Dionice Mete pale su za oko 7 posto u produženom trgovanju nakon što je kompanija objavila rezultate za prvi kvartal koji su pokazali snažan rast prihoda i profita, ali slabiji rast korisnika od očekivanog. – prenose Financije.hr.
Meta je prijavila prihod od 56,31 milijardi dolara u prvom kvartalu, što je iznad procjena analitičara od 55,45 milijardi dolara. Prihod je porastao za 33 posto u odnosu na isti period prošle godine, što je najbrži kvartalni rast kompanije od 2021. godine.
Prilagođena zarada po dionici iznosila je 7,31 dolar, takođe iznad očekivanja od 6,79 dolara. Neto dobit porasla je na 26,8 milijardi dolara, ili 10,44 dolara po dionici, sa 16,6 milijardi dolara, ili 6,43 dolara po dionici, godinu dana ranije. Povećanje profita uključivalo je poresku olakšicu od 8,03 milijarde dolara povezanu s promjenama u poreskom zakonu SAD-a.
Uprkos snažnim finansijskim rezultatima, investitori su bili zabrinuti zbog broja korisnika. Meta je izvijestila da je u prvom kvartalu imala 3,56 milijardi dnevno aktivnih korisnika na svojim aplikacijama, što je porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali pad od više od 5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Analitičari su očekivali 3,62 milijarde aktivnih korisnika dnevno.
Kompanija je kvartalni pad dijelom pripisala prekidima interneta u Iranu i ograničenjima pristupa WhatsAppu u Rusiji. Rezultati Mete objavljeni su istog dana kada su i drugi veliki tehnološki giganti, uključujući Alphabet, Amazon i Microsoft, objavili zaradu, dok tržište pokušava da procjeni uticaj rata u Iranu na tehnološki sektor, troškove infrastrukture i globalnu potražnju.
Rast prihoda pokazuje da se osnovni marketinški posao Mete i dalje dobro drži. Prosječan prihod po korisniku iznosio je 15,66 dolara, što je iznad očekivanja od 15,26 dolara, iako je bio niži od 16,56 dolara u četvrtom kvartalu.
Meta je prijavila prihod u drugom kvartalu od 58 do 61 milijarde dolara, što je uglavnom u skladu s očekivanjima analitičara. Sredina tog raspona značila bi rast prihoda od oko 25 posto.
Istovremeno, kompanija nastavlja agresivno ulagati u vještačku inteligenciju. Izvršni direktor Mark Zuckerberg dodatno je povećao svoj fokus na vještačku inteligenciju posljednjih mjeseci, nakon strateške promjene i kadrovskih promjena koje su započele ulaganjem od 14,3 milijarde dolara u Scale AI i zapošljavanjem Alexandera Wanga.
Iako ta ulaganja još nisu stvorila vlastite velike tokove prihoda, pomogla su u jačanju osnovnog oglašivačkog poslovanja, s boljim alatima za oglašivače, preporukama sadržaja i učinkovitijim ciljanjem publike.
Kapitalni izdaci u prvom kvartalu iznosili su 19,84 milijarde dolara, što je ispod očekivanja od 27,57 milijardi dolara. Ali Meta je takođe povećala svoju prognozu kapitalnih izdataka za cijelu godinu na raspon od 125 do 145 milijardi dolara, sa 115 na 135 milijardi dolara.
Pročitajte još:
Kompanija je saopštila da veća očekivana potrošnja odražava rastuće cijene komponenti i dodatne troškove podatkovnih centara potrebne za prilagođavanje budućim kapacitetima. Ovo sugeriše da će trka za izgradnju infrastrukture vještačke inteligencije nastaviti vršiti pritisak na troškove u najvećim tehnološkim kompanijama.
Meta takođe pokušava restrukturiranji i smanjenje svoje radne snage. Krajem marta imala je 77.986 zaposlenih, što je 1 posto više nego godinu ranije, ali je prošle sedmice najavljeno da će otpustiti oko 10 posto svoje radne snage, odnosno oko 8.000 zaposlenih, i ukinuti oko 6.000 otvorenih radnih mjesta.
Kompanija se takođe suočava s pravnim rizicima vezanim za sigurnost mladih korisnika. Meta je upozorila da bi dodatne akcije zaštite djece i mladih na njenim platformama mogle rezultirati značajnim gubicima. U martu je izgubila dvije tužbe vezane za optužbe da je obmanula korisnike o potencijalnim štetnostima svojih proizvoda.
Zuckerberg je opisao rezultate kao važan kvartal za kompaniju, ističući snažan zamah u aplikacijama i izdavanje prvog modela od Meta Superintelligence Labsa. Rekao je da je kompanija na putu da razvije „ličnu superinteligenciju“ za milijarde ljudi.
Ali reakcija tržišta pokazuje da investitori sada traže više od samo snažnog rasta prihoda od Mete. Ključno pitanje je da li kompanija može istovremeno održati rast broja korisnika, opravdati rastuće troškove svoje AI infrastrukture i pokazati jasniji put ka monetizaciji novih AI proizvoda.
