Holandija je premjestila oko 86 tona zlata iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u London, navodeći rastuću geopolitičku nestabilnost i potrebu da njene rezerve budu brzo dostupne u slučaju krize.
Potez holandske centralne banke pokrenuo je pitanje da li se vodeće finansijske institucije pripremaju za novi veliki ekonomski ili finansijski potres. Međutim, za sada nema naznaka da Holandiju očekuje konkretna kriza, prenosi Blic.
Radi se, kako se procjenjuje, o povećanom oprezu u vrijeme trgovinskih tenzija, ratova i globalne neizvjesnosti.
Holandsko zlato je sada u trezorima Banke Engleske
Od približno 313 tona holandskog zlata koje se čuva u SAD-u i Kanadi, oko 86 tona je premješteno u London između marta i augusta ove godine. Zlato je sada pohranjeno u trezorima Banke Engleske.
„Očekujemo da ga nikada nećemo morati koristiti, ali moramo povećati našu otpornost i spremnost“, rekao je guverner holandske centralne banke Olaf Sleijpen.
London je odabran jer predstavlja jedan od najvećih svjetskih centara za trgovinu zlatom. Ako je centralna banka morala brzo prodati ili kupiti zlato u kriznim okolnostima, lokacija u Londonu joj omogućava lakši pristup tržištu.
Da li ovaj potez najavljuje novu krizu?
Premještanje zlata ponovo je podstaklo spekulacije da centralne banke očekuju ozbiljan potres na svjetskim tržištima.
Međutim, stručnjaci ne vjeruju da je odluka Holandije dokaz da je finansijski kolaps neizbježan. Centralne banke su ranije mijenjale mjesta na kojima drže rezerve u zavisnosti od geopolitičkih okolnosti, dostupnosti tržišta, sigurnosti i troškova.
Analitičari Goldman Sachsa, Lina Tomas i Dan Stryven, podsjetili su da su određene evropske centralne banke premjestile dio svojih zlatnih rezervi u New York tokom Hladnog rata.
Joseph Cavatoni, viši tržišni strateg u Svjetskom vijeću za zlato, rekao je za BBC da ratovi i trgovinske tenzije utiču na takve odluke, ali da nisu jedini ili najvažniji faktor.
Centralne banke takođe uzimaju u obzir inflaciju, kamatne stope, sigurnost skladišta i mogućnost brze trgovine zlatom.
„Nemam utisak da smo u opasnosti od kolapsa, ali mislim da su ljudi sve više upoznati s upravljanjem rezervama i načinima na koje mogu izvući maksimum iz te imovine“, rekao je Kavatoni.
Francuska i Njemačka su već vratile zlato
Holandija nije jedina evropska zemlja koja je promijenila mjesto čuvanja svojih zlatnih rezervi. Francuska je ranije ove godine objavila da je vratila zlato iz SAD-a u zemlju. Tokom nekoliko godina, zaključno sa 2016. njemačka centralna banka, Bundesbank, premjestila je više od 216 tona zlata iz stranih trezora. 111 tona je povučeno iz New Yorka, dok je 105 tona premješteno iz Pariza.
Ovi potezi pokazuju da lokacija zlatnih rezervi postaje sve važnije pitanje za centralne banke u vrijeme pojačanih geopolitičkih i ekonomskih rizika.
Oko 400.000 zlatnih poluga ispod Londona
Banka Engleske je jedan od najvećih svjetskih čuvara zlata.
U njenim trezorima, smještenim ispod više od 300 godina stare institucije u centru Londona, nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga. Njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na više od 200 milijardi funti.
Istraživanje Svjetskog vijeća za zlato pokazuje da je Banka Engleske i dalje najpopularnije mjesto za čuvanje zlatnih rezervi. Centralne banke, međutim, sve više raspoređuju svoje zlato na nekoliko lokacija kako bi smanjile rizik.
Zlato nije moralo putovati preko Atlantika
Premještanje zlatnih rezervi ne podrazumjeva uvijek fizički transport poluga.
Holandija je prodala oko 59 tona zlata u New Yorku, a zatim je kupila odgovarajuću količinu u Londonu. Na taj način je praktično izvršen računovodstveni transfer, bez transporta poluga preko Atlantika.
Međutim, više od 27 tona fizički je prebačeno iz SAD-a i Kanade u holandski grad Zeist. Odatle je slična količina potom poslana u London.
Kompanije koje učestvuju u takvim operacijama uglavnom ne objavljuju detalje. Transport zahtijeva opsežno planiranje, posebno osiguranje i izuzetno stroge sigurnosne mjere.
Kompanija Brink’s Global Services, koja se bavi prekograničnim transportom zlata, izjavila je za BBC da je posljednjih godina primijetila povećanu potražnju klijenata, uključujući centralne banke.
Zašto zemlje ne drže svo zlato kod kuće
Čuvanje zlatnih rezervi u vlastitoj zemlji može pružiti veći osjećaj sigurnosti i kontrole, ali je skupo i organizaciono zahtjevno.
Domaće skladištenje podrazumijeva ulaganje u objekte, fizičko obezbjeđenje, osiguranje i sisteme kontrole i revizije.
Pročitajte još:
Za manje centralne banke, ovi troškovi mogu biti nesrazmjerno visoki. Zato se dio rezervi često drži u velikim međunarodnim finansijskim centrima, gdje se zlato može brže prodati ili koristiti u finansijskim transakcijama.
Centralne banke kupuju dvostruko više zlata
Pitanje skladištenja postaje sve važnije zbog činjenice da centralne banke posljednjih godina ubrzano kupuju zlato.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, tokom prethodne četiri godine centralne banke su u prosjeku kupovale 1.000 tona zlata godišnje.
Ovo je dvostruko više u poređenju sa godišnjim prosjekom od oko 500 tona tokom prethodne decenije.
Snažna potražnja traje od globalne finansijske krize, a očekuje se da će se nastaviti i sljedeće godine.
Cijena zlata ostaje blizu istorijskih rekorda
Cijena zlata je posljednjih godina snažno porasla i dostigla niz rekordnih nivoa. U januaru je prvi put premašila 5.000 dolara po unci. Iako je tada pala sa rekordnog nivoa, zlato je i dalje na istorijski visokoj cijeni.
Jedan od glavnih razloga rasta je njegov status sigurne imovine. Investitori i centralne banke tradicionalno povećavaju potražnju za zlatom u periodima inflacije, geopolitičkih sukoba i nestabilnosti na finansijskim tržištima.
Goldman Sachs očekuje da bi cijena zlata mogla dostići 4.900 dolara po trojskoj unci do kraja 2026. godine. To je 300 dolara više od avgustovske procjene.
Potražnja centralnih banaka ostaje jedan od najvažnijih faktora koji podržavaju visoku cijenu ovog plemenitog metala.
