Vrijednost globalne proizvodnje vojnih i obalnih stražarskih plovila dostigla je 123,9 milijardi dolara u 2024. i 2025. godini, što je porast od 46,7 posto u odnosu na prethodne dvije godine.
Prema istraživanju predstavljenom na međunarodnom sajmu Euronaval u Parizu, proizvodnja je porasla za gotovo 39,5 milijardi dolara, dok je ukupna tonaža isporučenih plovila dostigla 1,47 miliona tona, što je približno 50 posto više nego u prethodnom dvogodišnjem periodu, prenose Financije.hr.
Najveći proizvođač je Kina sa 45,98 milijardi dolara, ili 37,1 posto ukupne globalne proizvodnje. Sjedinjene Američke Države su na drugom mjestu sa 26,79 milijardi dolara, a Rusija na trećem sa 10,83 milijarde dolara.
Kina je tako ostvarila veću vrijednost proizvodnje od Sjedinjenih Američkih Država i Rusije zajedno, dok je njena brodograđevinska industrija isporučila 636.208 tona vojnih plovila, što je više nego dvostruko više od 270.509 tona SAD-a.
Među deset najvećih proizvođača nalaze se i Italija sa 6,41 milijardom dolara, Indija sa 6,01 milijardom dolara, Francuska sa 4,24 milijarde dolara, Južna Koreja sa 4,07 milijardi dolara, Japan sa 2,98 milijardi dolara i Turska sa 2,97 milijardi dolara. Rumunija je proizvela 1,04 milijarde dolara, dok je susjedna Hrvatska zabilježila 12 miliona dolara.
Podmornice i razarači nose najveću vrijednost
Najveći udio vrijednosti proizvodnje troši se na tehnološki najzahtjevnija plovila. Tokom 2024. i 2025. godine proizvedeno je 17 nuklearnih podmornica, gotovo tri puta više nego u prethodnom dvogodišnjem periodu, kada ih je bilo šest. Njihova ukupna procijenjena vrijednost dostigla je 27,3 milijarde dolara.
Proizvodnja konvencionalnih podmornica porasla je sa 11 na 18, sa vrijednošću od 8,5 milijardi dolara.
Istovremeno, brodogradilišta su isporučila između 22 i 24 razarača, ovisno o nacionalnoj klasifikaciji, vrijednih približno 25 milijardi dolara. Izgrađeno je i 28 fregata vrijednih 13 milijardi dolara i 28 korveta vrijednih 9 milijardi dolara.
Zanimljivo je i primijetiti da je, uprkos snažnom rastu vrijednosti proizvodnje, broj borbenih brodova puštenih u aktivnu službu smanjen. Tokom 2024. i 2025. godine, mornarice 37 zemalja pustile su u rad 136 borbenih plovila težih od 200 tona, u poređenju sa 183 u prethodnom dvogodišnjem periodu.
Pad od gotovo 26 posto odražava različitu dinamiku puštanja brodova u rad, dok se rast proizvodnje odnosi na širi skup vojnih, pomoćnih i plovila obalne straže.
Evropa povećava kapacitete
Evropska vojna brodogradnja bilježi velike razlike između zemalja. Za dvije godine, Italija je proizvela 53.700 tona vojnih plovila, Turska 44.216 tona, Francuska 38.460 tona, a Rumunija 29.000 tona.
Sa druge strane Hrvatska je u istom periodu zabilježila proizvodnju od 216 tona vrijednu 12 miliona dolara, što je otprilike 87 puta manje od Rumunije.
Rumunija je posebno zanimljiva zbog uključenosti svojih brodogradilišta u međunarodne programe Brodogradilište Damen u Galațiju gradi vojne brodove za strane kupce, uključujući portugalski višenamjenski brod D. João II, prilagođen za korištenje bespilotnih sistema.
Podaci Euronavala odnose se isključivo na proizvodnju vojnih, pomoćnih i obalnih stražarskih plovila težih od 200 tona, a ne na ukupne operacije brodogradilišta.
Pročitajte još:
Rast proizvodnje prati povećana potražnja za novim odbrambenim tehnologijama. Pored podmornica i velikih površinskih brodova, sve veću pažnju privlače i pomorski dronovi, bespilotna podvodna vozila i sistemi za zaštitu podvodnih komunikacijskih i energetskih vodova.
Šef francuske pomorske grupe Pierre-Eric Pommellet naglasio je potrebu za jačom saradnjom između evropskih i savezničkih mornarica, izvještava Reuters. Zajednički razvoj brodova, standardizacija sistema i veća povezanost proizvođača postaju važni za ubrzanje isporuka i smanjenje troškova.
Podaci Euronavala takođe pokazuju koliko je koncentrisana proizvodnja. Samo Kina, SAD i Rusija generisale su 83,6 milijardi dolara, ili više od dvije trećine ukupne vrijednosti globalne vojne brodogradnje u posljednjem dvogodišnjem periodu.
