Četiri mjeseca nakon što je zbog krize na Bliskom istoku poništila tender za nabavku eurodizela, Uprava za ugljovodonike (UZU) priprema novi tender i čeka najpovoljniji trenutak da ponovo pokrene proces formiranja državnih naftnih rezervi.
Iz Uprave su Pobjedi kazali da kontinuirano prate kretanja na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, te da paralelno pripremaju i prilagođavaju tendersku dokumentaciju trenutnim okolnostima.
– Prethodni period obilježila je ekstremna nestabilnost, međutim, nakon nedavnog smirivanja tenzija na Bliskom istoku i ponovnog otvaranja ključnih transportnih pravaca, uključujući Ormuski moreuz, zabilježen je značajan pad cijena energenata. Uprava će novi tender raspisati u najkraćem roku, čim se procijeni da su tržišni uslovi potpuno stabilizovani, a sve sa ciljem da se osigura maksimalno efikasna i ekonomski najpovoljnija nabavka za državu – kazali su iz Uprave za Pobjedu.
Poništeni tenderi
Do sada je ovaj tender poništen dva puta, prvi put početkom godine zbog neispravne ponude jedinog ponuđača Jugopetrola, a drugi put u martu kada je utvrđeno da je zbog skoka cijena na tržištu naftnih derivata znatno smanjena količina dizela koja bi se mogla kupiti za planiranih 11 miliona eura. Inicijalno je bilo predviđeno da se za taj iznos kupi oko 19,6 miliona litara eurodizela.
Na pitanje Pobjede koliko je sukob na Bliskom istoku poremetio proces uspostavljanja obaveznih naftnih rezervi iz Uprave navode da se ova globalna geopolitička kriza direktno odrazila na međunarodno tržište energenata kroz drastičan skok cijena, otežanu logistiku i visok stepen neizvjesnosti.
– Poništavanje prethodnog tendera bilo je jedina odgovorna odluka, jer bi nabavka po tadašnjim, vještački uvećanim cijenama nanijela finansijsku štetu budžetu. Podsjetimo se, nakon predratnog stabilnog perioda u januaru i februaru, kada se cijena referentne Brent nafte kretala u opsegu od 70 do 73 dolara po barelu, pretrpjela istorijski šok usljed izbijanja sukoba na Bliskom istoku 28. februara i blokade Ormuskog prolaza, što je cijene u par dana lansiralo na 80-82 dolara, da bi krajem aprila dostigle rekordan vrhunac od 125-126 dolara po barelu i izazvale agresivan skok cijena pogonskih goriva i snažne inflatorne pritiske širom svijeta. Međutim, nakon potpisivanja privremenog sporazuma između SAD i Irana krajem maja, cijena Brenta se strmoglavila nazad na trenutnih, predvidljivih 73 do 74 dolara po barelu, što donosi potpunu stabilizaciju i relaksaciju crnogorskog energetskog tržišta, uz napomenu da se pad cijena na domaćim pumpama uvijek osjeća sa malim zakašnjenjem u odnosu na sirovu naftu, jer je rafinerijama u lancu snabdijevanja potrebno određeno vrijeme da prerade nove, jeftinije isporuke – navode iz Uprave za ugljovodonike.
Tržišni pokazatelji
Ocjenjuju da su sa trenutnim trendom stabilizacije tržišta i padom cijena derivata, stvoreni realni uslovi za nastavak procesa planirane nabavke naftnih derivata.
– Vjerujemo da ova opravdana pauza neće dugoročno ugroziti planiranu dinamiku i da će se formiranje obaveznih rezervi nastaviti bez značajnijih odlaganja odmah po realizaciji novog tendera – kazali su iz Uprave.
Na pitanje Pobjede do kada su spremni da čekaju prije raspisivanja novog tendera, iz Uprave pojašnjavaju da ,,ne zauzimaju pasivan stav čekanja, već djeluju operativno na osnovu egzaktnih tržišnih pokazatelja“.
– Naš primarni cilj je da za prikupljeni novac obezbijedimo što veću količinu naftnih derivata i time maksimalno ojačamo sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima Crne Gore. S obzirom na to da trenutni trendovi pokazuju stabilizaciju i pad cijena, Uprava već privodi kraju pripremne aktivnosti. Novi tender će biti raspisan u momentu koji procijenimo kao finansijski i strateški najoptimalniji za državu, što očekujemo veoma brzo – poručili su iz Uprave.
Novo zaoštravanje sukoba
Pobjeda napominje da je odgovore od Uprave za ugljovodonike dobila prije nekoliko dana, a u međuvremenu su u utorak cijene nafte porasle na međunarodnim tržištima na 84 dolara, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) ponovo uvele blokadu iranskih luka, nagovještavajući zaoštravanje sukoba oko Ormuskog moreuza.
Barel nafte na londonskom tržištu u utorak poslijepodne trgovao se po cijeni višoj za 71 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 84,01 dolar. Na američkom tržištu barel je poskupio 55 centi na 78,69 dolara.
Trgovanje je u prvoj polovini sedmice obilježio novi talas napada u regionu Persijskog zaliva.
Vašington i Teheran sredinom juna usaglasili su okvir za pregovore o okončanju rata, koji je predviđao i normalizaciju tranzita kroz Ormuski moreuz.
Prema Memorandumu o razumijevanju, Iran je preuzeo odgovornost za vraćanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz na nivo prije rata, dok su se SAD obavezale da ukinu pomorsku blokadu iranskih luka.
Sporazum je otvorio prolaz tankerima koji su bili blokirani u Persijskom zalivu, uz upozorenje Teherana da moraju koristiti isključivo „bezbjedni“ koridor uz iransku obalu. Iranska vojska je, kako prenose pojedine novinske agencije, u više navrata lansirala dronove i projektile na brodove koji su pokušali da prođu kroz moreuz uz obalu Omana.
SAD su odgovorile napadima na ciljeve u Iranu, dok je iranska vojska uzvratila napadima na američke baze u zemljama Persijskog zaliva, što je tokom proteklog vikenda dodatno pojačalo neprijateljstva.
Plan
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem prošle godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potroši od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od februara prošle godine plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladišti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počevši od aprila te da se, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabave dodatne količine.
– Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura – stoji u dokumentu.
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladištile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude završena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladištenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladištima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da košta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Pročitajte još:
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
– Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje – piše u prošlogodišnjem planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladište u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.
