Upravni odbor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) razmatraće 9. septembra odobravanje državnog kredita Crnoj Gori do 50 miliona eura za rehabilitaciju željezničke pruge između Golubovaca i Bara.
Projekat je prošao konačnu reviziju EBRD-a i trenutno čeka odobrenje Upravnog odbora, prema dokumentaciji Banke. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 225,6 miliona eura, dok bi učešće EBRD-a iznosilo do 50 miliona eura, prenosi SEEbiz.
Zajmoprimac će biti država Crna Gora, dok će korisnik kredita biti Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG), državno preduzeće odgovorno za upravljanje željezničkom infrastrukturom.
Projekat predviđa sveobuhvatnu rekonstrukciju približno 39 kilometara postojeće jednokolosiječne elektrifikovane željezničke pruge između Golubovaca i Bara. Očekuje se da će radovi obuhvatiti rekonstrukciju kolosijeka i podvozja, stabilizaciju kosina, modernizaciju nekoliko željezničkih stanica, povećanje sigurnosti željezničko-putnih prelaza i modernizaciju sistema snabdijevanja električnom energijom.
Projekat će sufinansirati Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska unija putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Tunel Sozina, dužine šest kilometara, i most Tanki Rt finansiraće EIB i navedeni su kao povezani projektni objekti u dokumentaciji EBRD-a.
Dionica Golubovci–Bar dio je željezničke rute 4 Osnovne transportne mreže Zapadnog Balkana, koja povezuje Luku Bar sa srpskom granicom. Ova ruta takođe predstavlja indikativno proširenje Transevropske transportne mreže (TEN-T) na zemlje regije. Cilj investicije je povećanje sigurnosti, pouzdanosti i kapaciteta željeznice za putnički i teretni saobraćaj, kao i poboljšanje energetske efikasnosti, kvaliteta usluga i pristupačnosti za osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Prema dokumentaciji EBRD-a, očekuje se da će faza izgradnje trajati od 2026. do 2030. godine, dok će postupke nabavke u okviru projekta voditi EIB.
Pročitajte još:
Projekat je klasifikovan u ekološku kategoriju A jer željeznica prolazi kroz zaštićeno područje Skadarskog jezera. EBRD navodi da će se modernizacija odvijati gotovo u potpunosti unutar postojećeg željezničkog koridora, što bi trebalo smanjiti potrebu za dodatnim otkupom zemljišta.
Fizičko preseljenje stanovništva nije predviđeno, ali zatvaranje neovlaštenih prijelaza i uvođenje zaštitnih zona moglo bi dovesti do ograničenja pristupa i korištenja zemljišta na određenim lokacijama.
Projekat je na dnevnom redu sljedećeg sastanka Upravnog odbora EBRD-a, zakazanog za 9. septembar. Tek nakon odluke Upravnog odbora moći će se govoriti o odobrenom kreditu.
