Je li njemačka privreda na putu ka drugoj ligi? Kao što se već dogodilo sa solarnim panelima ili poluprovodnicima? Prijeti li isto i automobilskoj industriji? Srednje velika preduzeća pokazuju da može i drugačije. – prenosi Deutsche Welle.
Razlozi za sumnju u međunarodnu konkurentnost njemačke industrije postoje već godinama. Kao i kod fotonaponskih sistema, u tom području glavnu riječ već dugo vodi istočna Azija. Trenutno je automobilska industrija ta koja sve više gubi korak, posebno u odnosu na razvoj u Kini.
Ipak, postoje velike njemačke kompanije koje imaju vodeću ulogu u svijetu: SAP kao najveći dobavljač poslovnog softvera, Deutsche Telekom kao čelnik u telekomunikacijama te DHL Grupa kao, prema vlastitim navodima, broj jedan u logistici i međunarodnoj brzoj dostavi.
Tako se Njemačka i dalje nalazi među pet najvećih privreda svijeta. Zaostaje za SAD-om i Kinom, ali je i dalje „najbolja među ostalima”. Međutim, to nije samo zasluga nekoliko velikih imena, nego prije svega malih preduzeća.
Zemlja skrivenih šampiona
Upravo takvih „skrivenih šampiona” (Hidden Champions) u Njemačkoj ima mnogo. Već godinama manje od polovine zaposlenih radi u velikim kompanijama. Većina radi u manjim firmama – u njemačkom srednjem sloju privrede (Mittelstand).
„Više od 99 posto preduzeća u Njemačkoj se ubrajaju u mala i srednja. Na njih otpada 50 posto neto dodane vrijednosti”, kaže Bastian Bophal, glavni izvršni direktor Unije za srednja preduzeća i privredu (MIT).
„Njemačka i dalje ima mnogo srednjih firmi koje su svjetski lideri i često nezamjenjivi dobavljači na međunarodnom tržištu. One pokazuju da snaga Njemačke nije samo u velikim korporacijama, nego prije svega u visoko specijalizovanim srednjim preduzećima.” – navodi on.
Primjer kompanije Zeiss s visoko specijalizovanim komponentama za proizvodnju čipova pokazuje da nije nužno biti globalni div poput TSMC-a da bi se imala ključna uloga u lancu vrijednosti.
Maximilijan Flaig iz Njemačkog saveza srednjih preduzeća (DMB) navodi da skriveni šampioni imaju više prednosti: „Jedinstven dualni sistem obrazovanja, visoku tehničku stručnost, pouzdanost i sposobnost prilagođavanja”. Ključno je, kako kaže, to što srednja preduzeća razmišljaju dugoročno, posluju odgovorno i ostaju bliska tržištu i zaposlenicima.
Njemački pobjednici
Kada se pita predstavnike srednjih firmi, odgovori su prilično slični. Martin Herrenknecht, osnivač kompanije koja proizvodi mašine za bušenje tunela, ističe prednosti: „visok inovacijski potencijal, industrijska stručnost, kvalitet i pouzdanost”. Njemačka je, kako kaže, i dalje „zemlja inovatora i praktičara”.
Još jedna prednost je blizina kupcima, što velike kompanije teško mogu ponuditi: „Kod nas je kupac kralj – ako negdje nastane problem, izlazimo na teren i noću kako bi ga riješili. To je za nas pitanje časti”, kaže.
Ottobock je još jedan skriveni šampion i vodeći svjetski proizvođač u području proteza. Kompanija oprema gotovo sve paraolimpijce protezama, ortozama ili invalidskim kolicima.
„Naša snaga je kombinacija obrazovanja, inovacija i kvaliteta, uz sposobnost brzog prilagođavanja različitim tržištima”, kaže portparolka Merle Florstedt.
Posebno je istakla da se kompanija može „brzo prilagoditi različitim međunarodnim tržištima, regulatornim okvirima i potrebama kupaca”.
Propuštene prilike
Postoje mnoge inovacije iz Njemačke koje su bile i ostale uspješne, poput MP3 formata ili maglev vozova, koji doduše prometuju u Kini, ali ne i u Njemačkoj. Često se događa da se ideje razviju u Njemačkoj, ali, s obzirom na to da ponekad očito nedostaje poslovni instinkt, najveća se dobit ostvaruje negdje drugdje.
Pročitajte još:
Ipak, stručnjaci smatraju da srednja preduzeća optimistično gledaju u budućnost.
„Uvjereni smo da njemački srednji sloj može i ubuduće izdržati međunarodnu konkurenciju”, kaže Bophal.
Što se očekuje od politike
Martin Herrenknecht smatra da su potrebne sveobuhvatne reforme: ulaganja u infrastrukturu, željeznicu, puteve i digitalizaciju.
Elisa Meglio iz kompanije Schott AG dodaje da su ključni „konkurentne cijene energije, stabilni lanci snabdjevanja i sigurnost planiranja investicija”.
Predstavnica Ottobocka zaključuje da je, kako bi srednja preduzeća ostala konkurentna, „presudno održati brzinu inovacija i sposobnost prilagođavanja”.
