Ustavni sud Crne Gore juče je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) sa četiri prema tri glasa.
Ovaj zakon je u Skupštini potvrđen u junu prošle godine u ponovnom glasanju, imajući u vidu da ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno glasanje odbivši da potpiše ukaz o njegovom proglašenju. Inicijativu da Ustavni sud preispita ustavnost ovog zakona podnijeli su odbornik budvanske Skupštine Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, prenosi Pobjeda.
4:3
Kako Pobjeda nezvanično saznaje, za takvu odluku bile su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, sutkinje Momirka Tešić i Jelena Ružičić te sudija Faruk Rasulbegović. Suprotnog stava bile su sudije Jovan Jovanović, Predrag Krstonijević i Nikola Mugoša. Na sjednici u martu sudije nijesu donijele odluku, jer nije bilo potrebne većine za prijedlog sudije izvjestioca da se postupak pokrene jer je glasanje tada nekompletiranog suda rezultiralo sa tri glasa za i tri protiv takvog prijedloga.
– Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima morao biti donijet dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore, imajući u vidu da se njime potvrđuje međunarodni ugovor koji uređuje pitanja imovinskih prava stranaca. U tom kontekstu, sud je uzeo u obzir i činjenicu da Sporazum, prema navodima iz dosadašnjeg postupka, još nije stupio na snagu i da ne proizvodi pravne posljedice po Crnu Goru u međunarodnom pravu – saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je imao u vidu i da se osnovano postavlja pitanje da li je ovim Sporazumom osiguran reciprocitet između dvije države, svojstven ugovorima međunarodnog javnog prava. Naglašavaju pak da pokretanje postupka ne znači da je Ustavni sud utvrdio neustavnost osporenog zakona, već da će njegova saglasnost sa Ustavom biti predmet daljeg ustavnosudskog ispitivanja. Rješenje o pokretanju postupka, kako dodaju, biće dostavljeno učesnicima u postupku, kako bi mogli da se izjasne o ustavnopravnim razlozima Ustavnog suda iznijetim u rješenju.
– Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka izrazile su različite razloge zbog čega su protiv predloga odluke, u bitnom naglašavajući da za usvajanje ovog zakona nije bila potrebna dvotrećinska većina. Jedan od sudija je, između ostalog naveo da, Zakon o potvrđivanju Sporazuma po formi ne može uređivati imovinska prava stranaca, jer se radi o aktu pravne forme kojim se uvodi jedan međunarodni ugovor u unutrašnji pravni poredak, i to je njegova isključiva funkcija – saopšteno je iz suda.
Javna rasprava
Na javnoj raspravi koja je krajem prošle godine održana u Ustavnom sudu šest pravnih eksperata iz Crne Gore i regiona ocijenilo je da se ovim Sporazumom regulišu imovinska prava stranaca te da je u nadležnosti Ustavnog suda da ispituje njegovu ustavnost, kako u formalnom smislu, tako i meritorno.
Iz Vlade su tada negirali navode Zenovića i CZIP-a da je zakon morao biti usvojen dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, ocjenjujući da Ustavni sud nema pravo da ocjenjuje ustavnost međunarodnih sporazuma.
Ministarka javnih radova Majda Adžović je tada navela da je stav Venecijanske komisije da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog međunarodnog ugovora kroz ustavnu kontrolu može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
Takvu praksu je, kako je dodala, Ustavni sud već zauzeo u predmetu oko pristupanja Crne Gore NATO-u pa se analognom primjenom tog pravnog stanovišta dolazi do zaključka da ni za ratifikaciju ovog sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina. Istovremeno spori da se uređuju imovinska prava stranaca.
Prof. dr Maja Kostić-Mandić sa podgoričkog Pravnog fakulteta je tada ocijenila da je kompletna procedura oko usvajanja Sporazuma bila netransparentna te da je Crna Gora na sebe preuzela prevelike obaveze, bez načina da zaštiti svoje interese. Naglasila je i da na osnovu klauzule o najpovlašćenijoj naciji više država sa kojima Crna Gora ima potpisane sporazume može tužiti državu pred investicionom arbitražom što bi stvorilo višemilionske troškove.
Bivši sudija Ustavnog suda i prof. dr Nebojša Vučinić dijeli stav svojih kolega naglašavajući da je opšti zaključak da se ne mogu razdvojiti formalno pravna od suštinskih pitanja, što često radi i Evropski sud za ljudska prava.
Pročitajte još:
– Često je teško donijeti zaključak o dopustivosti, a da se ne uđe u njen meritum, isti je slučaj ovdje. Ovo se ne može rješavati bez toga da se uđe u meritum rasprave, odnosno sadržinu sporazuma. Ovo je klasična ustavno pravna praznina, a ne vidim čija bi to nadležnost bila, ako ne Ustavnog suda da to ocijeni – smatra Vučinić.
Bivši predsjednik Ustavnog suda i prof. dr Mladen Vukčević je tokom rasprave naglasio da sud nema mogućnost prethodne kontrole međunarodnih ugovora, ali ima naknadno pravo da ocjenjuje njihovu ustavnost.
Prof. dr Vladimir Đurić iz Beograda je bio stava da materija nije kvalitetno sistemski uređena, te da sama terminologija u Ustavu nije dosljedna, što je, kako smatra, tehnička greška. Ovaj sporazum je nazvao ,,smišljenom smutnjom“.
– Greška je Skupštine što je sve međunarodne ugovore ratifikovala najprostijom većinom, ali to ne treba da vezuje ruke Ustavnom sudu prilikom odlučivanju o ustavnosti ovog sporazuma. Sporazum je takav da se rađaju imovinska prava stranaca, pri čemu je ratifikacija morala biti izvršena dvotrećinskom većinom – smatra Đurić sa kojim je bio saglasan i prof. dr Đorđe Gardašević iz Zagreba.
