Od hiljada tužbi sa kojima se Meta suočava zbog bezbjednosti djece na svojim platformama, nijedna možda nije toliko značajna kao ona o kojoj ove sedmice počinje suđenje u Kaliforniji.
Savezne države traže ogromnu finansijsku odštetu koja bi, teoretski, mogla dostići čak 1,4 biliona dolara, kao i promjene u načinu na koji kompanija upravlja Facebook i Instagramom, piše AP, prenosi Forbes.
U tužbi se gigant društvenih mreža optužuje da je doprinio krizi mentalnog zdravlja među mladima tako što je svjesno i namjerno osmislio funkcije koje stvaraju zavisnost djece od njegovih platformi. Takođe se tvrdi da Meta rutinski prikuplja podatke djece mlađe od 13 godina bez saglasnosti njihovih roditelja, čime navodno krši savezni zakon.
„Meta je iskoristila moćne i do sada neviđene tehnologije kako bi privukla, angažovala i na kraju zarobila djecu i tinejdžere. Njen motiv je profit i nastojanje da maksimalno poveća finansijsku dobit“, navodi se u tužbi.
Desetine saveznih država podnijele su tužbu prije tri godine. Na suđenju, koje bi trebalo da počne u utorak pred saveznim sudom u Ouklandu u Kaliforniji, kao tužioci učestvuju četiri države – Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džerzi. Očekuje se da će suđenja za još 25 država biti održana kasnije.
Meta je saopštila da osporava optužbe i da će dokazi na suđenju pokazati posvećenost kompanije podršci mladima.
„Slušali smo roditelje, sarađivali sa stručnjacima i organima za sprovođenje zakona i sproveli detaljna istraživanja kako bismo razumjeli pitanja koja su najvažnija“, navela je kompanija u saopštenju.
Savezne države žele da zadaju veliki udarac Meti
Za Metu, koja je ove godine već izgubila dva značajna spora zbog štetnog uticaja na djecu i tinejdžere, ulozi su veliki, navodi AP.
Kompanija je prošlog mjeseca prijavila rijedak pad profita, djelimično zbog 2,4 milijarde dolara pravnih troškova.
Iznos od 1,4 biliona dolara, koji je Meta navela u sudskom podnesku, gotovo je jednak ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji kompanije iz Menlo Parka u Kaliforniji – odnosno vrijednosti svih njenih akcija kojima se trguje na berzi.
Plaćanje takvog iznosa neminovno bi odvelo Meta Platforms u bankrot, a možda bi na kraju dovelo i do toga da kompanija pređe u vlasništvo saveznih država.
„Glavni tužioci saveznih država idu na sve ili ništa“, rekao je Eric Goldman, profesor i jedan od direktora Instituta za pravo visoke tehnologije na Pravnom fakultetu Univerziteta Santa Klara.
„Pokušavaju da ovim slučajem uspostave konačan presedan, zatražili su izuzetno visoku odštetu i, ukoliko uspiju, tražiće veoma ozbiljne strukturne promjene“, dodao je.
Meta tvrdi da moguća kazna „nema nikakvu razumnu vezu sa bilo kojim navodnim kršenjem propisa“ koje države stavljaju kompaniji na teret.
„Sankcija te veličine nema presedan u istoriji sprovođenja propisa o zaštiti potrošača“, navela je Meta u podnesku od 6. jula pred Okružnim sudom SAD za Sjeverni okrug Kalifornije.
Ukoliko Meta izgubi spor, sud bi imao široku slobodu da odredi visinu finansijske kazne, a pravni stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da bi ona bila približna iznosu od 1,4 biliona dolara.
„To nije realno u smislu da Meta nema toliko novca niti bi mogla da ga pribavi“, rekao je James Grimmelmann, profesor prava na Univerzitetu Cornell University i Cornell Tech.
„Toliko velika odšteta dovela bi Metu u bankrot, izbrisala vrijednost vlasničkih udjela i praktično dovela do toga da savezne države postanu vlasnici Mete.“
U praksi, dodao je Grimelman, „izuzetno je malo vjerovatno da će se to dogoditi“.
U drugim slučajevima u kojima su potencijalne kazne bile veoma visoke zbog velikog broja pojedinačnih prekršaja, sudovi nijesu izricali maksimalno moguće iznose, rekao je.
Kao primjer naveo je slučaj kompanije Anthropic u vezi sa korišćenjem knjiga i autorskih djela za obuku vještačke inteligencije. Tužioci su tražili odštetu od 150.000 dolara za svaku knjigu koju je Antropic kopirao, ali je konačna naknada iznosila 3.000 dolara po knjizi, odnosno ukupno oko 1,5 milijardi dolara.
Suđenje treba da utvrdi odgovornost Mete prema državnim i saveeznim zakonima
Savezno suđenje koje počinje ove sedmice složenije je od onog održanog ranije ove godine u Los Anđelesu, gdje je državni sud dosudio šest miliona dolara odštete koju su Meta i Google-ov YouTube morali da plate jednoj tužiteljki, mladoj ženi koja je svjedočila da je kao dijete postala zavisna od društvenih mreža.
Taj slučaj bio je svojevrsni probni postupak, izabran među hiljadama sličnih građanskih tužbi kako bi i tužioci i tuženi mogli da vide kako njihovi argumenti prolaze pred sudom.
Porota je zaključila da su Meta i YouTube bili nemarni prilikom dizajniranja ili upravljanja svojim platformama i da je taj nemar značajno doprinio šteti koju je tužiteljka pretrpjela.
Porotnici su takođe utvrdili da su obje kompanije znale da njihove platforme mogu biti opasne kada ih koriste maloljetnici, ali da nijesu na odgovarajući način upozorile na te rizike.
U slučaju koji se vodi u Ouklandu, međutim, tužioci su glavni tužioci saveznih država, a postupak je usredsrijeđen na državne i savezne zakone za koje tvrde da ih je Meta prekršila. Ti propisi predviđaju moguće iznose kazni za svako pojedinačno kršenje.
„A takvih prekršaja ima mnogo, jer su uključene četiri različite države i najmanje tri različite vrste zakona. Tu su zakon o privatnosti djece, zakon o lažnom oglašavanju i zakoni o nelojalnoj konkurenciji“, rekla je Rebecca Allensworth, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Vanderbilt.
Meta je uvela bezbjednosne alate – ali države traže više
Ishod koji bi doveo do promjena u načinu funkcionisanja Facebooka i Instagrama mogao bi biti jednako značajan kao i bilo koja finansijska kazna, piše AP.
Meta je posljednjih godina uvela niz novih funkcija namijenjenih zaštiti maloljetnika.
Kompanija je 2024. na Instagramu pokrenula naloge za tinejdžere, koji su podrazumijevano privatni i imaju ograničenja u vezi sa porukama i sadržajem, kao i roditeljsku kontrolu.
Pročitajte još:
Kompanija takođe koristi vještačku inteligenciju kako bi utvrdila da li Instagram koriste djeca mlađa od 13 godina ili da li tinejdžeri lažu o svojim godinama kako bi dobili pristup nalozima namijenjenim odraslima.
Zagovornici bezbjednosti, međutim, traže da kompanija učini više.
Sudija u Novom Meksiku početkom ovog mjeseca naložio je uvođenje novih bezbjednosnih mjera na platformama, uključujući vremenska ograničenja za maloljetnike, restrikcije za AI četbotove i obavezna upozorenja. Ta odluka se, međutim, odnosi samo na korisnike u toj saveznoj državi.
„Ovi glavni tužioci imaju stvarnu šansu da poprave proizvod“, rekla je u petak Laura Marquez-Garrett, iz organizacije Social Media Victims Law Center, tokom virtuelne diskusije sa zagovornicima koju je organizovao Tech Oversight Project.
„Za ove kompanije ovo je pravi trenutak suočavanja sa posljedicama. Kako se ovi slučajevi budu razvijali, ovo je veliki skok naprijed, a ne samo mali korak“, rekla je.
Tokom izbora porote prošle sedmice potencijalni porotnici pitani su da li smatraju da je Meta doprinijela krizi mentalnog zdravlja među mladima i, ako jeste, u kojoj mjeri.
Mnogi su se saglasili da kompanija snosi dio odgovornosti, ali su odgovornost pripisivali i roditeljima, dok su kao druge uzroke problema sa mentalnim zdravljem djece i tinejdžera navodili klimatske promjene i opšte stanje u svijetu.
