Osnovne potrepštine za prvu godinu života bebe u Crnoj Gori koštaju procijenjenih 5.500 eura, što odgovara iznosu od 45 odsto prosječne godišnje zarade, pokazuje istraživanje kompanije Remitly.
Crna Gora je među četiri zemlje sa najvećim opterećenjem u odnosu na zaradu, dok po godišnjem trošku formule za bebe prednjači među svih 38 obuhvaćenih evropskih država. Istraživanje, zasnovano na cijenama iz jula 2026. godine, obuhvata 14 osnovnih proizvoda u šest kategorija: pelene i sredstva za presvlačenje, flašice, adaptirano mlijeko, opremu za spavanje, kolica i auto-sjedišta, te odjeću, prenosi portal Investitor.
Prema podacima koje objavljuje Euronews Business, Crna Gora zauzima 11. mjesto po visini ukupnih troškova među 38 zemalja. Procijenjena korpa skuplja je za 773 eura, odnosno oko 16,4 odsto, od prosjeka obuhvaćenih država, koji iznosi 4.727 eura.
Više od pet prosječnih mjesečnih zarada
Znatno nepovoljniju poziciju Crna Gora ima kada se cijene uporede sa zaradama. Vrijednost potrepština za bebu odgovara iznosu od 45 odsto prosječne godišnje zarade, odnosno približno 5,4 prosječne mjesečne zarade korišćene u istraživanju.
Na grafikonu koji obuhvata 36 zemalja, veći udio imaju Moldavija, sa 88,8 odsto, i Albanija, sa 66 odsto, dok je Turska na približno istom nivou kao Crna Gora. Slijede Srbija sa 41,4 odsto i Bosna i Hercegovina sa 36,1 odsto.
Prosjek obuhvaćenih zemalja iznosi 20,9 odsto, pa je opterećenje u Crnoj Gori više nego dvostruko veće. U Hrvatskoj ista vrsta troškova odgovara iznosu od 13 odsto godišnje zarade, u Sloveniji 11,7 odsto, a u Njemačkoj 8,1 odsto.
Ovaj pokazatelj poredi korpu sa jednom prosječnom zaradom, a ne sa ukupnim prihodima domaćinstva. Stvarnu finansijsku poziciju porodice mijenjaju broj zaposlenih roditelja, porezi i podrška koju ostvaruje.
Formula za bebe najskuplja u Crnoj Gori
Najizraženije odstupanje Crne Gore vidi se kod adaptiranog mlijeka: procijenjeni godišnji trošak iznosi 1.769 eura, najviše među svim posmatranim zemljama.
Slijede Španija sa 1.725 eura i Danska sa 1.675 eura. U Srbiji taj trošak iznosi 1.421 euro, Hrvatskoj 1.195 eura, a Bosni i Hercegovini 960 eura.
U odnosu na prosjek istraživanja od 1.187 eura, crnogorski iznos veći je za 582 eura, odnosno oko 49 odsto.
Adaptirano mlijeko ujedno je najveća pojedinačna stavka crnogorske korpe, ispred odjeće i proizvoda za presvlačenje.
Na odjeću tako odlazi 1.725 eura, pelene, vlažne maramice i krema protiv ojeda 1.232 eura, opremu za spavanje 413, flašice sa poklopcima 218, kolica i auto -sjedište 143 što je ukupno 5.500 eura.
Adaptirano mlijeko, odjeća i proizvodi za presvlačenje zajedno čine gotovo 86 odsto ukupne korpe u Crnoj Gori. Nasuprot tome, procijenjeni trošak kolica i auto-sjedišta među najnižima je u istraživanju.
Korpa skuplja nego u Njemačkoj i Francuskoj
U regionalnom poređenju, ukupni trošak u Crnoj Gori gotovo je izjednačen sa Srbijom i Albanijom, ali je osjetno veći nego u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
U Albaniji je trošak 5.532 eura (66 odsto udjela u prosječnoj godišnjoj zaradi), u Srbiji 5.509 (41,4 odsto), slijedi Crna Gora sa 5.500 (45 odsto), Slovenija sa 4.330 (11,7 odsto), Sjeverna Makedonija sa 4.087 (postotak nije objavljen), Bosna i Hercegovina 3.844 (36,1 odsto) i Hrvatska 3.661 eura (13 odsto)
Pročitajte još:
Crnogorska korpa skuplja je i od njemačke, koja iznosi 4.701 euro, i francuske, od 4.393 eura. Najviši ukupni trošak zabilježen je u Španiji, 6.294 eura, a najniži u Ujedinjenom Kraljevstvu, 2.813 eura.
Šta istraživanje obuhvata, a šta izostavlja
Rezultate treba čitati kao procjenu troška definisane korpe proizvoda, a ne kao iznos koji svaka porodica zaista potroši. Na pojedinačne izdatke utiču izbor proizvoda, način ishrane bebe i korišćenje ranije kupljene ili poklonjene opreme.
Istraživanje ne uključuje jaslice i druge troškove organizovanog čuvanja djece. Za poređenje sa zaradama korišćeni su podaci Međunarodne organizacije rada o prosječnim mjesečnim zaradama zaposlenih, prilagođeni inflaciji.
Podaci zato otvaraju važno pitanje za domaće tržište: zbog čega je procijenjena korpa za bebu skuplja nego u dijelu znatno bogatijih evropskih zemalja, a posebno zašto Crna Gora prednjači kod adaptiranog mlijeka. Samo istraživanje ne daje odgovor o ulozi uvoznih cijena, distribucije, marži i konkurencije.
