U Crnoj Gori je donijet Pravilnik o aromama dima koje se upotrebljavaju ili su namijenjene za upotrebu u i na hrani, kojim su propisani posebni zahtjevi za njihovu proizvodnju, upotrebu i stavljanje na tržište, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Nova pavila prije svega će morati da primjenjuju proizvođači pršute, kobasice i ostalih proizvoda od dimljenog i sušenog mesa.
Pravilnik je objavljen u Službenom listu Crne Gore od 14. septembra, a stupio je na snagu 15. septembra 2026. godine, prenosi eKapija.
Cilj propisa je, kako se navodi, obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta za arome dima, uz visok nivo zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača.
– Prema novim pravilima, u hrani se mogu koristiti samo odobreni primarni kondenzati dima i primarne katranske frakcije, odnosno supstance koje se nalaze na listi odobrenih primarnih proizvoda aroma dima. Ova lista biće usklađena sa listom odobrenih primarnih proizvoda u Evropskoj uniji i ažurirana u skladu sa njenim izmjenama – navodi se u dokumentu.
Upotreba aroma dima dozvoljena je samo ukoliko je dovoljno dokazano da ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i da potrošače ne dovodi u zabludu. Za pojedinačne proizvode mogu biti propisani i posebni uslovi upotrebe.
– Na tržište se ne smije staviti aroma dima, niti hrana u ili na kojoj je takva aroma prisutna, ukoliko nije riječ o odobrenom primarnom proizvodu ili njegovom derivatu, odnosno ako nisu ispoštovani propisani uslovi upotrebe – naznačeno je.
Propisana su i pravila za proizvodnju aroma dima. Drvo koje se koristi za proizvodnju primarnih proizvoda ne smije biti hemijski tretirano tokom šest mjeseci neposredno prije i nakon sječe, osim ukoliko se dokaže da korišćena supstanca pri sagorijevanju ne uzrokuje potencijalno toksične materije. Ispunjenost ovog uslova subjekti u poslovanju hranom moraju dokazati odgovarajućim sertifikatom ili dokumentacijom.
Za proizvodnju se mogu koristiti i začinsko bilje, začini, grančice kleke i određene grančice, iglice i šišarke četinara, pod uslovom da ne sadrže ostatke hemijskog tretmana ili da ispunjavaju zahtjeve posebnih propisa.
– Sirovine se podvrgavaju kontrolisanom sagorijevanju, suvoj destilaciji ili tretmanu pregrijanom parom u kontrolisanom okruženju kiseonika, pri maksimalnoj temperaturi od 600 stepeni Celzijusa – piše u pravilniku.
Pravilnikom su utvrđene i granične vrijednosti za pojedine štetne materije. Tako primarni kondenzati dima i primarne katranske frakcije mogu sadržati najviše 10 mikrograma po kilogramu benzopirena i 20 mikrograma po kilogramu benzo[a]antracena.
Pročitajte još:
Istovremeno, u vodi nerastvorljiva uljna faza koja nastaje kao nusproizvod procesa ne smije se koristiti u proizvodnji aroma dima.
– Subjekti u poslovanju hranom dužni su da u prvoj fazi stavljanja odobrenih primarnih proizvoda i njihovih derivata na tržište obezbijede podatke o oznaci proizvoda i uslovima njegove upotrebe, dok za derivate treba navesti i njihov količinski odnos sa primarnim proizvodom. Te informacije moraju se prenositi i kroz naredne faze stavljanja proizvoda na tržište – stoji u dokumentu.
Pravilnik predviđa i obavezu uspostavljanja sistema koji omogućavaju praćenje od koga su proizvodi nabavljeni i kome su isporučeni, dok će nadležni organi, po potrebi, sprovoditi inspekcijske preglede i druge kontrolne mjere.
Novim propisom crnogorsko zakonodavstvo dodatno se usklađuje sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije.
