Prema podacima Evropske privredne komore u Kini, Kina je u protekla tri mjeseca činila 40 posto ukupnog svjetskog izvoza robe u kontejnerima. Za samo devet mjeseci, udio Kine porastao je za 2,5 procentnih poena – što je mnogo brži tempo od očekivanog.
Predsjednik Komore Jens Eskelund izjavio je da nije očekivao da će se granica od 40 posto dostići prije otprilike 2030. godine. Prema njegovim riječima, brzina kojom je Kina dostigla ovaj nivo ukazuje na naglo povećanje globalnih trgovinskih neravnoteža, prenose Financije.hr.
Kineski trgovinski suficit dostigao je 805,51 milijardu dolara u periodu od januara do augusta, čime je zemlja na putu da potencijalno nadmaši prošlogodišnji rekord od 1,2 biliona dolara.
Snažan rast kineskog izvoza već dugo izaziva zabrinutost Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Njihove vlade tvrde da jeftiniji kineski proizvodi potiskuju domaću industriju, ugrožavaju radna mjesta i ubrzavaju deindustrijalizaciju zapadnih ekonomija.
Iako se kineski direktni trgovinski suficit sa SAD-om smanjio posljednjih godina, dio robe namijenjene sjevernoameričkom tržištu sada se izvozi preko trećih zemalja.
Predviđeno je da se predsjednik SAD-a Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping sastanu ove sedmice u Washingtonu, gdje će, između ostalog, razgovarati o produženju primirja u trgovinskom ratu (sukobu oko carina).
Evropska privredna komora objavila je izvještaj na 398 stranica u kojem poziva Peking da provede reforme u nizu sektora, od medicinskih uređaja i finansijskih usluga do pomorskog transporta. Cilj je omogućiti evropskim kompanijama ravnopravniji pristup kineskom tržištu.
Trgovinska neravnoteža posebno je izražena u kontejnerskom transportu. Prije pandemije, 2019. godine, Evropa je primala približno dva i po kontejnera kineske robe na svaki kontejner izvezen u Kinu. U prvih osam mjeseci ove godine, taj omjer je porastao na 6,1 prema jedan u korist Kine.
Prošle godine, kineski trgovinski suficit sa Evropskom unijom iznosio je u prosjeku milijardu eura dnevno. Shodno tome, Evropska komisija razmatra uvođenje novih carina i drugih mjera kako bi se ograničio rast kineskog uvoza.
Evropski zvaničnici smatraju da Kina usmjerava prevelike resurse u proizvodnju, dok istovremeno zanemaruje rješavanje domaćih ekonomskih problema. Dugotrajna kriza na tržištu nekretnina negativno utiče na povjerenje i potrošnju stanovništva, prisiljavajući industrijski sektor da sve veći dio svojih proizvoda plasira na strana tržišta.
Pročitajte još:
Maloprodaja je u augustu zabilježila rast od svega 0,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je industrijska proizvodnja u prvih osam mjeseci porasla za 5,3 posto. Proizvodnja, dakle, raste više od deset puta brže od domaće potražnje.
Peking odbacuje optužbe da državna podrška stvara višak proizvodnih kapaciteta u industrijama kao što su proizvodnja električnih vozila, baterija, solarnih panela i čelika. Kineske vlasti tvrde da to odražava komparativne prednosti njihove industrije i uobičajenu međunarodnu podjelu rada.
Kineska državna novinska agencija Xinhua istakla je da SAD izvoze avione, Njemačka automobile, Japan mašine, Južna Koreja čipove, a Francuska luksuznu robu. Peking tvrdi da bi, ukoliko bi se svaka proizvodnja koja premašuje domaću potražnju proglašavala viškom kapaciteta, sam smisao međunarodne trgovine bio doveden u pitanje.
