Analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), naučne službe Evropske komisije, potvrđuje upozorenja proizvođača izvan EU: zabrana čak i najmanjih tragova nekih od najopasnijih pesticida, čija je upotreba zabranjena u EU zbog rizika po zdravlje i okolinu, mogla bi smanjiti ponudu i povećati cijene.
U najgorem slučaju, hipotetičkom scenariju, u kojem se proizvođači izvan EU uopšte ne bi prilagodili novim pravilima, cijena kafe mogla bi porasti za čak 332 posto, a cijena citrusa za 82 posto, prema podacima JRC-a, koje je prenio Politico. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU pao bi za 41 posto, dok bi stočari plaćali skuplju stočnu hranu.
A u realnijim scenarijima, u kojima bi se strani proizvođači u različitoj mjeri prilagodili novim zahtjevima, potrošačke cijene bi porasle, a uvoz bi opao. Istovremeno, proizvodnja unutar EU bi se povećala, izvještava tportal, prenosi Poslovni.hr.
Brisel se stoga suočava s teškim političkim izborom: umiriti evropske poljoprivrednike koji zahtijevaju ravnopravnije uslove ili riskirati porast cijena hrane za potrošače.
Predložena zabrana ostataka pesticida dio je paketa o sigurnosti hrane i stočne hrane, a podržavaju je i evropski poljoprivrednici. Oni već dugo upozoravaju da se moraju pridržavati strožih pravila od svojih konkurenata u trećim zemljama. Mjera je takođe djelimično osmišljena kao odgovor na njihovo nezadovoljstvo trgovinskim sporazumom EU s Mercosurom, koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Kako bi se osiguralo da voće i povrće ne sadrže tragove dotičnih supstanci, strani proizvođači bi u praksi morali prestati koristiti pesticide obuhvaćene zabranom. Kritičari tvrde da bi takav pristup mogao biti u sukobu s međunarodnim trgovinskim pravilima jer EU efektivno nameće svoja pravila proizvođačima u drugim dijelovima svijeta. Ovo je takozvana ogledalna klauzula.
Međunarodne organizacije proizvođača upozoravaju da prijedlog ide dalje od postojećih mjera zaštite zdravlja i pokušava nametnuti jedinstveni model poljoprivrednicima koji rade u različitim klimama i suočavaju se s različitim štetočinama.
„Usklađivanje standarda“
„Izbor je između bobičastog voća dostupnog tokom cijele godine, koje je zdravo, sigurno i po prihvatljivoj cijeni, i ograničene proizvodnje po visokoj cijeni“, rekao je Amine Bennani, predsjednik Udruženja proizvođača crvenog voća Maroka.
Ono što Brisel naziva ‘usklađivanjem standarda’ u praksi predstavlja ‘trgovinsku barijeru’, poručio je Bennani. Dodao je da se s njegovim udruženjem nitko nije konsultovao iako bi nova pravila mogla uticati na 250.000 Marokanaca zaposlenih u tom sektoru.
Slična upozorenja stigla su iz Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila i Kalifornije, čiji proizvođači strahuju od posljedica po izvoz i radna mjesta.
Brisel ide dalje od postojećih standarda
Evropska komisija kaže da želi spriječiti povratak najopasnijih supstanci, čija je upotreba zabranjena unutar EU, na evropsko tržište putem uvezene hrane. To bi značilo smanjenje njihovih dozvoljenih nivoa ostataka na tehničku nulu.
Komisija i strani proizvođači slažu se da su trenutni maksimalni nivoi ostataka pesticida već postavljeni kako bi se osiguralo da je hrana sigurna za ljudsko zdravlje. Kritičari tvrde da nova pravila Brisela idu dosta dalje od postojećih zdravstvenih standarda, nastojeći ukloniti čak i tragove supstanci zabranjenih zbog širih zdravstvenih i ekoloških rizika.
Pročitajte još:
Komisija još nije utvrdila koji bi pesticidi bili obuhvaćeni novim pravilima. JRC je identifikovao 18 aktivnih supstanci koje bi mogle biti obuhvaćene zabranom, što bi uticalo na 235 proizvoda iz 86 zemalja.
Australija, Kanada, Paragvaj i SAD već su osporile plan pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), dok Međunarodno udruženje za svježe proizvode tvrdi da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već štite potrošače i omogućavaju trgovinu.
Međutim, neke države članice EU snažno podržavaju ogledalne klauzule kako bi zaštitile evropske poljoprivrednike od konkurencije koja nije podložna istim ograničenjima. Francuska, koja je već ranije ove godine zabranila određene proizvode koji sadrže ostatke pesticida čija je upotreba zabranjena u EU, čime je ograničen uvoz nekih vrsta krompira i avokada, je posebno glasna.
