Građani i firme koji su do sada za ovjeru ugovora vrijednih do 5.000 eura notarima plaćali 70 eura izgubili su tu pogodnost novim tarifama, jer će za iste poslove ubuduće morati da izdvoje 180 eura, odnosno 157 odsto više nego ranije.
To je najznačajnija novina u notarskim tarifama koje su stupile na snagu u aprilu, prenose Vijesti.
Notarske usluge u Crnoj Gori poskupjele su nakon prve sveobuhvatne revizije tarifa od uvođenja notarijata prije gotovo 15 godina, pri čemu su pojedine naknade povećane od 20 do čak 157 odsto. Notarska komora povećanje cijena pravda inflacijom većom od 50 odsto, rastom troškova poslovanja kancelarija za 175 procenata, novim zakonskim obavezama i troškovima digitalizacije, dok je Ministarstvo finansija u svom mišljenju navelo da će više tarife povećati troškove građanima i privredi, posebno kod prometa nekretnina, ostavinskih postupaka i osnivanja firmi. To proizilazi iz dokumentacije u koju Vijesti imaju uvid.
U novim tarifama, više nema dosadašnje stavke da se za ugovore čije je vrijednost od nula do 5.000 eura plaća notarska naknada od 70 eura, umjesto nje sada postoji stavka za ugovore od nula do 19.999,99 eura gdje naknada iznosi 180 eura. Tako da će oni koji su za ovjeravanje ugovora sa malom vrijednosti do sada plaćati 70 eura sada morati da plate 110 eura više, što je poskupljenje od 157 odsto.
Poskupljenje od 150 odsto dostigla je naknada za sačinjavanje zapisnika o preuzimanju na čuvanje i predaju testamenta koji nije sastavio notar kome se testamen predaje na čuvanje pa će ona umjesto 20 eura koštati 50 eura, dok se među naknadama koje su poskupile najnižih 20 odsto nalaze naknade za notarsku obradu izjave o priznanju materinstva ili očinstva i o pristanku majke na priznanje očinstva koje će koštati 30 umjesto 25 eura. Za isti procenat od 20 odsto poskupile su naknade kojima se raskidaju ugovori illi aneksiraju.
Pojedine usluge zadržale su dosadašnji nivo, pa tako nije mijenjana naknada za sačinjavanje notarski obrađenog akta bračnog ugovora koja se određuje prema vrijednosti imovine obje ugovorne strane, kao i naknada o raspolaganju za slučaj smrti koja se određuje prema vrijednosti imovine ostavitelja koja se procjenjuje.
Od pune naknada koja se plaća notarima izuzeta su djeca bez roditeljskog staranja, djeca sa posebnim potrebama, korisnici kredita za samozapošljavanje kod Zavoda za zapošljavanje i druga lica po odluci nadležnih organa u opravdanim slučajevima.
Kako se navodi u dokumentaciji važeća tarifa donijeta je 2011. godine i od tada nije suštinski usklađivana sa ekonomskim kretanjima, promjenama zakonodavstva i proširenjem nadležnosti notara, dok su u međuvremenu nastupile značajne promjene koje su uticale na realnu vrijednost naknada i strukturu troškova notarske djelatnosti.
Rast troškova sa 12,6 na 34,8 hiljada
Kako je pojašnjeno po zvaničnim podacima Monstata, godišnja stopa inflacije za period od 20. 12. do 2025. godine iznosila je više od 50 odsto, troškovi notarske kancelarije u 2012. godini iznosili su 12,631 hiljadu eura, a u 2025. godini 34,80 hiljada što je povećanje od 175,5 odsto.
“Kumulativna inflacija u periodu od 2011. do 2026. godine značajno je umanjila realnu vrijednost iznosa propisanih važećom tarifom. Nominalni iznosi naknada danas imaju višestruko manju kupovnu moć nego u vrijeme njihovog utvrđivanja. Promjena načina poslovanja i nove obaveze za notare usljed primjene novih propisa (Zakon o sprečavanju pranja novca i finasiranja terorizma, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti itd.), nameću notarima brojne nove obaveze koje nisu postojale u vrijeme kada su donesene prethodne tarife”, navode iz Notarske komore čiji je predsjednik Skupštine Darko Ćurić.
Sve ovo je, kako se ukazuje, neminovno uslovilo povećani obim poslovanja notarskih kancelarija i s tim u vezi nesporno povećanje potrebe za angažovanjem dodatne radne snage koja mora da odgovori novim obavezama u vezi sa prijavljivanjem sumnjivih transakcija, provjerama klijenata, utvrđivanja porijekla novčanih sredstava, zatim digitalno podnošenje zahtjeva za upis i promjenu stvarnih prava na nepokretnostima, digitalne ovjere i sl.
“Sve to je dodatno zahtijevalo povećanje broja zaposlenih, a samim tim došlo je i do povećanja troškova radne snage. Savremeni normativni okvir i praksa pravnog prometa zahtijevaju digitalizaciju poslovanja, uključujući uvođenje specijalizovanih softverskih sistema, elektronske registre i baze podataka, digitalne potpise i sertifikate, elektronsku komunikaciju sa državnim organima, bezbjednosne IT sisteme i digitalne arhive. Ovi troškovi nijesu postojali ili nijesu bili značajni u vrijeme donošenja prethodne tarife”, navodi se u obrazloženju.
Proširenje obaveza notara
Iz notarske komore su naveli da je u međuvremenu značajno proširen obim obaveza notara, naročito u oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, identifikacije stranaka i provjere pravnog statusa, elektronskog dostavljanja podataka registrima i organima uprave, pripreme digitalnih dokumenata, postupanja po novim propisima iz oblasti privrednog prava i evidencija nepokretnosti.
“Ove obaveze povećavaju vrijeme rada po predmetu, složenost postupaka i potrebu za dodatnim administrativnim kapacitetima. U prethodnom periodu izvršena su značajna povećanja naknada u drugim pravnim profesijama (advokati, javni izvršitelji, stečajni upravnici), čime je zakonodavac prepoznao rast troškova i promjene ekonomskog okruženja. Opravdano je i neophodno da se isti princip primijeni i na notarsku službu radi očuvanja ravnopravnog položaja.
U Notarskoj komori smatraju da će nove tarife omogućiti usklađivanje naknada sa stvarnim troškovima poslovanja, obezbijediti održivost notarske službe i očuvati kvalitet i pravnu sigurnost notarskih akata, uz uspostavljanje transparentnijeg i ujednačenijeg sistema naplate, sprečavanje nelojalne konkurencije i neujednačene prakse, kao i usklađivanje rada notarijata sa savremenim tehnološkim standardima.
Pročitajte još:
Notari očekuju da će nove tarife doprinijeti stabilnijem funkcionisanju notarske službe, efikasnijem pružanju pravnih usluga građanima i privredi, smanjenju broja sporova izazvanih formalnim nedostacima u dokumentima, većoj pravnoj sigurnosti u prometu nekretnina, privrednim odnosima i nasljednim postupcima, kao i daljem unapređenju digitalizacije pravnog sistema.
“lzmjene tarife pozitivno će uticati na finansijsku održivost notarskih kancelarija, naročito na sjeveru Crne Gore, gdje zbog manjeg obima posla nije bilo zainteresovanih kandidata za obavljanje notarske funkcije. To je uticalo na održivost notarskih kancelarija pa u Biljelom Polju od četiri notarske kancelarije u 2011. godini, sada postoje dvije”, navode iz Notarske komore.
I skuplje kirije pogurale rast tarifa
Iz Notarske komore su naveli da su u prethodnom periodu porasli troškovi zakupa prostora za notarske kancelarije s obzirom na to da veliki dio notara koristi kancelarije po ugovoru o zakupu.
“Cijene zakupa poslovnih prostora, naročito u Podgorici i primorskim opštinama, porasle su u prosjeku za 50% do 100% ili čak i više u odnosu na 2011. godinu. Na osnovu podataka, Monstata, prosječni kvadratni metar nekretnina u novogradnji 2011. godine, u Podgorici, iznosio je 1.118 eura, a prosječni kvadratni metar nekretnina, u decembru 2025. godine u Podgorici iznosio je 2.066 eura, što predstavlja povećanje od oko 85%. Pored toga, porasli su trokovi električne energije i drugih komunalnih usluga neophodnih za rad kancelarija”, navode iz Notarske komore.
