Kompanije brzo mijenjaju mišljenje o tome da li vještačka inteligencija može „uraditi sve“ ponovnim zapošljavanjem radnika kako bi unaprijedile svoje poslovanje, jer su investitori zabrinuti zbog dugotrajnosti tekućeg procvata vještačke inteligencije na finansijskim tržištima.
Proizvođač automobila Ford jedna je od posljednjih kompanija koja mijenja taktiku. Navodno ponovo zapošljava stotine iskusnih ljudskih inženjera da rade na problemima kvaliteta koje automatizovani sistemi nisu mogli riješiti. „Vještačka inteligencija je fantastičan alat, ali je dobra samo onoliko koliko su dobre informacije koje koristite za njenu obuku“, rekao je medijima Charles Poon, potpredsjednik Forda za inženjering hardvera vozila, prenosi Forbes.
Među drugim kompanijama koje su smanjile svoje planove zapošljavanja kako bi se više fokusirale na ljudski kapital su Commonwealth Bank of Australia i softverski gigant IBM.
Prošle godine, CBA je otpustio više od 40 zaposlenika u službi za korisnike i zamijenio ih AI glasovnim botom. Ali sistem vještačke inteligencije nije mogao da se nosi s tim, što je dovelo do porasta poziva, što je navelo CBA da poništi otpuštanja. „To što je CBA poništila ove viškove je ogromna pobjeda“, saopštio je Australijski sindikat finansijske industrije.
Prema izvještaju ABC-a iz prošlog augusta, CBA je priznao da „nije adekvatno uzeo u obzir sve relevantne poslovne aspekte“ prilikom najave otpuštanja i priznao da „smo trebali biti temeljitiji u našoj procjeni potrebnih uloga“.
Slično tome, IBM je zamijenio svoju funkciju ljudskih resursa vještačkom inteligencijom koja je obrađivala oko 94% rutinskih zahtjeva, ali nije mogla obraditi preostalih 6%, što je uključivalo etičke dileme. IBM je zatim najavio planove da utrostruči zapošljavanje početnih kadrova u SAD-u u svim poslovnim jedinicama do 2026. godine.
„Ako ne nastavimo ulagati u zapošljavanje početnih kadrova, šta će se dogoditi za tri do pet godina?“, rekao je glavni direktor ljudskih resursa IBM-a, Nickle LaMoreaux, na Charter AI Summitu u New Yorku. „Bunar jednostavno presušuje“, dodao je LaMoreaux.
Ovi primjeri odražavaju stavove analitičara da otpuštanje zaposlenika radi primjene veće količine umjetne inteligencije ne mora nužno ponuditi najbolji put ka rastu poslovanja.
„Budžetiranje za ‘tehnologiju zamjene ljudi’ bez ulaganja u obuku ili razvoj ostavilo je timove nespremnima za korištenje vještačke inteligencije“, navodi se u izvještaju Intuition Labsa. „Primjetno je da su među kompanijama koje forsiraju automatizaciju, mnoge kasnije ‘zažalile’ zbog otpuštanja, jer su otpuštale upravo ljude potrebne za nadgledanje vještačke inteligencije“, dodaje se.
Prema izvještaju Orgvue-a, 39% poslovnih lidera otpustilo je zaposlenike kako bi implementirali vještačku inteligenciju. Međutim, od njih 55% priznaje da su donesene pogrešne odluke o tim otpuštanjima.
Pročitajte još:
„Tamo gdje su rezultati vještačke inteligencije nedosljedni, netačni ili ih je teško implementirati, kompanije često moraju ponovo uvesti ljudski nadzor“, rekla je Jessica Zhang, viša potpredsjednica za Azijsko-pacifičku regiju u kompaniji za ljudske resurse ADP. „Ovo može dovesti do dupliranja napora, sporijeg donošenja odluka i smanjenog rasta produktivnosti“, dodala je Zhang.
U međuvremenu, 32% američkih menadžera za zapošljavanje reklo je da su otkazali posao prvenstveno zbog vještačke inteligencije, a kasnije su ponovo zaposleni na istoj ili sličnoj poziciji, prema podacima Robert Half poslanim CNBC-u.
„Vještačka inteligencija mijenja radno mjesto, ali postaje jasno da organizacije pronalaze veću vrijednost u izgradnji saradnje između ljudi i vještačke inteligencije nego u potpunoj zamjeni ljudskog rada“, napomenuo je Tehnološki univerzitet Capitol.
