Dostavljanjem projekata Jadransko-jonskog koridora i Nacionalnog projekta integrisanog sistema skeniranja tereta i modernizacije granične kontrole američkoj strani, Crna Gora je napravila prvi konkretan korak u primjeni Međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, potpisanog 24. jula u Vašingtonu.
Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je za Pobjedu da je opredjeljenje Vlade od početka bilo da višedecenijsko strateško partnerstvo sa SAD dobije i konkretnu razvojnu i ekonomsku dimenziju, prenosi RTCG.
“Kada smo 24. jula u Vašingtonu potpisali Međuvladin sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, opredjeljenje Vlade Crne Gore bilo je jasno, a to je da strateško partnerstvo sa SAD dodatno osnažimo konkretnom razvojnom i ekonomskom dimenzijom. Dostavljanjem prva dva strateška projekta američkoj strani pokazujemo da tom procesu pristupamo odgovorno, proaktivno i sa jasnom vizijom državnih prioriteta”, kazala je Adžović.
Dva različita projekta, isti strateški cilj
Prvi projekat koji je dostavljen američkoj strani je Jadransko-jonski koridor, koji u okviru Sporazuma nije zamišljen samo kao drumska saobraćajnica, već kao širi infrastrukturni pravac koji objedinjava saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.
Konačnim tekstom Sporazuma predviđeno je da koridor povezuje Albaniju i Hrvatsku preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a obuhvata puteve, optičke kablove i gasnu infrastrukturu. Dokument kao oblasti saradnje šire definiše infrastrukturu, energetiku, bezbjednost, kritične minerale i tehnologiju.
Adžović ocjenjuje da značaj tog projekta daleko prevazilazi crnogorske granice.
“Njegova puna valorizacija znači snažnije pozicioniranje Crne Gore na regionalnoj i evropskoj infrastrukturnoj mapi, kvalitetnije povezivanje sa susjedima i evropskim tržištem, ali i stvaranje novih pretpostavki za privredni rast, investicije i ravnomjerniji razvoj. Kada govorimo o strateškoj infrastrukturi, govorimo o jednom od ključnih instrumenata ekonomske politike i dugoročne konkurentnosti države”, kazala je ona.
Drugi projekat, Nacionalni projekat integrisanog sistema skeniranja tereta i modernizacije granične kontrole, usmjeren je na unapređenje carinskih kapaciteta, kontrolu robnih tokova i bezbjednost granica. Ministarstvo javnih radova je, potvrđujući početak primjene Sporazuma, saopštilo da su upravo ta dva projekta prva formalno dostavljena američkoj strani.
Prema ranije objavljenom konačnom tekstu Sporazuma, sistem skeniranja trebalo bi da obuhvati granične prelaze Crne Gore prema susjednim državama, kao i Luku Bar, dok bi podaci bili objedinjeni u centralnom komandnom centru u Podgorici.
Adžović ističe da taj projekat ima i snažnu evropsku komponentu.
“Crna Gora mora graditi sisteme koji omogućavaju efikasan protok legalne trgovine, ali istovremeno garantuju visok nivo kontrole i zaštite granica. Realizacijom tog projekta dodatno ćemo doprinijeti ispunjavanju jedne od obaveza iz pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. To je pitanje bezbjednosti, ekonomije i kredibiliteta institucija, ali i dio šireg procesa usklađivanja sa standardima kojima težimo kao sljedeća članica Evropske unije”, navela je ona.
Američke kompanije, tehnologija i finansijske institucije
Sporazum dvije vlade otvara mogućnost da crnogorski strateški projekti budu predstavljeni američkim kompanijama kroz mehanizme Stejt departmenta i drugih institucija SAD.
U dokumentu su, između ostalih, navedeni američko Ministarstvo trgovine, Izvozno-uvozna banka SAD EXIM Bank, Američka agencija za trgovinu i razvoj USTDA i Međunarodna razvojna finansijska korporacija – DFC. Na osnovu specifikacija koje dostavlja Crna Gora, američka strana može identifikovati kompanije sposobne za realizaciju projekata, dok konačnu odluku o izboru partnera zadržava Crna Gora.
Sporazum, međutim, ne znači automatsko američko finansiranje bilo kojeg projekta. Podobnost za finansijsku podršku procjenjuju nadležne
institucije SAD, a uslovi eventualnog kredita, granta ili drugog modela podrške uređivali bi se posebno za svaki projekat. Crna Gora istovremeno zadržava mogućnost izbora drugih izvora finansiranja.
“Sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama vidimo kao dodatni instrument za ostvarivanje naših razvojnih ciljeva. To otvara prostor za uključivanje američkih kompanija, pristup savremenim tehnološkim rješenjima, ekspertizi i iskustvu, ali i za snažnije povezivanje naših razvojnih prioriteta sa jednim od najvažnijih strateških partnera Crne Gore”, kazala je Adžović.
Jedna od odredbi Sporazuma koja može biti važna za domaću privredu jeste projektovani cilj da se koristi do 50 odsto crnogorske robe, dobavljača i podizvođača, koji bi bili birani putem javnog poziva. Konačni tekst, ipak, taj procenat definiše kao cilj, a ne kao garantovani udio u svakom pojedinačnom projektu.
Od pregovora do konačnog sporazuma
Sporazumu je prethodio višemjesečni proces usaglašavanja.
Pobjeda je još u februaru objavila da je Vlada analizirala prvobitni američki nacrt i da je crnogorska strana imala primjedbe koje su se odnosile na zaštitu nacionalnih interesa. Ministarstvo javnih radova određeno je kao centralni organ za pregovore, koordinaciju i praćenje njegove implementacije.
Konačni tekst koji je potom potpisan u Vašingtonu precizirao je, između ostalog, da Crna Gora zadržava isključivo pravo da odluči kojeg će američkog privrednog partnera izabrati, uz razmatranje cijene i kvaliteta, troškova tokom životnog ciklusa projekta, referenci i drugih kriterijuma. Takođe je predviđeno da eventualni sporovi države sa američkim kompanijama budu uređeni crnogorskim zakonodavstvom i mehanizmima ugovorenim za konkretni projekat.
Sporazum su 24. jula u Vašingtonu potpisali Adžović u ime Vlade Crne Gore i američki pomoćnik državnog sekretara za ekonomska, energetska i poslovna pitanja.
Ne smijemo biti posmatrači
Adžović smatra da Crna Gora upravo kroz takve aranžmane treba da iskoristi političku poziciju i strateška partnerstva kako bi ubrzala razvoj velikih infrastrukturnih i tehnoloških projekata.
“Crna Gora ostaje dosljedna evroatlantskom opredjeljenju, politici otvorenosti i saradnji sa kredibilnim međunarodnim partnerima. Naša namjera je da političko savezništvo i odlične bilateralne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama dodatno valorizujemo kroz razvoj, investicije i projekte koji imaju konkretan značaj za građane i ekonomiju Crne Gore”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, zadatak Ministarstva javnih radova nije samo priprema pojedinačnih projekata, već pokušaj da se strateška pozicija države pretvori u konkretnu razvojnu korist.
“Kao ministarka javnih radova, vjerujem da je naša odgovornost da strateške odnose države pretvaramo u razvojne šanse. Ne smijemo biti samo posmatrači procesa koji mijenjaju region i Evropu, već moramo imati dovoljno ambicije da Crnu Goru pozicioniramo tamo gdje se donose odluke, pokreću investicije i grade infrastrukturni pravci budućnosti”, poručila je Adžović.
Dva projekta poslata Vašingtonu, kako naglašava, predstavljaju tek početak.
“Dostavljanje prva dva strateška projekta predstavlja konkretan početak primjene Sporazuma i potvrdu naše namjere da ovaj okvir saradnje iskoristimo na sadržajan i odgovoran način. Ovo su prvi projekti koje smo predstavili američkoj strani, dok su u pripremi i drugi projekti iz oblasti obuhvaćenih Sporazumom, a vjerujem da će njihova realizacija otvoriti dodatni prostor za snažnije povezivanje naših razvojnih prioriteta sa znanjem, iskustvom i kapacitetima američkih partnera”, zaključila je Adžović.
U međuvremenu, objavljen je poziv za iskazivanje interesovanja namijenjen američkim kompanijama.
SAD će imati i svoje predloge
Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je na sceni važan ekonomski događaj jer američki investitori do sada nijesu imali značajnijih ulaganja kod nas. Potcrtava da smo uputili u Vašington dva prijedloga, od kojih je samo Jadransko-jonski koridor vrijedan 2 milijarde i 800 miliona eura. Smatra da će biti prihvaćeni i očekuje da sada SAD pošalje i svoj prijedlog.
„Izgradnju gasne infrastrukture u Crnoj Gori i LNG terminal u Baru, gdje bi Amerikanci imali Luku Bar kao tačku gdje bi izvozili plin u sve zemlje Evrope kako bi se smanjila zavisnost od ruskog gasa“, kaže Zečević.
Ako bi bilo i konkretne realizacije projekata, Crna Gora bi bila na dobitku jer bi se pojavili investitori iz kredibilnih svjetskih ekonomija. To je stav Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Pročitajte još:
„Prosto smatram da je bolje imati investitora iz SAD-a, ili iz neke razvijene evropske demokratije, nego imati investitora iz zemalja koje su upitnih demokratija. Sa druge strane, ne treba biti naivan. Svaki strani investitor, odakle god da dolazi, ima jedan jedini ključni cilj, to je da ostvari mastan profit“, ocjenjuje Mrdović.
Međudržavni sporazumi, kategorična je Mrdović, nose rizik jer, kako kaže, slabiji ulazi u aranžman sa jačim.
„I kada ste vi finansijski slabija strana, onda naravno da onaj koji dolazi sa druge strane će biti u mnogo boljoj poziciji da uzme što više profita, a to je nešto što naravno plaćaju građani Crne Gore“, upozorava.
Političkih tenzija ne bi trebalo biti
Sagovornici RTCG-a su stava da zbog realizacije međudržavnog sporazuma sa SAD-om neće biti političkih tenzija, što je bio slučaj kada je potpisan sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„U ovom času ne vjerujem da će biti to nekog pretjeranog političkog nadgornjavanja upravo iz ovog razloga, zato što je Amerika ipak zemlja kojoj vi ne možete spočitavati mnogo toga“, ističe Mrdović.
„Što se tiče da li će biti kakvih političkih potresa zbog ovih projekata, ja u to i ne vjerujem, naročito zbog toga što bi Amerikanci mogli vrlo lako, ako neko se usudi u Crnoj Gori da bude protiv ovih projekata, proglasiti ga da djeluje ili Rusija ili Iran hibridno“, smatra Zečević.
I Mrdović i Zečević su stava da će Crna Gora čvrsto zaštititi svoje interese u narednom periodu, te da će građani, ukoliko bude potrebe, na najbolji način odbraniti resurse.
RTCG je pokušao da dobije komentar na početak realizacije međudržavnog sporazuma sa Amerikom i od resorne ministarke Majde Adžović, ali odgovora na njihove pozive nije bilo.
