Jen na najnižem nivou od 1986., otvoreno pitanje moguće intervencije Japana

Foto: Pixabay

Japanski jen pao je u utorak na najniži nivo u odnosu na američki dolar od 1986. godine, ponovo otvarajući pitanje moguće intervencije japanskih vlasti na deviznom tržištu.

Jen je pao na 162,19 za dolar, što je najniži nivo u četiri decenije, prema podacima LSEG-a. Slabljenje valute povećalo je pritisak na japansku vladu i centralnu banku, jer slab jen poskupljuje uvoz i dodatno podstiče inflacijske pritiske, prenose Financije.hr.

Japanski ministar finansija Satsuki Katayama izjavio je da je vlada spremna da preduzme odgovarajuće mjere protiv prekomjernih kretanja valuta.

„To uključuje odlučne akcije, što je potvrđeno između Japana i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Katayama.

Glavni sekretar kabineta Minoru Kihara rekao je da će japanska vlada raditi na izgradnji ekonomije manje osjetljive na fluktuacije deviznog kursa, ali je dodao da je i dalje spremna da interveniše na tržištu ako bude potrebno. Odbio je da komentariše konkretan nivo jena.

Julia Wang, glavna investicijska direktorica Nomure za Sjevernu Aziju, izjavila je da bi Japan mogao intervenisati nakon što jen dostigne novi višedecenijski minimum, ali očekuje da će uticaj takve intervencije na šira tržišta biti kratkotrajan.

Intervencija, rekla je, teoretski ne ovisi o određenom nivou deviznog kursa, već o prirodi kretanja valute. Ipak, novi ciklični maksimum dolara u odnosu na jen mogao bi pojačati domaću zabrinutost zbog slabosti valute, čineći službeni odgovor vjerovatnijim.

„Intervencija ne bi trebala ovisiti o određenom nivou. Zavisi od prirode kretanja valute, prirode odnosa dolar-jen. Ovo je novi ciklični vrhunac i vjerovatno osjetljiv nivo, koji će ponovo probuditi zabrinutost zbog slabosti valute u Japanu“, rekla je Wang.

Dodala je da širi izgledi za jen ostaju slabi jer širok raspon kamatnih stopa i realnih prinosa između Japana i Sjedinjenih Država i dalje ide u prilog takozvanim strategijama carry trade-a. U njima investitori pozajmljuju novac u jenima, gdje su troškovi finansiranja niži, i ulažu ga u imovinu s višim prinosom u drugim valutama.

Takve strategije vrše dodatni pritisak na japansku valutu povećanjem prodaje jena. Wang smatra da bilo kakva intervencija ne bi značajno promijenila dugoročni smjer deviznog kursa.

Japan je već intervenisao ranije ove godine kako bi podržao jen. Između aprila i maja potrošio je više od 11,7 biliona jena, ili oko 72,8 milijardi dolara deviznih rezervi, kako bi stabilizovao valutu.

Krajem aprila, jen je naglo porastao sa 160,39 na 156,6 po dolaru, što je podstaklo spekulacije da je Tokio intervenisao na tržištu. Valuta se dodatno oporavila sljedećeg dana prema nivou od oko 155 po dolaru, ali je od tada nastavila ponovo slabiti.

Slabljenje jena dolazi uprkos tome što je Banka Japana nedavno podigla svoju referentnu kamatnu stopu na 1 posto, što je njen najviši nivo u više od tri decenije. Ovim je nastavljen proces normalizacije monetarne politike koji je započeo 2024. godine.

Povećanje od četvrtine procentnog poena bilo je prvo povećanje kamatne stope od decembra, kada je centralna banka podigla stopu na 0,75 posto. Troškovi zaduživanja sada su na najvišem nivou od 1995. godine.

Banka Japana povećava stope jer se ekonomija suočava s rastućim inflatornim pritiscima, dijelom podstaknutim višim cijenama energije tokom sukoba s Iranom.

Pritisak se osjeća i na tržištima obveznica. Prinosi na dugoročne japanske državne obveznice naglo su porasli, pri čemu je prinos na 40 godina porastao za sedam baznih poena na 3,779 posto, dok je prinos na 30 godina porastao za gotovo osam baznih poena na 3,914 posto.

Slab jen je mač s dvije oštrice za Japan. Pomaže izvoznicima tako što njihove proizvode čini konkurentnijim u inostranstvu, ali takođe povećava troškove uvoza energije, hrane i sirovina. To stvara dodatni pritisak na domaćinstva i kompanije u vrijeme kada inflacija ostaje politički osjetljivo pitanje.

Ključno pitanje za tržišta je stoga hoće li Tokio ponovo pokušati zaustaviti pad valute ili će se osloniti na monetarnu politiku i usmena upozorenja. Ali sve dok razlika u prinosima između Japana i SAD-a ostane velika, jen će ostati pod pritiskom.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama