Skupština Crne Gore juče je objavila finalnu verziju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije koji joj je Vlada dostavila još 2. jula, zahtijevajući njegovo usvajanje po hitnom postupku zbog obaveza iz Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava. To znači da bi se ova tačka već danas mogla naći na dnevnom redu najavljene sjednice, a uz nju – prema istom dokumentu – trebalo bi da se razmatra i Prijedlog novog zakona o zaštiti zviždača.
Naime, za razliku od redovnog izglasavanja zakona, skraćeni postupak podrazumijeva da poslanicima materijal ne mora biti dostavljen 15 dana prije održavanja sjednice. Uz to, nakon što državni parlament usvoji finalnu verziju dokumenta, i predsjednik Crne Gore ima obavezu da ovaj zakonski tekst proglasi u roku od tri dana od dana usvajanja, prenosi Pobjeda.
– U skladu sa Poslovnikom Skupštine, predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku radi ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, koje se odnosi na dalje unapređenje normativnog i institucionalnog okvira za prevenciju korupcije – precizira se u vladinom obrazloženju dostavljenom predsjedniku Skupoštine Andriji Mandiću.
Istovremeno se ukazuje da s ovim prijedlogom na isti način treba razmatrati i odlučivati o tekstu budućeg zakona o zaštiti zviždača, s obzirom na to da pitanja zaštite zviždača više neće uređivati Zakonom o sprečavanju korupcije.
– Istovremeno donošenje i stupanje na snagu ova dva zakona neophodno je radi obezbjeđivanja pravne sigurnosti, dosljedne primjene propisa i nesmetanog funkcionisanja sistema prevencije korupcije i zaštite zviždača – pojašnjavaju iz Vlade.
Pa, iako je riječ o zakonu čije su izmjene tijesno vezane za pregovore Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji, u obrazloženju se navodi kako je osnovni koncept tog teksta već usklađen sa relevantnim međunarodnim dokumentima, te da nema propisa EU sa kojima treba izvršiti usaglašavanje.
Vlada u obrazloženju takođe otkriva da su izmjene Zakona o sprečavanju korupcije trebalo da budu usvojene još prošle godine, jer su bile predviđene Programom pristupanja Crne Gore EU za 2025.
Kao ključni ciljevi donošenja novog zakonskog rješenja, ističe se unapređenje rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), unapređenje normativnih i pravnih mehanizama za suzbijanje i prevenciju korupcije, kao i uklanjanje nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi. Time će, dodaju, zakon biti usaglašen sa najboljim međunarodnim iskustvima i praksama.
Kako pojašnjavaju, novi tekst treba da ima sedam poglavlja, od kojih su ključni oni vezani za sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, ograničenja u vršenju javnih funkcija, pokloni, sponzorstva i donacije, kao i izvještaji o prihodima i imovini javnih funkcionera.
Već prvom izmjenom određuje se da zaštita lica koja prijavljuju nepravilnosti, preciznije – zviždača, više nije predmet ovog zakona, s obzirom na to da je istovremeno u proceduri novi zakonski akt koji će determinisati ovu oblast.
Konačno bi trebalo da bude preciznije definisano ko su javni funkcioneri u Crnoj Gori.
– Propisano je da je javni funkcioner izabrano, imenovano odnosno postavljeno lice u organima vlasti, kao i lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost. Takođe, propisano je da se javnim funkcionerima smatraju i notari, javni izvršitelji i stečajni upravnici, kao i izuzetak za lica imenovana u radna tijela, komisije ili radne grupe koje ne donose konačne obavezujuće odluke – stoji u obrazloženju Vlade.
Prijedlogom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije proširuje se pojam sukoba interesa tako da, pored privatnog interesa javnog funkcionera, obuhvata i privatni interes sa njim povezanog lica.
Javni funkcioner može učestvovati u raspravi, odnosno u odlučivanju u organu vlasti u kojem obavlja funkciju, ali je nadležni organ dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno zakonu i o tome obavijesti ASK. U većini slučajeva, dozvoljeno im je da prihoduju po osnovu autorskih, patentnih i sličnih prava, prava intelektualne i industrijske svojine, kao i imovinskih prava. Po prestanku te funkcije, dvije godine ne mogu biti zastupnici pred organom u kojem su radili, ni u predmetu za koji su donosili odluke. U istom periodu ne mogu koristiti saznanja i obavještenja do kojih su došli tokom obavljanja funkcije, zbog sticanja koristi ili nanošenja štete.
Proširuje se sadržaj izvještaja o prihodima i imovini javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva. Izvještaj će ubuduće obuhvatati podatke o svojini na nepokretnim i pokretnim stvarima firmi, ustanova i drugih pravnih lica čiji su vlasnici ili osnivači javni funkcioner ili članovi njegovog domaćinstva, zatim o vanknjižnom vlasništvu, trastovima, digitalnoj imovini – uključujući kriptovalute, adrese kripto novčanika i nezamjenjive tokene. Podaci o djeci neće se objavljivati za one mlađe od 18 godina – umjesto dosadašnjih 16.
Ako ASK utvrdi razliku u prijavljenom novcu ili hartijama od vrijednosti do 1.000 eura, ili tehničku grešku, javni funkcioner biće pisanim putem obaviješten o potrebnoj dopuni ili izmjeni. Provjera se može odnositi i na članove zajedničkog domaćinstva. Ako postoji sumnja da je imovina prenesena na povezano lice, Agencija može tražiti podatke i izvještaj o imovini i prihodima tog lica.
– Radi provjere podataka iz Izvještaja, ASK ima pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, koji predstavljaju bankarsku tajnu. Podaci kojima ASK ostvaruje pristup odnose se na pojedinačne depozite, kao i podaci o stanju i prilivima na njihovim pojedinačnim računima u finansijskim institucijama – stoji u Prijedlogu izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, te dodaje da se ovi podaci čuvaju pod posebnim uslovima.
Najavljeno je upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine javnog funkcionera i članova njegovog domaćinstva sa stvarnim podacima, i to od početka obavljanja funkcije. U slučaju razlike veće od 50.000 eura, javni funkcioner je dužan da dostavi dokaze o osnovu sticanja prihoda i imovine. Postupak se može pokrenuti i protiv bivšeg javnog funkcionera.
Javni funkcioner razriješen zbog pravosnažno utvrđene povrede zakona nema pravo na naknadu po osnovu prestanka funkcije, a već započeto ostvarivanje tog prava prestaje danom pravosnažnosti odluke. Za funkcionera kod kojeg je pravosnažna odluka o utvrđenoj razlici prilikom upoređivanja prihoda i imovine, na dvije godine je zabranjeno vršenje javne funkcije, osim za funkcionere koji se biraju neposredno na izborima.
Pri provjeri integriteta kandidata za funkcije u ASK, uzimaće se u obzir pravosnažno okončani postupci zbog povreda zakona o sprečavanju korupcije, lobiranju, zaštiti zviždača i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Zaposleni u ASK dobijaju pravo na mjesečni dodatak na zaradu od 30 odsto.
Nadležnosti Savjeta ASK-a trebalo bi da budu proširene na davanje mišljenja o izboru pomoćnika direktora, sekretara Savjeta i ASK-a, davanje opštih mišljenja o primjeni zakona, donošenje plana razvoja i akcionih planova, zaključivanje sporazuma sa srodnim institucijama i učešće u međunarodnim antikorupcijskim tijelima.
– Predsjednik Savjeta ima pravo na mjesečnu naknadu u visini prosječne bruto zarade zaposlenih u Agenciji u prethodnoj godini. Član Savjeta ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 70 odsto prosječne bruto zarade zaposlenih u Agenciji u
prethodnoj godini – precizira se predloženim tekstom izmjena zakona.
Pročitajte još:
Službene legitimacije ubuduće bi se izdavale direktoru ASK-a, ovlašćenim službenicima i članovima Savjeta.
S obzirom na to da se već prilično kasni s izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, Vlada je preporučila i da usvojena verzija zakona stupi na snagu dan nakon njegovog objavljivanja u Službenom listu.
Iako su javni funkcioneri, za notare, javne izvršitelje i stečajne upravnike predloženi su određeni izuzeci od ograničenja. Tako oni neće imati obavezu da prenose upravljačka prava, a ograničenja u vezi sa članstvom i upravljanjem u firmama ne primjenjuju se ni na javne funkcionere koji funkciju ne obavljaju profesionalno.
Ograničenje koje se odnosi na dodatni rad ne bi se primjenjivalo na stečajne upravnike, za koje se takođe propisuje izuzetak od zabrane zaključivanja određenih ugovora.
Ovo se, pak, neće odnositi na odbornike, poslanike i one koji učestvuju u radu tijela, komisija ili radnih grupa koje donose konačne obavezujuće odluke.
Predloženim rješenjima, organima vlasti se takođe daje pravo na naknadu štete u parničnom postupku, što sada nije slučaj.
