Privredni sud je zaključio raspravu u sporu po tužbi Fonda za zaštitu depozita (FZD) protiv Crnogorske komercijalne banke (CKB) nakon što je Apelacioni sud prvu presudu ukinuo i postupak vratio na početak. Da li će CKB i ovog puta biti obavezana da nadoknadi štetu od 100.000 eura zbog isplate garantovanog depozita dvojici lažnih deponenata Atlas banke prije šest godina biće poznato tokom jula kada se očekuje nova presuda.
Prva isplata deponentu iz Srbije za kojeg se ispostavilo da je priložio falsifikovani dokument desila se u Baru u maju 2019. godine, a dva mjeseca kasnije i u hercegnovskoj filijali lažnom deponentu iz Hrvatske. FZD i CKB su prebacivali krivicu jedno na drugo, jer su iz FZD tvrdili da službenici banke nijesu postupali sa dužnom pažnjom, što su iz banke sporili tvrdeći da od FZD nijesu dobili sve potrebne podatke, prenosi Pobjeda.
Tokom postupka vještakinja grafološke struke Mila Kontić je utvrdila da postoje razlike između serijskog broja pasoša i perforiranog broja na viza stranici što ukazuje na falsifikat oba pasoša. Vještak IT struke Balša Savić je uvidom u aplikaciju FZD – isplata garantovanih depozita utvrdio da se, između ostalog, u podacima za deponente navode ime i prezime, matični ili broj pasoša, adresa i datum rođenja. Naglasio je da je od 12. juna 2019, dakle mjesec nakon prve sporne isplate, FZD uveo podatak o datumu rođenja, koji do tog momenta nije postojao.
U prvoj presudi sutkinja Itana Folić je ocijenila da je prilikom isplate depozita u oba slučaja izostala dužna pažnja bankarskog službenika.
– Iako je zaposleni kod tuženog trebalo da postupa sa pažnjom dobrog privrednika kao najvećim stepenom dužne pažnje, isti je nedostatak predmetnog identifikacionog dokumenta mogao da utvrdi i običnom pažnjom. Sud nalazi da nijesu potrebna stručna znanja da bi jedno lice utvrdilo da perforirani broj, odnosno broj pasoša nije isti na drugoj strani polikarbonatnog lista i viza stranama, te da se isto dalo utvrditi uvidom u navedene strane, za šta postupajućem licu nijesu bila potrebna bilo kakva stručna stanja – bio je stav sutkinje.
Sud je, kako se dodaje, posebno cijenio to što je FZD krajem maja 2019. godine obavijestio CKB u vezi prve isplate u Baru i naglasio na koji način lica moraju biti identifikovana kako bi isplate bile valjane, ali se i nakon tog upozorenja dva mjeseca kasnije desio isti propust u drugoj filijali.
Sutkinja Folić odgovornost banke vidi i u tome što nije ispoštovala sopstveni Pravilnik i obučila službenike zadužene za neposredan rad sa deponentima, a posebno imajući u vidu da su dobili upozorenje o prvoj zloupotrebi. To što je podatak o datumu rođenja deponenata naknadno unijet u aplikaciju, banku ne oslobađa odgovornosti, ukazuje sutkinja, imajući u vidu da je službenik kontrolom pasoša mogao da utvrdi neslaganja. Osim toga je, kako se navodi, CKB sama preuzela obavezu da isplaćuje garantovane depozite, što je mogla odbiti ako su smatrali da nemaju sve potrebne podatke za pravilnu isplatu.
Apelacioni sud je pak bio stava da je prvostepena presuda bila nerazumljiva te da obrazloženje nije sadržalo valjane razloge, već su bili nejasni i nerazumljivi, a činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.
Ostalo je nejasno, kako ukazuju sudije Apelacionog suda, u odnosu na koji stepen pažnje je Privredni sud cijenio propust zaposlenih u banci. Utvrđeno je i da u prvostepenom postupku nijesu u potpunosti izvedeni potrebni dokazi. Privredni sud je u ponovljenom postupku, kako se navodi u ukidnom rješenju, trebalo da cijeni potrebu da se od kompanije koja je radila na aplikaciji pribavi izvorni kod i sve radne verzije koje su se koristile.
Pročitajte još:
– Činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno, a izreka presude je protivurječnja stanju u spisima, pa je prvostepena presuda morala biti ukinuta i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje – navodi se u rješenju Apelacionog suda.
Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj, FZD je u skladu sa Zakonom o zaštiti depozita obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50.000 eura preko četiri banke Hipotekarne, NLB, Societe Generale i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj filijali CKB-a, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj. Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija se u međuvremenu dogodila i u Hipotekarnoj banci, koja je ranije sa FZD potpisala vansudsko poravnanje.
