U Srbiji se godišnje proizvede približno 3,18 miliona tona komunalnog otpada, dok se u Hrvatskoj proizvede približno 1,7 miliona tona. Značajan dio ovog otpada čine vrtni i drugi biorazgradivi materijali, među kojima posebno mjesto zauzimaju višak hrane i otpad od hrane.
Dio viška je i dalje siguran za ljudsku upotrebu i može se donirati, dok se preostali otpad može koristiti za proizvodnju energije.
To je cilj novog prekograničnog projekta „Od otpada i ostataka hrane do alternativne vrijednosti za energiju – WAVE“, koji NALED provodi u partnerstvu s gradom Šapcem i organizacijom Future Systems Hub iz Srbije, te gradom Otok i udruženjem EU Center iz Hrvatske. Projekat je sufinansirala EU, u okviru programa Interreg VI-A Hrvatska-Srbija, prenosi SEEbiz.
„Ono što ćemo uraditi u okviru projekta jeste da ćemo u potpunosti pilotirati ovaj sistem u gradu Šapcu i gradu Otoku u Hrvatskoj, s idejom da se kreira platforma koja će se prvo koristiti za doniranje viška hrane, kao prvi korak u sprečavanju stvaranja otpada. Nakon toga, slijedi sistematsko prikupljanje otpada iz poljoprivrede, HoReCa sektora i od stanovništva. Imamo informacije da će izmjene Zakona o PDV-u potencijalno uvesti dugo očekivanu promjenu u Srbiji da se neće plaćati porez na donacije hrane, što će podstaći trgovce i proizvođače hrane da povećaju donacije onima kojima je to najpotrebnije.“, kaže Slobodan Krstović, direktor održivog razvoja u NALED-u.
Digitalna platforma će biti namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, distributerima hrane, hotelima, restoranima i ketering kompanijama, humanitarnim organizacijama, komunalnim preduzećima i lokalnim samoupravama u Šapcu i Otoku. Korisnici će unositi podatke o očekivanim viškovima, vrsti i količini hrane i njenoj lokaciji, a sistem će ih automatski povezati s potencijalnim kupcima, centrima za donacije ili postrojenjima koja mogu prerađivati otpad u biogas.
Na osnovu podataka koje unesu proizvođači, platforma će formirati sezonski kalendar raspoloživih viškova, kako bi kupci i prerađivači mogli bolje planirati svoju nabavku. Mali proizvođači će moći kombinovati isporuke i zajednički organizovati transport, što će smanjiti troškove logistike. Planirano je i jednostavno digitalno tržište za prodaju poljoprivrednih proizvoda druge klase, koji su pogodni za upotrebu, ali često ostaju neprodani zbog izgleda ili drugih tržišnih kriterijuma.
Platforma će tako objediniti cijeli put viška hrane – od prodaje i donacija do odvojenog sakupljanja onoga što više nije za ljudsku ishranu i njegovog preusmjeravanja u proizvodnju energije. Biće prilagođena mobilnim telefonima, dostupna na srpskom i hrvatskom jeziku, te opremljena detaljnim uputstvima za korisnike različitih nivoa digitalne pismenosti. Putem nje će građani moći pratiti količinu prikupljenog otpada i njegovu upotrebu za dobijanje obnovljive energije, kao i doprinos smanjenju emisije ugljen-dioksida.
Pročitajte još:
Takođe, u Šapcu je planirana kupovina specijalnog vozila za sakupljanje biomase. Sakupljeni biootpad će se dostavljati u postojeći pogon za pasterizaciju i fermentaciju, gdje će se koristiti za proizvodnju biogasa. U Otoku će komunalno preduzeće organizovati odvojeno prikupljanje, a planirana je i kupovina najmanje dva kompostera. Dobiveni kompost će se koristiti za održavanje javnih zelenih površina i biće dostupan lokalnim poljoprivrednim proizvođačima.
Otpadno jestivo ulje, koje može poslužiti kao sirovina za biodizel, prikupljaće se odvojeno u oba grada. Projektom će se ispitati mogućnost korištenja kuhinjskog i drugog pogodnog biomasnog otpada za proizvodnju bioetanola, dok se miješani organski otpad može prerađivati u biogas i druge oblike bioenergije. Stoga će se način korištenja određivati prema sastavu otpada: sigurna hrana bit će usmjerena ljudima, jestivo ulje u proizvodnju biodizela, a organski ostaci u fermentaciju, proizvodnju biogasa ili kompostiranje.
U pilot aktivnost bit će uključeno najmanje 100 domaćinstava u Šapcu i Otoku, koja će dobiti kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada od hrane i ulja za kuhanje. Oprema će biti obezbijeđena za do pet odabranih HoReCa objekata koji pripremaju više od 50 obroka dnevno.
