjegava da rješava taj problem.
– To su stvari koje prave ogromne probleme domaćim proizvođačima mlijeka u smislu da dolazi do povremenih prekida otkupa mlijeka, što je prije godinu i po dovelo do smanjenja otkupne cijene mlijeka – rekao je on.
Živković se ne slaže sa tvrdnjom ministra Jokovića da imamo najveću otkupnu cijenu za mlijeko u Evropi, napominjući da se ona nije promijenila pet godina.
– Ako vrijednost tog litra mlijeka uporedimo tada i danas, jasno nam je da je ona jako devalvirala zbog poskupljenja drugih inputa, poput troškova života, repromaterijala, goriva, koncentrata. Realna vrijednost našeg osnovnog proizvoda, odnosno mlijeka, stoji na istoj osnovi, što ekonomski jednostavno nije održivo – ukazao je Živković.
Smatra da Crna Gora ima „solidne subvencije na otkupljeno mlijeko“, ali da crnogorskog farmera iz više razloga litar proizvedenog mlijeka košta više nego u nekim drugim zemljama.
– Ministar bi morao to da zna da crnogorskog proizvođača, zbog specifičnosti Crne Gore, površina koje obrađujemo, prinosa koje dobijamo sa tih površina, ogromne, odnosno stoprocentne uvozne zavisnosti po pitanju koncentrovane hrane i žitarica, taj litar mlijeka košta značajno više nego što to košta proizvođače u okruženju – kazao je on.
Živković se ne slaže sa tvrdnjom ministra Jokovića da imamo najveću otkupnu cijenu za mlijeko u Evropi, napominjući da se ona nije promijenila pet godina.
– Ako vrijednost tog litra mlijeka uporedimo tada i danas, jasno nam je da je ona jako devalvirala zbog poskupljenja drugih inputa, poput troškova života, repromaterijala, goriva, koncentrata. Realna vrijednost našeg osnovnog proizvoda, odnosno mlijeka, stoji na istoj osnovi, što ekonomski jednostavno nije održivo – ukazao je Živković.
Smatra da Crna Gora ima „solidne subvencije na otkupljeno mlijeko“, ali da crnogorskog farmera iz više razloga litar proizvedenog mlijeka košta više nego u nekim drugim zemljama.
– Ministar bi morao to da zna da crnogorskog proizvođača, zbog specifičnosti Crne Gore, površina koje obrađujemo, prinosa koje dobijamo sa tih površina, ogromne, odnosno stoprocentne uvozne zavisnosti po pitanju koncentrovane hrane i žitarica, taj litar mlijeka košta značajno više nego što to košta proizvođače u okruženju – kazao je on.
Crnogorska poljoprivreda nije ni blizu dostignutih standarda ni kapciteta da spremno dočeka ulazak na evropsko tržište, što će izazvati velike probleme u ovom sektoru u smislu da će veliki broj gazdinstava biti ugušen ili ugašen, zaključio je on.
Iz tog razloga Unija stočara je pokrenula niz inicijativa.
Farmer Vlado Lakić iz Udruženja stočara Danilovgarada naglašava da ministar Joković nije iznio tačne podatke.
– Od početka ove godine do momenta kad su prekinuli otkup od malih poizvođača, mljekari su izvezli 500.000 litara mlijeka. Dakle, višak nije samo onaj dio koji se gomilao tih dana. Radi se o mnogo većim viškovima nego što ministar tvrdi – rekao je Lakić.
Pročitajte još:
Kaže da ni podatak o porastu broja gazdinstava, kao i onih koji proizvode sir u ovoj godini, nije tačan. Objašnjava da je zapravo riječ o istim gazdinstvima koja se prijavljuju više puta.
Da Ministarstvo poljoprivrede i ostale službe, kako navodi, vrše pravovremenu i valjanu kontolu, utvrdili bi da je riječ o svojevrsnom švercu.
– Kontrola se vrši dva puta godišnje, ali niko ne kontroliše količinu sira. Rezultat je da imamo velike količine sira na koje se ne plaća nikakav porez – naveo je on i dodao da se sve radi nelegalno.
– Čeka se 2028, jer postojeće mjere će biti tada ukinute, i prelazi se na subvencije i mjere određene u odnosu na hektar. Dakle, riječ je o fiktivnom porastu broja gazdinstava – objasnio je Lakić.
Ističe da sa ovakvom politikom crnogorska poljoprivreda neće biti spremna za evropsko tržište i da će ulazak u EU označiti početak propasti brojnih gazdinstava.
Mljekari i trgovci u minusu zbog akcije
Osnivač i vlasnik mljekare „Lazine“ Milutin Đuranović sopštio je da je akcijska prodaja domaćeg jogurta, da bi se eliminisao višak mlijeka, donijela gubitke i mljekarskom i trgovačkom sektoru.
– Radili smo sa gubikom, i mi i trgovci. Teret su podnijeli i trgovinski lanci i mljekare. Prodavali smo jogurt po cijeni do prije desetak godina. Sada ulazimo u turističku sezonu. Nadamo se da nećemo imati viškova, jer se čini da ćemo imati dobru turističku sezonu. U septembru ćemo vidjeti kakva je situcija – kazao je Đuranović za „Dan“.
Rekao je i da je problem sa viškovima mlijeka veoma naglašen i u regionu, kao i u Evropi, i da je realno očekivati da donosioci odluka mjesece pred nama iskoriste za donošenje strategije koja bi omogućila da se preduprijede problemi sa mogućim viškovima mlijeka ubuduće.
Da podsjetimo, litar jogurta domaćih proizvođača prodavao se proteklog mjeseca po akcijskim cijenama od 99 centi.
