Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku dodatno pojačavaju posljedice suše, ekstremnih vrućina i visokih troškova proizvodnje, a najveći pritisak se očekuje na cijene pšenice, što bi se na kraju moglo preliti na hljeb, tjesteninu i niz drugih proizvoda.
Prema Oxford Economicsu, globalne cijene hrane mogle bi porasti za 11,8 posto u 2026. i dodatnih 4,8 posto u 2027. Očekuje se da će poljoprivredni proizvodi, prvenstveno žitarice, voće i povrće, kao i mliječni proizvodi, zabilježiti najveći porast cijena, prenosi Tportal.
Evropski poljoprivrednici se ove godine bore s nekoliko problema istovremeno. Ekstremne vrućine i suša oštetile su usjeve, dok su cijene energije i gnojiva visoke, dijelom zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Evropsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral, zbog toplotnog vala u julu, dramatično je snizilo procjenu ovogodišnje žetve u 27 država članica Evropske unije i Ujedinjenom Kraljevstvu. Umjesto ranije očekivanih 295,5 miliona tona, sada se predviđa 286,6 miliona tona žitarica. Poređenja radi, prošle godine je ubrano 310 miliona tona.
Teška situacija se očekuje i u Njemačkoj, gdje bi žetva žitarica mogla pasti za sedam posto zbog suše i toplotnih talasa. Njemačko udruženje poljoprivrednika procjenjuje proizvodnju na 41,9 miliona tona.
Ratovi povećavaju troškove proizvodnje
Posljedice vremenskih ekstrema samo su dio problema. Poljoprivrednici se suočavaju s rastućim troškovima zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama nakon ratom povezane blokade Ormuskog moreuza.
Tomáš Dvorak, viši ekonomista u Oxford Economicsu, rekao je za Euronews Business da najveći uticaj na globalne cijene hrane trenutno ima „rat između SAD-a i Irana i njegov uticaj na inpute za proizvodnju hrane, prvenstveno naftu, odnosno dizel, prirodni plin i gnojivo“.
Prema Oxford Economicsu, globalne cijene dizela bile su 36 posto više u julu nego godinu dana ranije, čemu su doprinijeli poremećaji u Ormuskom moreuzu. Očekuje se da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22 posto.
Rat u Ukrajini i dalje ima veliki uticaj na tržišta hrane. Žitarice čine četvrtinu globalnog indeksa cijena hrane, a Rusija i Ukrajina zajedno čine nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza.
Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, te poremećaji u izvozu preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti kapacitet izvoza 86 miliona tona žitarica godišnje. Od toga, 52 miliona tona dolazi iz Rusije, a 34 miliona iz Ukrajine, što zajedno odgovara gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.
Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene prehrambenih roba bile su globalno više za jedan posto u julu nego godinu ranije. Žitarice su porasle za 6,9 posto, dok su biljna ulja porasla za oko 17,3 posto.
Međutim, porast indeksa Oxford Economics ne znači da će cijene u trgovinama porasti za isti postotak. Indeks prati cijene sirovina, dok konačna maloprodajna cijena ovisi i o nizu drugih troškova. Prognozirani rast ove godine je i dalje niži od 14,2 posto koliko su globalne cijene hrane porasle 2022. godine.
Pšenica pod pritiskom
„Poljoprivredni proizvodi – žitarice, voće i povrće – i mliječni proizvodi biće najteže pogođeni“, rekao je Dvorak, objašnjavajući da su to grupe koje su posebno izložene posljedicama suše i visokih temperatura.
„Ovo će se takođe preliti na cijene prerađenih proizvoda, poput hljeba, sira, vina i ulja“, dodao je. S druge strane, očekuje se da će meso biti manje pogođeno.
Pšenica, za čiji uzgoj su potrebne velike količine gnojiva, posebno je ranjiva. Istraživači očekuju da će njena cijena u trećem kvartalu 2026. biti čak 36 posto viša nego godinu ranije, dostižući 6,92 dolara po bušelu, ili oko 27 kilograma.
Ovo je važno jer se pšenica koristi u širokom spektru svakodnevnih prehrambenih proizvoda – od hljeba i tjestenine do žitarica za doručak i keksa.
Kada bi povećanje cijena moglo stići u trgovine?
Potrošači bi prvo mogli osjetiti posljedice kod svježe hrane.
Pročitajte još:
„Za svježu hranu, posebno voće i povrće, uticaj će biti relativno brz i vjerovatno će biti vidljiv u potrošačkim cijenama u roku od dva do tri mjeseca. Za prerađenu hranu, vremensko kašnjenje je obično duže zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Očekujemo da će najveći uticaj na potrošačke cijene ovdje biti oko šest do devet mjeseci“, objasnio je Dvorak.
To znači da bi se poremećaji cijena svježe hrane mogli početi osjećati između oktobra i novembra 2026. godine, dok bi se najizraženiji uticaj na prerađene proizvode mogao dogoditi između februara i maja 2027. godine.
Jed Cartledge, ekonomista za poljoprivredne proizvode u Oxford Economicsu, upozorava da bi cjenovni šok mogao biti čak i jači nego što se trenutno predviđa. Puni uticaj napada na Crno more još nije poznat, a snažan El Niño mogao bi ugroziti i usjeve van Evrope.
Međutim, postoji faktor koji bi mogao ublažiti dio poremećaja. Ako cijene pšenice dovoljno porastu, skuplje alternativne izvozne rute mogle bi postati komercijalno isplative i tako zamijeniti dio izgubljenih kapaciteta.
