Iranska strategija suprotstavljanja vojnoj moći SAD-a i njihovih saveznika nanošenjem ekonomske štete otkrila je osjetljivu tačku u globalnoj ekonomiji – podatkovne centre za vještačku inteligenciju, piše CNN.
Nakon godina ciljanja rafinerija, naftovoda i turističkih atrakcija u susjedstvu, Teheran je usmjerio svoju vatrenu moć na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti. Iran i SAD su do sada pokrenuli napade na najmanje pet podatkovnih centara u regiji, uključujući nedavni ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov (AWS) centar u Bahreinu. Satelitski snimci potvrdili su veliku štetu na toj zgradi, prenosi SEEbiz.
Dok su sajber napadi na podatkovne centre uobičajeni godinama, njihovo fizičko uništavanje raketama i dronovima je novost od ove godine. Iranska Revolucionarna garda objavila je listu od 29 tehnoloških ciljeva u regiji, uključujući lokacije u vlasništvu giganata poput Amazona, Googlea, Microsofta, Nvidije i Palantira. Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer ove kompanije pružaju usluge za američke vojno-obavještajne projekte.
Više od 2 biliona dolara investicija je u opasnosti
Ovi napadi ne pogađaju samo SAD, već i zemlje Persijskog zaliva, koje su se pozicionirale kao treći globalni centar vještačke inteligencije, uz SAD i Kinu.
Saudijska Arabija ulaže ogroman dio svog državnog fonda u vještačku inteligenciju, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali sporazum „Zvjezdana kapija“ vrijedan 500 milijardi dolara sa SAD-om. Ukupno su zemlje Persijskog zaliva obećale više od 2 biliona dolara investicija u vještačku inteligenciju pod uslovom da prekinu tehnološke veze s Kinom.
„Napadi potkopavaju povjerenje u regiji koja je trebala biti ključna za inovacije vještačke inteligencije. Oni takođe jasno pokazuju ulogu ovih kompanija u ratovanju i dokle je Washington spreman ići da ih zaštiti“,ističe Helima Croft, šefica globalne strategije u RBC Capital Markets.
Stručnjaci upozoravaju da je granica između vojske i civilnog ovdje nevidljiva: na objektima ne piše „vojni podaci“, a isti serveri vode i privatne poslovne i vojne operacije.
Pročitajte još:
„Iz iranske perspektive, kada pogledaju Amazon, to je kao da vide oslikanu američku zastavu“, kako to slikovito opisuje Andrew Reddie, profesor na Berkeleyu.
Skok cijena osiguranja i neodlučnost investitora
Pitanje je kako zaštititi ove objekte, koji su u suštini velika skladišta s izuzetno skupom opremom. Fizička zaštita od projektila i dronova je gotovo nemoguća, pa se sistemi oslanjaju na redundanciju – automatski prijenos podataka i računarske snage na drugu lokaciju u slučaju uništenja.
Iako zalivske države i dalje imaju ogroman kapital na raspolaganju, strani tehnološki giganti sada dvaput razmišljaju o novoj gradnji u regiji gdje njihova imovina nije sigurna. Dodatni problem su troškovi osiguranja koji su naglo porasli, dok neke osiguravajuće kuće odbijaju da ih u potpunosti pokriju.
Sa već postojećim skokom cijena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, izgradnja podatkovnih centara u Zalivu postala je rizik koji mnoge kompanije više ne žele preuzeti – posebno kada imaju metu oslikanu na krovu, zaključuje CNN.
