Velika Britanija bez tolerancije prema firmama koje koriste krizu da bi zaradile na brzinu

Foto: Pixabay

Britanska vlada će dati svom nadzornom tijelu za konkurenciju jača ovlaštenja za suzbijanje kompanija koje nepravedno podižu cijene tokom kriza, izvještava Reuters. Nove mjere uključuju brže istrage, javne opomene i mogućnost izricanja visokih kazni kao odgovor na rastuće troškove života.

Ministarka finansija Rachel Reeves objavila je u srijedu u Londonu da će Uprava za konkurenciju i tržišta (CMA) dobiti robusnije alate za suzbijanje kompanija za koje se utvrdi da su iskoristile krizu za nepravedno naduvavanje cijena. Odluka dolazi u trenutku kada se vlada suočava sa sve većim pritiskom zbog rastućih troškova života, što je pogoršano naglim porastom cijena energije nakon američkih i izraelskih napada na Iran, prenosi Poslovni.hr.

Novi potez formalizuje ranija upozorenja premijera Keira Starmera, koji je rekao da je vlada spremna pokazati CMA-i oštrije zube kako bi efikasno suzbila spekulativno određivanje cijena. Sve mjere biće pokrivene novim okvirom „protiv profita“, osmišljenim da zaštiti potrošače od iznenadnih cjenovnih šokova uzrokovanih vanjskim šokovima.

Reeves je bio nedvosmislen: „Kada globalni događaji povećaju troškove, radničke porodice to prve osjete. Neću tolerisati da iko iskorištava krizu za brzu zaradu.“

„Ime i sramota“ – transparentnost kao oružje

Novi regulatorni mehanizmi su osmišljeni da budu višeslojni i odvraćajući. Jedan od ključnih alata biće pristup „ime i sramota“ – regulatori će dobiti ovlaštenje da objavljuju podatke o tome kako se marže pojedinačnih kompanija mijenjaju tokom perioda krize.

U ozbiljnijim slučajevima, ministri će moći da daju vremenski ograničena, ali vrlo stroga ovlaštenja – uključujući mogućnost da direktno narede kompanijama da prestanu s eksploatatorskim cijenama i nametnu značajne kazne onima koji ignorišu upozorenja.

Trgovci se opiru ograničenjima cijena hljeba i mlijeka

Reevesov kabinet takođe vrši pritisak na velike trgovce da dobrovoljno pristanu na ograničenja cijena osnovnih namirnica poput hljeba, mlijeka i jaja, u zamjenu za regulatorne ustupke. Međutim, ovaj prijedlog naišao je na značajan otpor unutar maloprodajnog sektora.

Trgovci upozoravaju da bi takve mjere mogle podsjećati na direktne kontrole cijena iz 1970-ih, što bi dugoročno moglo poremetiti tržišnu ravnotežu. Podaci iz industrije za april pokazuju da rastući troškovi energije još nisu u potpunosti preneseni na cijene u supermarketima – što trgovci koriste kao argument da tržište još uvijek funkcionira.

„Pohlepna inflacija“

Termin „pohlepna inflacija“ – inflacija potaknuta pohlepom – sve se više koristi u javnoj debati u Britaniji, što sugeriše da značajan dio rasta cijena nije posljedica stvarnog povećanja troškova, već odluka korporacija da iskoriste situaciju za povećanje vlastitih profitnih marži.

Ovu tezu podržava istraživanje sindikata Unite, koje je pokazalo značajan porast profitnih marži u vodećim kompanijama od početka pandemije. Vlada se nada da će nove mjere ne samo ublažiti cjenovne šokove, već i vratiti povjerenje javnosti u pravednost tržišnog sistema.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari