Privredno društvo smatra se trajnije nesposobnim za plaćanje ako novčane obaveze ne može da izmiri u roku od 45 dana od dospijeća i ako je potpuno obustavilo sva plaćanja tokom 30 dana neprekidno. Otvaranjem stečaja upravljanje preuzima stečajni upravnik, gase se računi firme, zaustavljaju prinudne naplate i otkazuju ugovori o radu.
Stečaj ne mora uvijek značiti trenutno gašenje preduzeća. Zakon predviđa dva moguća puta: bankrotstvo, odnosno prodaju imovine radi namirenja povjerilaca, i reorganizaciju, čiji je cilj da firma nastavi da posluje prema dogovorenom planu vraćanja dugova, prenosi portal Investitor.
Prema važećem Zakonu o stečaju, postupak se sprovodi radi kolektivnog i srazmjernog namirenja povjerilaca. To znači da, nakon otvaranja stečaja, prestaje pojedinačna trka povjerilaca za imovinom dužnika, a naplata se obavlja kroz jedinstveni postupak pred Privrednim sudom Crne Gore.
Dva razloga za otvaranje stečaja
Zakon prepoznaje dva osnovna stečajna razloga – trajniju nesposobnost plaćanja i prezaduženost.
Firma je trajnije nesposobna za plaćanje kada ne može da odgovori na dospjele novčane obaveze u roku od 45 dana i kada je potpuno obustavila sva plaćanja najmanje 30 dana uzastopno.
Prezaduženost postoji kada je vrijednost imovine kompanije manja od njenih ukupnih obaveza. Ipak, firma se neće automatski smatrati prezaduženom ako postoji osnovana procjena da će nastavkom poslovanja moći uredno da izmiruje dugove kada dospiju.
Stečaj se može sprovesti nad pravnim licima, privrednim društvima koja nemaju svojstvo pravnog lica i preduzetnicima. Ovaj zakon se ne primjenjuje na državne i lokalne organe i institucije koje se finansiraju iz budžeta, Centralnu banku, nezavisna regulatorna tijela i subjekte čiji je stečaj uređen posebnim propisima.
Ko može pokrenuti postupak
Predlog za pokretanje stečaja mogu podnijeti povjerilac, sam dužnik ili likvidator.
Povjerilac može zatražiti stečaj ako u izvršnom postupku u Crnoj Gori nije uspio da naplati svoje potraživanje u roku od 45 dana od početka izvršenja. Dužnik koji sam podnese predlog nije dužan da dodatno dokazuje postojanje stečajnog razloga.
Predlagač mora, u roku od osam dana od odluke suda, uplatiti avans za troškove postupka. Avans obuhvata troškove oglasa, rada stečajnog upravnika i zaštite imovine, a ne može biti veći od 5.000 eura. Ako novac ne bude uplaćen na vrijeme, sud odbacuje predlog.
Prethodni stečajni postupak po pravilu traje 30 dana. Međutim, stečaj se može otvoriti i bez njega kada predlog podnese sam dužnik, kada dužnik prizna postojanje stečajnog razloga ili kada je povjerilac prethodno bezuspješno pokušao prinudnu naplatu.
Direktor gubi upravljanje, a računi se gase
Danom otvaranja stečaja prestaju upravljačka i zastupnička prava izvršnog direktora, punomoćnika i organa upravljanja firme. Ta ovlašćenja prelaze na stečajnog upravnika.
Postojeći računi kompanije se gase, prestaju ovlašćenja lica koja su njima raspolagala, a banka na zahtjev stečajnog upravnika otvara novi račun na koji se prenosi raspoloživi novac.
Sva nedospjela potraživanja prema firmi smatraju se dospjelim, dok se potraživanja izražena u stranoj valuti obračunavaju u eurima prema srednjem kursu na dan otvaranja stečaja.
Istovremeno se prekidaju sudski i upravni postupci koji se odnose na dužnika i njegovu imovinu. Protiv firme se više ne može pokrenuti niti sprovesti pojedinačno prinudno izvršenje, a već započeti izvršni postupci se obustavljaju.
Obračunavanje ugovorenih i zateznih kamata takođe prestaje danom otvaranja stečaja, i za obezbijeđena i za neobezbijeđena potraživanja.
Zaposlenima prestaju ugovori o radu
Jedna od najtežih posljedica jeste prestanak ugovora o radu zaposlenih. Odluku o otkazu donosi stečajni upravnik, koji uz saglasnost stečajnog sudije može ponovo angažovati potreban broj ljudi radi završetka započetih poslova ili vođenja postupka.
Zarade tako angažovanih radnika isplaćuju se iz stečajne mase.
Prije isplatnih redova namiruju se troškovi stečajnog postupka i obaveze stečajne mase. Nakon toga povjerioci se razvrstavaju u tri reda:
- Prvi isplatni red – potraživanja zaposlenih i bivših zaposlenih po osnovu bruto osnovnih zarada, sa kamatama do otvaranja stečaja, kao i potraživanja zbog povreda na radu.
- Drugi isplatni red – neuplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i bivših zaposlenih koji nijesu obuhvaćeni prvim redom.
- Treći isplatni red – potraživanja svih ostalih stečajnih povjerilaca.
Povjerioci iz nižeg reda mogu biti namireni tek nakon što se u potpunosti namire povjerioci višeg reda. Povjerioci istog reda naplaćuju se srazmjerno visini svojih potraživanja.
Razlučni, odnosno obezbijeđeni povjerioci, poput banaka koje imaju hipoteku ili zalogu, prvenstveno se namiruju iz novca dobijenog prodajom založene imovine, nakon odbitka troškova njenog čuvanja i prodaje.
Povjerioci imaju 30 dana za prijavu
Povjerioci moraju prijaviti svoja obezbijeđena i neobezbijeđena potraživanja u roku od 30 dana od objavljivanja oglasa o otvaranju stečaja u „Službenom listu Crne Gore“.
Prijava mora sadržati osnov i iznos potraživanja, obračun kamata, broj računa i dokaze kojima se potraživanje potvrđuje.
Naknadna prijava moguća je samo do početka ispitnog ročišta i pod uslovom da povjerilac dokaže da je rok propustio zbog okolnosti koje nije mogao predvidjeti ili otkloniti. Prijave podnijete nakon toga sud odbacuje kao neblagovremene.
Reorganizacija može spasiti održivu firmu
Ako se procijeni da će povjerioci reorganizacijom dobiti više nego prodajom imovine, kompanija može nastaviti da posluje prema planu reorganizacije.
Plan mogu predložiti dužnik, stečajni upravnik, vlasnici najmanje 30 odsto kapitala, kao i povjerioci koji kontrolišu najmanje 30 odsto obezbijeđenih ili neobezbijeđenih potraživanja.
Pročitajte još:
Rok za podnošenje plana je 60 dana od otvaranja stečaja, uz mogućnost produženja za najviše 15 dana. Sprovođenje plana, po pravilu, ne može trajati duže od pet godina.
Reorganizacija može obuhvatiti:
- otplatu dugova na rate i produženje rokova;
- promjenu kamatnih stopa i uslova kredita;
- djelimičan ili potpun otpust duga;
- pretvaranje potraživanja u vlasnički kapital;
- prodaju dijela imovine;
- zatvaranje pogona ili promjenu djelatnosti;
- otpuštanje zaposlenih;
- statusne promjene i promjenu pravne forme.
Plan se smatra usvojenim ako ga prihvati potrebna većina povjerilaca po klasama. Povjerioci koji nijesu glasali za plan imaju pravo najmanje na iznos koji bi dobili da je kompanija otišla u bankrotstvo.
Kupac imovine ne preuzima stare dugove
Kada kupac u stečajnom postupku plati cijenu, na njega se prenosi vlasništvo nad kupljenom imovinom bez ranijih tereta i obaveza, uključujući prethodne poreske dugove i neplaćene račune za komunalne i druge usluge od opšteg interesa.
Zakon omogućava i prodaju cijelog stečajnog dužnika kao pravnog lica. U tom slučaju stari dugovi ostaju u stečajnoj masi iz koje se namiruju povjerioci, dok za njih ne odgovaraju ni kupljena kompanija ni njen novi vlasnik.
To je jedna od najvažnijih odredbi za potencijalne investitore, jer omogućava preuzimanje poslovanja i imovine bez nasljeđivanja obaveza nastalih prije prodaje.
Stečaj bez imovine brzo se zaključuje
Ako sud utvrdi da je imovina dužnika manja od troškova postupka ili da je neznatne vrijednosti, stečaj se zaključuje. Postupak se obustavlja i ako firma ima samo jednog povjerioca.
Stečaj, dakle, nije samo formalno gašenje prezadužene firme. Njegova suština je da spriječi nekontrolisano rasipanje imovine, obezbijedi ravnopravan tretman povjerilaca i, kada za to postoje ekonomski uslovi, omogući kompaniji da kroz reorganizaciju nastavi da posluje.
