Iako špic turističke sezone još nije počeo, brojke prijavljenih gostiju pokazuju da je posjećenost dobra, čak i bolja od 2019. godine, koju turistički radnici koriste kao uporedni podatak tog rekordnog ljeta. Krajem juna na crnogorskom primorju bilo je oko 100.000 turista, što je devet odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz nacionalne turističke organizacije navode da su ukupni namjenski prihodi, koji uključuju one od boravišne i turističke takse, kao i članskih doprinosa, odnosno dio koji ide u državni budžet, sredinom juna iznosili 1,35 miliona eura, što je osam odsto više u odnosu na isti period lani.
Prema podacima Uprave za statistiku i predsezona je u maju bila bolja od prošlogodišnje za šest odsto, pa bilježi više od milion i sto hiljada noćenja. Iz lokalnih turističkih organizacija navode da su od stranih gostiju najbrojniji oni iz Francuske, Njemačke, Poljske i Velike Britanije, ali je sve više turista iz dalekih zemalja, kao što su SAD i Kina.
Da su muzički festivali dobar povod za razvoj turizma, pokazuje i prvo izdanje EXIT 2 Montenegro festivala, održanog minulog vikenda na Velikoj plaži.
Prema procjenama organizatora, dnevno je festivalske kapije prolazilo oko 23.000 ljudi, što je Ulcinj, grad sa posebnim prirodnim ljepotama, stavilo na mapu preporučljivih turističkih destinacija kao epicentar dobre zabave.
Crna Gora je sve više interesantna i posjetiocima iz zemalja koje izlaze na jedno ili više mora i imaju dobro razvijen turizam, poput Egipta, države koju zapljujsku Sredozemno i Crveno more. Gosti iz te države nedavno su stigli prvi put čarter letom Kairo–Podgorica.
Najavljen je njihov sedmični dolazak, a osim mora, obilaziće i prirodne ljepote sjevera. Inače, saradnja Crne Gore i Egipta traje već nekoliko godina, ali je ova specifična jer svi putnici prvi put dolaze sa regularno izdatim vizama, čime je prijem turista iz te zemlje u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije.
Iz Nacionalne turističke organizacije su kazali da će do kraja mjeseca čarter letovi na toj liniji saobraćati jednom sedmično, dok će od avgusta broj rotacija biti povećan. Iako je planirano da program traje do kraja oktobra, u najavi su i letovi tokom zime.
Rožaje ima potencijal, ali nedovoljno iskorišćen
To je posebno obradovalo turističke radnike opština sa sjevera države. Kolašin i Žabljak su u fokusu interesovanja, ali i gradovi podno Prokletija i Hajle očekuju bolju posjećenost. Tako je u susret vrelim danima i aktivnostima do kraja godine, Turistička organizacija Rožaje pripremila bogat kulturno-sportski program s ciljem bolje turističke ponude i stvaranja kvalitetnih sadržaja za građane i posjetioce.
Namjera im je, kazao je za Biznis.me direktor TO Rožaje, Nedžad Murić, da taj grad tokom ljetnje sezone bude prepoznat kao destinacija aktivnog odmora, prirodnih ljepota i kvalitetnih događaja.
Među najznačajnijim događajima on izdvaja biciklijadu “Od Hajle do Bihora”, sportsko-rekreativne igre na Brezovačkom brdu, likovnu koloniju “Rožaje open art”.
„Smatramo da potencijali još nijesu u potpunosti iskorišćeni, ali se iz godine u godinu ulažu značajni napori u njihovu promociju i valorizaciju“, kazao je naš sagovornik.
Dodaje da turistička organizacija kroz različite aktivnosti promoviše planinski, sportsko-rekreativni i seoski turizam, dok je za potpunu valorizaciju, navodi, neophodno dalje unapređenje infrastrukture i realizacija razvojnih projekata.
„Ski centar Štedim-Hajla jedan je od najznačajnih razvojnih projekata za Rožaje i sjever Crne Gore. Aktivnosti na njegovoj realizaciji prate nadležne državne institucije. Uvjereni smo da će završetkom projekta Rožaje dobiti moderan zimski centar koji će značajno produžiti zimsku turističku sezonu i doprinijeti razvoju lokalne privrede“, kazao je Murić, ali ne zna da li će šestosjedna žičara biti u funkciji ovog ljeta. „Prema informacijama kojima raspolažemo, aktivnosti oko stavljanja žičare u funkciju vode nadležne institucije. Turistička organizacija podržava svaku inicijativu koja će omogućiti da ovaj sadržaj bude dostupan posjetiocima, jer bi to predstavljalo značajno obogaćenje turističke ponude Rožaja“, objasnio je Murić.
Za razliku od žičare za koju se ne zna oće li raditi predstojeće zimi, a kamoli ovog ljeta, jedno je sigurno – Rožaje raspolaže raznovrsnim smještajnim kapacitetima – od hotelskog i privatnog, do etno sela i planinskih domaćinstava. Posljednjih godina bilježe rast registrovanih izdavaoca smještaja, kao i unaprjeđenje kvaliteta usluga.
„Planinski turizam predstavlja najveći razvojni potencijal Rožaja. Posjedujemo izuzetne prirodne resurse, uređene planinske i biciklističke staze i sve veće interesovanje gostiju za aktivni odmor uz prostor za dalje uređenje infrastrukture i novih sadržaja“, saopštio je naš sagovornik i naglasio da je za sve to potrebno i dosta novca. U lokalnoj turističkoj organizaciji očekuju da će ovog ljeta budžet upotpuniti i od redovnog izmirivanja obaveza izdavaca smještaja, gdje će, navode, biti pojačana kontrola, kao i od naplate boravišne takse.
„Zadovoljni smo što su ostvareni bolji rezultati nego predhodnih godina, kontrole se sprovode u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima, a nastavićemo aktivnosti na registraciji izdavaoca smještaja i boljoj evidenciji gostiju“, kazao je Murić.
Naglašava da Rožaje posjećuju gosti iz Crne Gore, regiona, Zapadne Evrope i brojna dijaspora.
Kako bi našu zemlji učinili dostupnijom turistima, Nacionalna turistička organizacija nastavila je tradicionalnu i prema njihovom mišljenju veoma popularnu kampanju „Poveži se sa Crnom Gorom“.
U okviru te akcije, koja se sprovodi već treću godinu, turisti koji ulaze u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo očekuje srdačna dobrodošlica i vrijedni poklon-paketi, poput brošura i mapa koje su turistima od pomoći za planiranje odmora, kao i brojni proizvodi i usluge.
Balotići, tako blizu, a daleko
S obzirom da gosti koji dolaze u Crnu Goru, sve više, slobodno vrijeme koriste, umjesto na suncu i plaži, za istraživanje ostalih djelova zemlje, povratak selu prilika je da se mladi vrate i otvaraju domove predaka, ali i zarade.
Samel Kujević iz Rožaja, živi u gradu, ali rado odlazi u selo Balotići, iznad Rožaja, udaljeno od centra 11 kilometara. Za Biznis.me kaže da bi volio da porodičnu kuću učini dostupnom turistima, posebno što je interesantna jer je prije 70 godina rađena kao kula.
“Želja mi je da tamo napravim seosko gazdinstvo jer ima sve uslove za to.Nekih 500 metara do kuće je asfalt, a onda makadam koji je ljudima iz bijelog svijeta interesantan, valjda im je betona preko glave”, kaže sagovornik portala Biznis.me. U selu imaju i struju i vodu, potrebna je još dobra volja u administraciji opštine da što prije dobiju potrebnu dokumentaciju za namjenu.
Pročitajte još:
Mještani tog rožajskog sela su nam ispričali da je nekad u njemu živjelo puno domaćinstava koje je držalo stoku.
“Svaka kuća u Balotiće, imala je buljuk od minimum 100 ovaca, danas cijelo selo tek 200, ako ima”, priča nam vremešni starac i kaže da iz sela niđe nije htio, ni u grad, niti u tuđu zemlju gdje ima puno članova porodice, prijatelja i komšija.
“Moje mjesto je najbolje i najzdravije. Za život u gradu treba ti dobar novčanik, a ovdje sa grane ubereš jabuku, šljivu, krušku… Imam domaći sir, mlijeko i meso. Iako jedna krava na selu ne znači puno, za moju porodicu ima dovoljno. Godine došle kad se i ne može više”, priča naš sagovornik i prisjeća se kad je selo bilo puno djece. “Škola je osnovana 1922. godine, a 1981. godine sagrađen je veliki objekat. Prije 60 godina pohađalo je do 250 đaka, a potom sve manje. Danas, kažu, ima 105 učenika. Raseljavaju se ljudi. Idu neđe, a nema ljepše od ovog”, uvjerava nas ovaj Rožajac.
Želja mladih za povratak i bavljenje turizmom opravdava njegovu nadu. Valjda će dočekati da katunom iznad kuće šetaju turisti i gledaju po obroncima ovce kako pasu, jer im od nečeg treba i hranu spremiti.
