Norveški državni investicioni fond završio je treći kvartal sa računovodstvenim gubitkom od 278 milijardi kruna, odnosno oko 26,4 milijarde eura, pošto je rast tržišnih kamatnih stopa oborio vrijednost obveznica u njegovom portfoliju.
Fond, najveći te vrste na svijetu, na kraju septembra upravljao je imovinom vrijednom približno 2.090 milijardi eura. Ukupan prinos na ulaganja u trećem kvartalu bio je negativan i iznosio je 0,5 odsto, objavio je Norges Bank Investment Management (NBIM), koji upravlja fondom, prenosi portal Investitor.
Najveći pritisak došao je od ulaganja u instrumente sa fiksnim prinosom, prvenstveno obveznice, koja su zabilježila negativan prinos od 3,5 odsto. Ova kategorija čini nešto više od četvrtine portfolija fonda.
Rast kamata oborio vrijednost obveznica
Rast tržišnih kamatnih stopa obično smanjuje cijenu postojećih obveznica, jer nova izdanja investitorima nude privlačnije prinose. To može donijeti gubitke i velikim fondovima koji značajan dio imovine drže u dužničkim hartijama.
Zamjenik izvršnog direktora NBIM-a Trond Grande objasnio je da je rezultat fonda bio blizu nule, ali da su slabiji rezultati obvezničkog portfolija prevagnuli i doveli do blagog ukupnog minusa.
Energetske kompanije prednjačile, akcije blago porasle
Ulaganja u akcije ostvarila su pozitivan prinos od 0,5 odsto, uz značajne razlike među sektorima.
Prema Grandeovim riječima, najbolje su prošle energetske kompanije, dok su akcije kompanija iz sektora komunalnih usluga i nekretnina, osjetljivih na promjene kamatnih stopa, zabilježile pad.
Ulaganja u nekretnine koje nijesu listirane na berzi donijela su prinos od 0,4 odsto. Najveći procentualni rast, od 7,5 odsto, ostvarena je na ulaganjima u nelistiranu infrastrukturu za obnovljive izvore energije, ali ona čine svega 0,5 odsto ukupnog portfolija.
Pročitajte još:
Na kraju septembra akcije su predstavljale 72,1 odsto imovine fonda, obveznice 25,8 odsto, a nelistirane nekretnine 1,6 odsto.
Ukupna vrijednost fonda smanjena za 63,6 milijardi eura
Ukupna vrijednost fonda tokom kvartala smanjena je za 670 milijardi kruna, odnosno približno 63,6 milijardi eura. Taj pad obuhvata više od samog rezultata ulaganja.
Pored računovodstvenog gubitka od 278 milijardi kruna, jačanje norveške krune smanjilo je vrijednost imovine izraženu u domaćoj valuti za još 472 milijarde kruna. Pad je djelimično ublažen prilivom novih sredstava od 80 milijardi kruna, nakon troškova upravljanja.
Zbog toga ukupno smanjenje vrijednosti fonda ne treba poistovjećivati sa gubitkom na investicijama.
