Crna Gora je u prethodnom periodu pokazala da može da sprovede zahtjevne reforme i da njihove rezultate pretvori u ekonomsku stabilnost i konkretnu korist za građane. U predstojećoj fazi stabilnost moramo pretvoriti u snažniji razvoj, reforme u nove investicije, a evropske standarde u konkretne prilike za naše građane i privredu – poručio je na jučerašnjoj konferenciji „Montenegro Financial markets“ ministar finansija Novica Vuković.
Dvodnevnu konferenciju organizuju Komisija za tržište kapitala i Ministarstvo finansija, uz podršku portala Bankar. U fokusu četvrte konferencije su tehnološke promjene u finansijskim uslugama, razvoj tržišta kapitala, finansijska pismenost, korporativno upravljanje, vještačka inteligenciju, tokenizacija, instant plaćanja i evropske integracije, prenosi Pobjeda.
Usklađivanje sa EU standardima
Vuković je naglasio da stabilan, moderan i dobro regulisan finansijski sektor nije samo uslov ekonomske stabilnosti, već jedan od ključnih temelja evropske integracije, jer omogućava sigurnije poslovanje, privlači investicije i podstiče razvoj. Naveo je da njegov resor vodi trećinu ukupnog pregovaračkog procesa, 11 poglavlja, te da je kroz različite mjere uključen i u ostala.
– U prethodne tri godine smo uskladili ključni regulatorni okvir sa evropskim direktivama i standardima, dodatno ojačali bankarski sektor, modernizovali platni sistem i postavili savremeniji okvir za funkcionisanje tržišta kapitala, uz snažniju zaštitu investitora, veću transparentnost i efikasnije upravljanje rizicima. Danas je naš bankarski sistem stabilan i visoko likvidan, platni sistem je modernizovan, a kroz pristupanje SEPA sistemu građani i privreda već sada koriste konkretne prednosti evropskog tržišta, kao što su brža, sigurnija i jeftinija plaćanja u eurima, uz znatno efikasnije poslovanje sa evropskim partnerima – kazao je Vuković u uvodnom obraćanju.
Vuković je tokom intervjua sa glavnom i odgovornom urednicom portala Bankar Ivanom Boljević najavio da će država nastaviti da emituje retail obveznica, što je prvi put organizovano lani. Kazao je da je u pripremi digitalna platforma koja će olakšati građanima pristup finansijskom tržištu i direktno investiranje u svoju državu.
Vuković se u razgovoru osvrnuo na početak mandata navodeći da je prije tri godine veliki dio ekonomije bio neformalan, posebno na tržištima rada, duvanskih proizvoda i igara na sreću, dok su ključne institucije Poreska uprava, Uprava carina i Uprava za igre na sreću bile oslabljene. Naglasio je da je IRMS projekat Poreske uprave najveći koji je Crna Gora imala i koji je doveo do bolje fiskalne discipline i rekordne naplate prihoda. Ipak, kako je ocijenio Vuković, tome je prethodilo vraćanje povjerenja u državu. Reforma koja je, kako je naveo Vuković, dovela do trostrukog rasta prihoda jeste suzbijanje šverca cigareta, dok je nakon uspostavljanja nadzora nad igrama na sreću godišnji prihod države sa osam miliona porastao na oko 60 miliona eura.
Upitan za spremnost crnogorske privrede za ulazak na evropsko tržište, Vuković je ocijenio da će dobiti mogućnost da aktivira kapital, privuče investicije i istraži nova tržišta, ali i da se ozbiljno pozabavi konkurencijom. Naglasio je da bi država do tada trebalo da završi digitalizaciju javne uprave.
– Potrebno je i pripremiti i obrazovati kadar. Crna Gora danas ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti od obnove nezavisnosti, ali se strukturalna nezaposlenost osjeća i u privatnom sektoru, te osjeća deficit u oblastima poput IT-a, ekologije i inspekcijskih poslova – kazao je Vuković.
Izvori finansiranja
Ocijenio je da se kroz tržište kapitala moraju razvijati novi izvori finansiranja i aktivirati postojeći kapital kroz investicione fondove, korporativne obveznice i druge instrumente tržišta kapitala.
– Država treba da završi zakonodavni dio posla i bude partner privredi. Ne možemo djelovati odvojeno, jer sprovođenje reformi i zatvaranje mjerila neposredno utiču na poslovni sektor. Privredi je potrebna predvidivost pravila. U tome će nam pomoći Plan rasta i realizacija projekata. Članstvo u EU omogućiće pristup znatno većim fondovima. Crnoj Gori je opredijeljeno oko tri milijarde, zbog čega privreda mora da osnaži svoje kapacitete, prepozna projekte i na taj način dalje razvija poslovanje – kazao je Vuković.
Vuković je naveo da se pitanjem javnog duga sada bave na drugačiji način, te da je suština u disperziji rizika. Investitori, kako je dodao, često kažu da se na tržište treba izaći kad su investitori „gladni“, a ne kada državi novac postane neophodan.
– Ako morate da servisirate dug i nemate mnogo izbora, zavisite od kreditnog rejtinga zemlje, povjerenja u državu i napretka na evropskom putu. Sve to opredjeljuje da li će investitori biti zainteresovani za državu. Na početku mandata bili smo daleko od sadašnje pozicije i veoma vezani za ograničen broj finansijskih institucija i investitora. Uz rizike koje sam pomenuo, to je uticalo da ponuđene kamatne stope idu i do deset odsto. Danas se situacija posmatra drugačije. Vodi se računa o koncentraciji duga, kamatnom i valutnom riziku, kao i o odnosu fiksnih i varijabilnih kamatnih stopa. Možemo da se pohvalimo time da je oko 80 odsto duga ugovoreno po fiksnoj kamatnoj stopi – kazao je Vuković dodajući da je izloženost valutnom riziku minimalna zahvaljujući finansijskim instrumentima i hedžing aranžmanima.
Tokovi kapitala
Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić je naglasio da vještačka inteligencija, tokenizacija, geopolitičke promjene, ali i evropske integracije u dijelu regulatornog okvira, već u znatnoj mjeri utiču na tokove kapitala.
– Pitanje više nije da li će do promjena doći, nego u kakvom će nas stanju te promjene zateći. Ovogodišnja konferencija prvi put donosi i priznanja kompanijama koje su primijenile najbolje prakse korporativnog upravljanja. Želimo da prepoznamo one koji pokazuju da standard može postati praksa – poručio je Drinčić.
Pročitajte još:
Izvršna direktorka Evropskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) Nataša Cazenave je poručila da je Evropa naučila da mora pametnije iskoristiti sistem štednje.
– Cilj je da povežemo štednju građana sa investicionim tržištem. Tri važna pravca su uklanjanje nepotrebnih barijera, povećanje privlačnosti evropskog tržišta kapitala za investitore i jačanje nadzora i infrastrukture. Potrebni su praktični koraci, jasna pravila za investiranje i korišćenje podataka, što bi trebalo da smanji troškove i poveća brzinu finansijskih transakcija. Ako omogućimo kompanijama da lakše pristupaju kapitalu, unija štednje i investicija mora to omogućiti. Građani će investirati samo ako budu sigurni u svoje investicije – poručila je Cazenave.
Da je povjerenje osnova svakog uspješnog finansijskog tržišta, naglasio je generalni sekretar Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) Rodrigo Buenaventura ocjenjujući da ono omogućava da se kapital podigne, a tržište bude otporno i u kriznim vremenima. Ocijenio je da je vještačka inteligencija već transformisala finansijsko tržište.
– Regulatorima nije važan samo obim njenog širenja, već i brzina kojom se novi proizvodi razvijaju i povezuju sa ostatkom finansijskog sistema. Posebno su upozoravajući rizici za male investitore. Oni su bombardovani prevarama i treba da se borimo protiv tog trenda – kazao je Buenaventura.
Predstavnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Carmine Di Noia je poručio da Crna Gora mora nastaviti da razvija zrelije tržište, posebno u trenutku kada je na putu ka EU. Tržišta, kako je dodao, moraju biti dostupna i malim kompanijama, ne samo velikim. Od značaja je, kako je naveo Di Noia, omogućiti i građanima i privredi da direktnije učestvuju na tržištu kapitala.
– Povjerenje je ključni element koji je teško izgraditi, ali ga je lako izgubiti. Održiva tržišta zahtijevaju kredibilne institucije, ali i kredibilne vlade, kao i odgovorno upravljanje javnim dugom – poručio je Di Noia.
Naglasio je da je neophodno prevazići fragmentaciju tržišta i ići ka centralizovanijem i usklađenijem sistemu. Od posebnog je značaja, kako je dodao Di Noia, raditi na finansijskoj pismenosti ukazujući da Evropljani i dalje oko 30 odsto svoje imovine drže u gotovini. Tu vidi značajan potencijal za preusmjeravanje štednje ka investicijama.
