Evropska unija priprema najveću promjenu pravila prema kojima procjenjuje spajanja i akvizicije u posljednje dvije decenije. U novim smjernicama, Evropska komisija želi dati mnogo više prostora inovacijama, potencijalu rasta kompanija, otpornosti ekonomije i koristima koje nastaju kada evropske kompanije dostignu veću veličinu, a jedna od najvećih novosti je takozvani inovacioni štit za startapove i druge manje inovativne kompanije.
Revidirana pravila su u četvrtak razmatrali ministri država članica na Vijeću za konkurentnost u Briselu. Prema zaključcima Vijeća, države članice su uglavnom podržale novi pristup, uključujući veće razmatranje inovacija, potencijala rasta kompanija, otpornosti, održivosti i ekonomskih koristi od spajanja. Mnogi ministri su posebno podržali predloženi inovacionii štit za startupove i scaleupove, prenose Financije.hr.
Komisija je krajem aprila objavila nacrt novih smjernica, a konačna verzija bi trebala biti usvojena do kraja ove godine. Oni će zamijeniti pravila o horizontalnim spajanjima iz 2004. i ona o drugim vrstama koncentracija iz 2008. Komisija objašnjava da se ekonomija u međuvremenu značajno promijenila zbog digitalizacije, globalizacije i dekarbonizacije te da postojeći okvir više ne obuhvata adekvatno nove tržišne okolnosti.
Promjena je takođe važna zbog dugogodišnje evropske debate o tome mogu li kompanije iz EU dovoljno rasti da bi se takmičile s američkim i kineskim gigantima.
Prema nacrtu, Komisija će dati veću težinu ekonomijama obima, inovacijama, investicijama i otpornosti prilikom procjene transakcija. Konkretno, navodi se da spajanja koja omogućavaju kompanijama da narastu do veličine potrebne za konkurenciju na globalnim tržištima mogu imati pozitivan utjecaj na evropsku ekonomiju, posebno u industrijama s visokim kapitalnim ulaganjima i visokim rashodima za istraživanje i razvoj.
I štit nosi svoja pravila.
Međutim, to ne znači automatski da će svako veliko preuzimanje biti podložno blažem nadzoru. Promjena pravila ne znači odustajanje od kontrole nad tržišnom moći.
Tokom konsultacija o novim smjernicama, izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera govorila je o potrebi za „jasnim, predvidljivim i fleksibilnim okvirom za procjenu, prilagođenim budućnosti“, koji bi obuhvatio dugoročne efekte spajanja, ali i odgovorio na rastuću koncentraciju tržišne moći u određenim sektorima.
Istovremeno, Komisija želi detaljnije procijeniti da li bi spajanje moglo eliminisati budućeg konkurenta, smanjiti investicije ili zaustaviti razvoj novih proizvoda. Novi okvir prvi put sistematski reguliše procjenu dugoročnog uticaja spajanja na inovacije i investicije.
Između ova dva cilja nalazi se „inovacioni štit“. Prema trenutnom nacrtu, Komisija pretpostavlja da u transakcijama koje uključuju malu inovativnu kompaniju, startup ili istraživačko-razvojni projekat, u određenim okolnostima, koncentracija neće značajno ometati efikasnu konkurenciju.
Selçukhan Ünekbas iz Evropskog univerzitetskog instituta procjenjuje da je inovacioni štit prvenstveno usmjeren na akvizicije koje omogućavaju manjim i rastućim kompanijama da povećaju svoj obim, dok najveće kompanije i digitalni čuvari ostaju pod strožim nadzorom. Drugim riječima, novi okvir otvara prostor za scaleupove i druge izazivače, a ne za dominantne igrače koji preuzimaju potencijalne konkurente.
Štit nije bezuslovan. Ako se, na primjer, istraživački projekt jedne kompanije preklapa s postojećim poslovanjem druge, nacrt kriterija navodi tržišni udio do 40 posto i postojanje najmanje tri druga nezavisna konkurenta sa sličnim istraživačko-razvojnim potencijalom. Za preklapanje ukupnih istraživačkih kapaciteta dvije kompanije, prag je 25 posto.
Spajanja do sada nisu donijela inovacije
Komisija na taj način pokušava riješiti problem koji ima dvije suprotstavljene strane. Prodaja startupa većoj kompaniji često predstavlja način da osnivači i investitori vrate uloženi kapital i može omogućiti brže širenje tehnologije. S druge strane, kupovinom potencijalnog konkurenta, velika kompanija može eliminisati inovaciju koja bi ugrozila njenu tržišnu poziciju nekoliko godina kasnije.
Pročitajte još:
Koliko je ova ravnoteža delikatna pokazuje i istraživanje koje je početkom septembra objavila Generalna direkcija Komisije za konkurenciju. Analiza više od tri hiljade spajanja koje je Komisija odobrila od 1990. do 2024. godine otkrila je da su takve transakcije, u prosjeku, bile povezane sa smanjenjem inovacija, mjereno patentima i citatima patenata, kako za spojene kompanije, tako i za njihove konkurente.
Nova pravila stoga istovremeno otvaraju više prostora za kompanije koje žele proširiti poslovanje putem spajanja i daju Komisiji širi skup alata za procjenu onoga što će se događati na tržištu nekoliko godina nakon transakcije. Umjesto fokusiranja prvenstveno na trenutni tržišni udio, cijene i broj konkurenata, analiza bi se trebala sve više fokusirati na buduće proizvode, istraživanje i razvoj, investicije, lance snabdijevanja i sposobnost evropskih kompanija da se takmiče na globalnom tržištu.
Allied for Startups podržava novi pristup jer akvizicije daju startapovima pristup kapitalu i globalnim tržištima, ali upozorava da veća fleksibilnost mora održati pravnu predvidljivost za osnivače i investitore.
