Ulaganjem u poljoprivredu jača domaća proizvodnja

Glavni grad je najviše novca opredijelio za biznis ideje u poljoprivredi, 160 hiljada eura, direktnu podršku stočarstvu 60 hiljada, povrtarstvu 10 hiljada, a za vinarstvo 50 hiljada eura, kazala je rukovoditeljka Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zorica Pavićević.

„Za voćarstvo je opredijeljeno 13 hiljada eura, što je i minimalan iznos, to je za broj sadnica, a da bi ostvarili podršku ovoj mjeri potrebno je 30. Određena je premija po hektaru za vinovu lozu, 35 hiljada eura. To je nova mjera i pruža zasade ljudima pod vinograde. Maksimalan iznos je hiljadu eura po hektaru, subvencije su 250 eura. Podrška ribarstvu 10 hiljada eura “, istakla je Pavićević napominjući da nijesu izostale ni mjere podrške drugim privrednim gradama, pa je za ratarstvo izdvojeno dvije hiljade eura.

„Imamo i ostale programe u poljoprivredi u iznosu od 50 hiljada eura, kao i direktnu podršku proizvođačima poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 25 hiljada eura“, dodala je naša sagovornica, naglašavajući da je za premije proizvođača mlijeka određna ista suma novca kao prošle godine,140 hiljada eura. Premije za kravlje mlijeko su 0.12 eura po litru, a za eksta klasu dva centa više.

„Premije za košnice su 90 hiljada, mjere za masline i nar 35 hiljada eura, smokve 25 hiljada, kao i za živinarstvo 30 hiljada eura“, objašnjava naša sagovornica napominjući da je uvedena još jedna mjera , a to su premije po hektaru za voćarstvo koja iznosi 250 eura u maksimalnom iznosu od hiljadu eura.

Za premije za kupovinu junica u čistoj rasi izdvojeno je 15 hiljada eura, a minimalan broj steonih junica u čistoj rasi je jedan.

Predsjednik grupacije poljoprivrednika Milutin Đuranović kaže da cijene domaćeg mlijeka miruju, a da se oko 400.000 litara dnevno otkupi, što je, navodi, značajan potencijal za razvijanje domaće proizvodnje. Ističe da se cijena mlijeka i mliječnih proizvoda neće mijenjati, ali da je ulaganje najbitnije.

Pojednostaviti procedure za dobijanje sredstava

Država je projektovala agrobudžet od 77,32 miliona eura, za koji poljoprivredni proizvođači kažu da je nedovoljan. Dok iz Vlade kažu da prate rast uvoza hrane, i uvećanje cijena zbog svjetske ekonomske krize, država uvozi preko milijardu eura hrane godišnje, a izvoz je deset puta manji.

Naše podneblje poznato je po uzgoju vinove loze, pa proizvođači grožđa i proizvoda od njega,naglašavaju da agrobudžet mora da raste, naročito u periodu pristupanja EU. Osim obećanja, navode, neophodna im je konkretna podrška. Upozoravaju na duge i komplikovane procedure, što je posebno teško manjim poljoprivrednim proizvođačima. Nekada, upozoravaju, procedure traje i do dvije godine pa u tom razdoblju inflacija značajno proguta dio novca. Poljoprivredni proizvođači, prilikom apliciranja, računaju na cijene koje su u tom momentu istaknute, no dok se projekat odobri, podrška se svede na polovinu.

Što je veći budžet, poljoprivredna proizvodnja je veća i razvijenija. Važno je, navodi, pratiti svjetke trendove. U Evropskoj uniji je prošle godine, iz zajedničkog budžeta za poljoprivredu izdvojeno 55 milijardi eura. To je nekih 33-35%, kazao je Đuranović, naglašavajući da od realizacije agrobudžeta uveliko zavisi proizvodnja.
„Svaki podsticaj domaćoj proizvodnji dobro dođe, ali se poskupljenje hrane ne može, uvijek, izbjeći navode u resoru Ministarstva poljoprivrede.

Stopama Podgorice ide i Bar, pijačni prodavci najavljuju bolju ponudu domaćih proizvoda

Oština Bar raspisala je javni poziv za učešće u Programu podsticanja razvoju preduzetništva kojim su iz lokalnog budžeta opredijeljena sredstva u iznosu od 360.000 eura za pokretanje novih biznisa, kao i unapređenje i proširenje već postojećih djelatnosti, sa ciljem jačanja lokalne ekonomije i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, saopštili su iz Opštine Bar. Potrošači zapažaju da je osjetan skok cijena nakon čestog poskupljenja goriva. Nadali su se nastavku akcije „Limitirane cijene“, koja je u javnosti, ipak, mnogo kritikovana, zbog odabira artikala.

Na Zelenoj pijaci u Podgorici ponuda je raznovrsna, a većina prodavaca tvrdi da su cijene, uglavnom, nepromijenjene. Kkupci,pak, tvrde drugačije. Oni koji su svakodnevno u trgovini, ističu da su cijene drastično porasle. Prodavci kažu da u narednom periodu neće biti poskupljenja domaćij proizvoda,uprkos visočijim nabavnim cijenama sjemena, đubriva….te da su u gorom poziciji od onih koji uvoze robe a koja je, tvrde, nelogično skuplja.

Kotorska pijaca važi za najskuplju, prodavci namirnice donose svakodnevno, a posebno je živo vikendom. Uglavnom su domaći proizvodi domaćina iz zaleđa Boke.

Osim raznovrsnog voća i povrća, jutros je na pijaci bila i pršuta, kilogram i do 30 eura, domaća slanina od 10 do 18 eura, a kobasica i do 25 eura po kilogramu. Štandovi su bili puni različitih vrsta sireva, koji po kilogramu koštaju od 15 eura.

Tegla meda košta 20 eura, a za litar domaćeg soka treba izdvojiti do 10 eura. U susret Vaskrsu , deset domaćih jaja košta 4 eura, kilogram maslina oko 10, a litar domaćeg maslinovog ulja do 20 eura.