Predlozi izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata završeni su i dostavljeni Evropskoj komisiji, nakon čega slijedi domaća zakonodavna procedura. Ministarstvo ekonomskog razvoja očekuje da nova pravila kompanijama donesu veću pravnu sigurnost, manje administrativnog opterećenja i jednostavnije digitalno poslovanje, dok će jedan od najvećih izazova biti tehnička implementacija i povezivanje domaćih informacionih sistema sa odgovarajućim evropskim sistemima.
Zaštita manjinskih akcionara ne bi trebalo da dovede do situacije u kojoj se redovno funkcionisanje kompanije može trajno blokirati, ali ni potreba za efikasnijim odlučivanjem ne može biti razlog za umanjivanje njihovih zakonom garantovanih prava, prenosi eKapija.
To je princip kojim se Ministarstvo ekonomskog razvoja rukovodilo prilikom pripreme izmjena Zakona o privrednim društvima, kazala je za Bankar Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za razvoj industrije i zanatstva i šefica Radne grupe za Pregovaračko poglavlje 6 – Privredno pravo.
Nakon završene javne rasprave, predlozi izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata završeni su i dostavljeni Evropskoj komisiji radi ocjene njihove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU.
Nakon potpunog usaglašavanja sa Evropskom komisijom slijedi domaća procedura – utvrđivanje predloga zakona na Vladi, a potom njihovo upućivanje Skupštini Crne Gore, koja će odlučivati o konačnim zakonskim rješenjima.
Bankar je početkom avgusta objavio da je Ministarstvo prihvatilo ili u načelu prihvatilo većinu primjedbi dostavljenih tokom javne rasprave. Među pitanjima koja su privukla posebnu pažnju bili su položaj i zaštita prava akcionara, prava nesaglasnih akcionara, način utvrđivanja pravične cijene, većine i kvorum potrebni za donošenje pojedinih odluka, ali i nova pravila registracije i digitalizacije.
Nakon završetka te faze, iz Ministarstva poručuju da su najviše pažnje zahtijevala upravo pitanja kod kojih je potrebno istovremeno obezbijediti efikasno funkcionisanje privrednog društva i odgovarajući nivo zaštite akcionara.
Većina mora moći da upravlja, manjina mora biti zaštićena
Milutinović kaže da su tokom javne rasprave najviše pažnje zahtijevala pitanja kod kojih je potrebno istovremeno omogućiti efikasno funkcionisanje društva i očuvati odgovarajući nivo zaštite akcionara.
To se posebno odnosilo na prava nesaglasnih akcionara i otkup njihovih akcija, način utvrđivanja pravične cijene, kao i većine i kvorum potrebne za donošenje pojedinih odluka skupštine akcionara.
– Princip kojim smo se rukovodili jeste da većinski vlasnik mora imati mogućnost da efikasno upravlja društvom, ali da se time ne mogu umanjiti zakonom garantovana prava manjinskih akcionara. Istovremeno, zaštita manjinskih akcionara ne bi trebalo da dovodi do situacija u kojima se redovno funkcionisanje društva može trajno blokirati – kazala je Milutinović.
Upravo je mogućnost blokade zbog nedostatka kvoruma jedno od pitanja na koje je privreda, kako navode iz Ministarstva, vrlo konkretno ukazala tokom javne rasprave.
U praksi su prepoznate situacije u kojima društvo, zbog nedostatka potrebnog kvoruma, nije u mogućnosti da donese određene važne odluke.
Ministarstvo navodi da je u Predlogu zakona sadržano rješenje kojim se preciziraju uslovi za donošenje takvih odluka, sa ciljem da se smanji mogućnost blokade rada društva, a da se istovremeno očuva odgovarajući nivo zaštite akcionara.
U odgovoru Bankaru, međutim, nijesu precizirani konkretni pragovi kvoruma ili većine koji bi se primjenjivali u takvim situacijama.
Iz Ministarstva navode da su nastojali da pronađu ravnotežu između efikasnog funkcionisanja društva i zaštite prava manjinskih akcionara, posebno kada je riječ o odlukama od većeg značaja za društvo.
Od papira ka digitalnom poslovanju
Druga velika promjena koju kompanije mogu očekivati odnosi se na dalju digitalizaciju kompanijskog i registracionog prava.
Novi paket izmjena dio je nastavka usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, konkretno sa Direktivom (EU) 2025/25, čiji je cilj da kompanijama olakša poslovanje, posebno u prekograničnim situacijama, poveća pouzdanost i dostupnost podataka o privrednim društvima i smanji administrativna opterećenja kroz efikasniju elektronsku razmjenu podataka i dokumenata između registara.
Zbog toga se njene odredbe prenose kroz dva međusobno povezana propisa – Zakon o privrednim društvima i Zakon o registraciji privrednih i drugih subjekata.
Predloženim izmjenama stvaraju se uslovi za širu upotrebu digitalnih alata u kompanijskom i registracionom pravu, uključujući EU potvrdu o privrednom društvu i digitalno punomoćje Evropske unije.
Istovremeno bi trebalo da bude unaprijeđena elektronska razmjena podataka između registara, kako kompanije u prekograničnim postupcima ne bi morale ponovo da dostavljaju podatke i dokumentaciju koji su već dostupni nadležnim organima.
– Cilj je da postupci budu jednostavniji i brži, uz manje administrativnih formalnosti i troškova za privredu, a istovremeno veću pouzdanost i pravnu sigurnost elektronske razmjene podataka i dokumenata“, navela je Milutinović.
U praksi bi nova rješenja trebalo da omoguće jednostavnije korišćenje elektronskih dokumenata, efikasniju razmjenu podataka i smanje potrebu da kompanije u prekograničnim postupcima više puta dostavljaju iste podatke i dokumentaciju.
Neće sva digitalna rješenja biti dostupna odmah
Ipak, usvajanje zakona neće značiti da će sva predviđena digitalna rješenja odmah početi da se primjenjuju.
U Ministarstvu kao najveći izazov vide tehničku implementaciju pojedinih rješenja i povezivanje domaćih informacionih sistema sa odgovarajućim evropskim sistemima.
Zbog toga je za dio odredaba koje neposredno zavise od evropske infrastrukture predviđena primjena od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
To znači da će puna primjena pojedinih rješenja zavisiti ne samo od usvajanja zakonskog okvira već i od dostupnosti i povezivanja sa odgovarajućom evropskom infrastrukturom.
U kojoj mjeri će kompanije u svakodnevnom poslovanju osjetiti najavljeno administrativno rasterećenje zavisiće, između ostalog, i od uspješnosti tehničke implementacije novih sistema.
Pravna sigurnost najveći očekivani benefit
U Ministarstvu kao najveće koristi izmjena izdvajaju veću pravnu sigurnost, dalju digitalizaciju kompanijskog prava i registracionih postupaka, kao i smanjenje administrativnog opterećenja za privredu.
Važnim segmentom reforme smatraju i povećanje pouzdanosti, dostupnosti i transparentnosti registarskih podataka, što bi trebalo da doprinese jednostavnijem i sigurnijem poslovanju crnogorskih kompanija.
Nova pravila dolaze u okviru obaveze Crne Gore da nastavi usklađivanje sa evropskim propisima i nakon privremenog zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 6 – Privredno pravo.
Pročitajte još:
Poglavlje je privremeno zatvoreno 16. decembra 2025. godine, što predstavlja potvrdu dostignutog nivoa usklađenosti, ali ne znači da su obaveze u ovoj oblasti završene.
Crna Gora do članstva treba da nastavi da prati razvoj pravne tekovine Evropske unije i svoje zakonodavstvo usklađuje sa evropskim propisima.
U tom kontekstu Ministarstvo navodi i obavezu usklađivanja sa Direktivom (EU) 2025/25, zbog čijeg su prenošenja u nacionalno zakonodavstvo i pripremljene izmjene dva povezana zakona.
Javna rasprava promijenila dio rješenja
Milutinović javnu raspravu ocjenjuje kao korisnu, prije svega sa stanovišta kvaliteta dostavljenih komentara i njihove praktične primjenjivosti.
– Posebno smo zadovoljni činjenicom da su se uključili relevantni predstavnici privrede i regulatornih institucija, koji su ukazali na konkretna pitanja sa kojima se kompanije susreću u primjeni Zakona – kazala je ona.
Značajan broj sugestija je prihvaćen ili prihvaćen u načelu, dok su pojedina rješenja dodatno precizirana upravo na osnovu komentara pristiglih tokom javne rasprave.
Posebno korisnim u Ministarstvu ocjenjuju sugestije koje su se odnosile na položaj i zaštitu prava akcionara, efikasnije odlučivanje u privrednim društvima, kao i na praktičnu primjenu novih rješenja u oblasti registracije i digitalizacije.
Za kompanije će se puni efekti reforme moći sagledati nakon što budu poznata konačna zakonska rješenja i počne njihova primjena.
Posebno će biti značajno kako će u konačnom tekstu biti precizirani uslovi za donošenje odluka u situacijama kada nedostatak kvoruma može dovesti do blokade rada društva, kao i kako će u praksi funkcionisati nova rješenja u oblasti digitalizacije i razmjene podataka.
Očekivanja Ministarstva su da izmjene donesu veću pravnu sigurnost, jednostavnije korišćenje elektronskih dokumenata, efikasniju razmjenu podataka i manje administrativnog opterećenja za privredu, dok će jedan od ključnih testova reforme biti njena tehnička implementacija.
