Rekordna suša i požari smanjuju prinose, posljedice bi se uskoro mogle osjetiti

Ekstremne vrućine, dugotrajna suša i šumski požari već su smanjili prinose širom Evrope, a poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice uskoro mogli osjetiti i potrošači. Očekuje se novi rast cijena maslinovog ulja, a pod pritiskom su i proizvodnja žitarica, povrća, krompira, soje i grožđa.

Maslinici su ove godine pogođeni vremenskim ekstremima koji su u mnogim dijelovima Evrope donijeli rekordno visoke temperature. Proizvođači upozoravaju da bi manja količina upotrebljivih plodova mogla opet podignuti cijene maslinovog ulja, koje su i dalje puno više nego prije nekoliko godina, prenosi Tportal.

Požari su ovog ljeta zahvatili maslinike u Grčkoj, Italiji i Portugaliji, a nasadi koji su izbjegli vatru bili su izloženi pepelu i onečišćenom vazduhu. Visoke temperature pogodovale su i širenju štetočina i bolesti, a na veličinu i kvalitet plodova uticali su suša, toplinski stres i snažne oluje.

Svjetske cijene maslinovog ulja postepeno su se smanjivale nakon snažnog skoka prije dvije godine, izazvanog rastom potražnje, vrućim i sušnim vremenom te širenjem štetočina i bolesti. Međutim, prosječna cijena litre ekstra djevičanskog maslinovog ulja u britanskim trgovinama i dalje je viša od sedam funti, a posljednjih mjeseci ponovo raste.

‘Ne stabilizuje li se vrijeme uskoro, najesen možemo očekivati rast cijena jer će biti manje jestivih plodova od kojih se može proizvesti maslinovo ulje’, rekla je Sarah Vachon, osnivačica grupacije Citizens of Soil, piše Guardian.

Walter Zanre, direktor britanskog ogranka proizvođača maslinovog ulja Filippo Berio, kazao je da su temperature u Španiji, najvećem evropskom proizvođaču maslinovog ulja, bile bliže uobičajenim vrijednostima nego u nekim drugim dijelovima kontinenta. No stabla trpe posljedice suše, zbog koje mogu početi odbacivati plodove.

‘Kombinacija gubitka plodova uzrokovanog sušom i ranije berbe pomno će se pratiti tokom sljedećih sedmica jer oba faktora mogu uticati na količinu proizvedenog maslinovog ulja i njegove tržišne cijene iduće godine’, rekao je Zanre.

Nisu pogođeni samo maslinici. Francusko udruženje proizvođača povrća Légumes de France upozorilo je da su izgubljene hiljade tona proizvoda, vrijedne desetine miliona eura. Među pogođenim kulturama su salata, mrkva, praziluk, češnjak i luk, a zbog nedostatka kiše proizvodnja pojedinih vrsta povrća mogla bi biti prepolovljena.

Ekstremne vrućine uticale su i na grožđe u francuskim regijama, uključujući Champagne, Bordeaux i Burgundiju. Zbog toga se očekuje manji urod, ali i jedna od najranijih berbi otkako se vode evidencije. U Champagnei bi berba mogla početi oko 15. avgusta, približno mjesec dana ranije nego što je bilo uobičajeno prije nekoliko decenija. Proizvođači očekuju da će prinos biti oko deset posto manji nego prošle godine.

U Španiji je ministarstvo poljoprivrede procijenilo da će proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. pasti s prošlogodišnjih 24 miliona na nešto više od 18,5 miliona tona. Ta je prognoza objavljena prije nego što su šumski požari prouzročili dodatnu štetu.

Pad se očekuje uprkos tome što su se španski poljoprivrednici bolje prilagodili vrućim i suvim uslovima. Uzgajaju otpornije sorte, više se oslanjaju na navodnjavanje i rezervoare vode te prilagođavaju proizvodnju dužim sušnim razdobljima.

Evropska unija u međuvremenu je smanjila prognoze uroda čitavog niza kultura. Očekivana proizvodnja suncokreta, važnog za proizvodnju jestivog ulja, smanjena je za sedam posto. Prognoza za kukuruz smanjena je za šest posto u odnosu na prethodnu procjenu, dok su očekivanja za krompir i soju snižena za tri posto.

Špansko poljoprivredno udruženje ASAJA navelo je da su požari direktno oštetili voćnjake, vinograde, poljoprivredno zemljište i staklenike. Pogođeni su nasadi agruma, avokada i badema, povrće, vinova loza i maslinici, dok su nedostatak vode i ekstremne temperature smanjili proizvodnju paradajza i kukuruza.

Iako bi lokalni gubici mogli smanjiti izvoz pojedinih proizvoda, iz udruženja ističu da su veći problem rastući troškovi proizvodnje, a ne moguća ograničenja međunarodne trgovine.

Jason Bull, direktor britanskog uvoznika hrane Eurostar Commodities, upozorio je da su uzastopni toplotni talasi ubrzali dozrijevanje i žetvu ozimih kultura u velikom dijelu Evrope. Time je skraćeno ključno razdoblje tokom kojeg se zrno razvija, što može smanjiti njegovu veličinu, kvalitet i ukupne prinose.

‘Ozime kulture (poljoprivredne biljke koje se siju u jesen, a zriju u ljeto – pšenica, ječam i uljana repica) u mnogim se zemljama brzo žanju, a rezultati su zasad prihvatljivi, no vrućina je smanjila potencijalne prinose i mogla bi uticati na kvalitet zrna’, rekao je.

Ljetne kulture, dodao je, suočene su sa znatno većom prijetnjom zbog suše, iscrpljene vlage u tlu i vrućine tokom cvjetanja. ‘Navodnjavane kulture uglavnom napreduju bolje od onih koje ovise o kiši, ali rast potražnje za vodom i moguća ograničenja navodnjavanja stvaraju dodatni rizik’, kazao je Bull.

Posljedice vremenskih ekstrema ipak nisu jednake u svim dijelovima Europe. Rumunija je dobila više padavina, dok se italijanska proizvodnja pšenice pokazala otpornijom nego što se očekivalo. Evropska komisija predviđa rast italijanske proizvodnje meke pšenice, koja se koristi za brašno za kolače i kekse, od deset posto zahvaljujući boljim prinosima. Dobra godina očekuje se i u Rumuniji, nakon nekoliko sezona obilježenih sušom.

Cezar Gheorghe iz kosultantske kompanije za tržište žitarica Agricolumn procjenjuje da bi rumunska proizvodnja kukuruza ove godine mogla dostići 8,2 miliona tona, u poređenju sa službenom procjenom od 7,75 miliona tona za 2025.

Pozitivan izuzetak je i Turska, gdje su prohladno i kišovito proljeće omogućili rekordne prinose ozimih kultura, dok su zasad povoljni i izgledi za ljetne usjeve. U velikom dijelu ostatka Evrope, međutim, poljoprivrednici ulaze u završnicu sezone s manjim prinosima, većim troškovima i upozorenjem da će na kraju ipak, i kao i uvijek, najviše osjetiti – potrošači.