Blagi rast Euribora u martu još se nije prelio na kamatne stope u Crnoj Gori. To se između ostalog navodi u odgovorima Centralne banke Crne Gore dostavljenim portalu Bankar. Ključni razlog je struktura tržišta – krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine svega 6,55% ukupnih plasmana, dok ih koristi ukupno 2.933 klijenta. Kod građana je taj udio posebno nizak, a prosječan dug po takvom kreditu iznosi oko 14 hiljada eura. Iz Centralne banke takođe napominju i da se promjene iz eurozone se na domaće tržište tradicionalno prenose sa zakašnjenjem od šest do devet mjeseci i slabijim intenzitetom. – prenosi eKapija.
Kretanje Euribora u narednom periodu prvenstveno će zavisiti od odluka ECB-a u pogledu referentnih kamatnih stopa. Euribor stope, različite ročnosti (sedmični, 1M, 3M, 6M i 12M) u velikoj mjeri odražavaju tržišna očekivanja o kretanjima kamatnih stopa, uz uključenu premiju rizika, poručuju iz Centralne banke Crne Gore i ističu da ključni faktor za dalje odluke ECB-a ostaje kretanje inflacije.
– Njeno kretanje, zajedno sa stanjem ekonomije u eurozoni, uticaće na to da li će ECB zadržati postojeću monetarnu politiku ili eventualno ponovo pooštriti. Prema trenutnoj ocjeni CBCG, kretanje Euribora je za sada relativno stabilno, posebno imajući u vidu da je ECB na sjednici u martu 2026. godine zadržala referentne kamatne stope na nepromijenjenom nivou. Posljednji dostupni podaci pokazuju da je inflacija u eurozoni u februaru 2026. iznosila 1,9% na godišnjem nivou, nakon 1,7% u januaru, dok je prema preliminarnim procjenama u martu dostigla 2,5% (naspram očekivanih 2,6%) – navode iz vrhovne monetarne institucije.
Posmatrano po ročnostima, tromjesečni Euribor (3M) blago je porastao sa oko 2,03% početkom marta, na približno 2,075% početkom aprila, što potvrđuje njegovu usku povezanost sa očekivanim kretanjem kratkoročnih stopa ECB. Istovremeno, šestomjesečni Euribor (6M) bilježi izraženiji rast, sa oko 2,13% na približno 2,49%, što ukazuje na povećanu neizvjesnost na tržištu.
– Posljednje izjave ECB-a ukazuju na pojačan oprez u pogledu daljeg kretanja inflacije, pa će i kretanje Euribora u narednom periodu u najvećoj mjeri zavisiti od inflatornih kretanja, posebno u kontekstu potencijalno produženih cjenovnih pritisaka, uključujući kretanje cijena energenata. U tom kontekstu, predstavnici ECB-a dodatno naglašavaju značaj tzv. second-round effects, odnosno mogućeg prelivanja inicijalnih cjenovnih šokova na šire inflatorne pritiske kroz rast plata i cijena. Kako je istakao potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos, dalji potezi monetarne politike zavisiće upravo od intenziteta i trajanja tih sekundarnih efekata – navode iz CBCG i dodaju da u takvom okruženju, Euribor je za sada relativno stabilan, uz blage oscilacije po ročnostima koja odražavaju tržišnu neizvjesnost i očekivanja u vezi sa budućim potezima ECB-a.
– U ovom trenutku, očekuje se relativna stabilizacija Euribora u kratkom roku, uz zadržane rizike nagore u slučaju postojanijih inflatornih pritisaka – poručuju.
Prema podacima kojima Centralna banka raspolaže, blagi rast Euribora zabilježen tokom marta 2026. godine još uvijek se nije reflektovao na kamatne stope na novoodobrene kredite u Crnoj Gori.
– Ovo potvrđuje dosadašnju praksu da se promjene referentnih kamatnih stopa iz eurozone na domaće tržište prenose sa određenim vremenskim pomakom, koji se najčešće kreće u rasponu od 6 do 9 mjeseci, i to često u ublaženom intenzitetu. Za razliku od inflacije, gdje postoji relativno snažan transmisioni mehanizam između eurozone i Crne Gore, prenos promjena kamatnih stopa je znatno slabiji i u velikoj mjeri zavisi od specifičnosti domaćeg finansijskog sistema – kazali su u odgovorima za Bankar iz vrhovne monetarne institucije.
Ocjenjuju da kretanje Euribora, koji značajno utiče na formiranje kamatnih stopa u Crnoj Gori, ostaje relativno stabilno, u skladu sa odlukom ECB-a iz marta 2026. godine da zadrži referentne kamatne stope na nepromijenjenom nivou. Prethodne promjene Euribora su imale ograničen uticaj na kamatne stope u Crnoj Gori i sa vremenskim pomakom, te je stoga jako neizvjesno prognozirati direktni uticaj kada je tržište Crne Gore u pitanju.
Pročitajte još:
– Prosječan uticaj kamatnih stopa ECB na kamatne stope u Crnoj Gori u periodu 2015–2025 bio je blag i statistički nepouzdan iako postoji određena korelacija u kretanju, što ukazuje da kamatne stope u Crnoj Gori ipak prate trend eurozone jer je sistem vezan za euro (euroizacija), pa banke prate opšte finansijske uslove iz eurozone. Međutim, ta veza nije jaka, ni stabilna jer na domaće kamatne stope značajno utiču i unutrašnji faktori (makroekeonomska situacija, posebno kretanja u turizmu, strukturne neravnoteže, kreditni rejting, likvidnost u bankama i sl.), pa se dešava da se stope kreću u istom smjeru kao ECB, ali ne istim intenzitetom, ni u isto vrijeme – navode iz Centralne banke Crne Gore.
Prema podacima Kreditnog registra CBCG, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom na kraju marta činili su 6,55% ukupnih kredita u sistemu.
– U ukupnim kreditima fizičkih lica, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine 1,53%, dok u ukupnim kreditima pravnih lica, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine 12,56%. Ukupan broj klijenata u bankarskom sistemu koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom iznosi 2.933. Veći dio, tačnije 2.665 se odnosi na fizička lica, dok kredite sa varijabilnom kamatnom stopom koristi 268 pravnih lica. Prosječan dug po kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom kod fizičkih lica u sistemu iznosi 14 hiljada eura – kazali su iz vrhovne monetarne istitucije u odgovirma za portal Bankar.
