Pobjeda demokrata na izborima za američki Kongres i guvernerskim izborima u nekoliko država povećala je neizvjesnost za tehnološke kompanije i njihova ulaganja u vještačku inteligenciju. Rezultati su politički udarac tehnološkim milijarderima koji su velikim donacijama podržavali republikanske kandidate.
U Teksasu je Gina Hinojosa pobijedila aktuelnog republikanskog guvernera Grega Abbotta nakon kampanje u kojoj je obećala trenutni moratorijum na izgradnju podatkovnih centara, piše Financial Times. Ova savezna država privukla je velike tehnološke kompanije, uključujući OpenAI, Anthropic, Oracle, Microsoft, Google, Meta i Amazon, poreskim olakšicama, dostupnom energijom i zemljištem, prenose Financije.hr.
Hinojosa je prva demokratska guvernerka Teksasa otkako je Ann Richards otišla 1995. godine, prema CNBC-u.
Njena pobjeda daje demokratama veću moć nad uslovima izgradnje podatkovnih centara, iako zakonodavno tijelo države ostaje pod kontrolom republikanaca.
Nova guvernerka Georgije, bivša gradonačelnica Atlante, Keisha Lance Bottoms, takođe se založila za privremenu obustavu gradnje. Prema podacima CBRE-a koje je objavio FT, u Atlanti se grade podatkovni centri ukupne snage gotovo 2,9 gigavata, čime je Sjeverna Virginia pretekla grad kao najveći američki centar za takva gradilišta.
Milioni propalih političkih investicija
U Ohiju je Amy Acton pobijedila Viveka Ramaswamyja obećanjem da će prestati izdavati nova odobrenja za projekte koji ne ispunjavaju stroge kriterijume za potrošnju energije i vode.
Otpor se proširio i na lokalne izbore. Stanovnici Trentona u Ohiju podržali su mjeru koja bi mogla spriječiti Amazonov planirani kompleks podatkovnih centara. U Edgewateru na Floridi, 77 posto birača glasalo je za zabranu njihove izgradnje u gradskoj povelji.
Visoka potrošnja električne energije i vode, buka i moguće povećanje računa za stanovništvo pretvorili su podatkovne centre u važno izborno pitanje. Prema izlaznoj anketi NBC-a koju je citirao FT, 56 posto ispitanika reklo je da su vještačka inteligencija i podatkovni centri ključni ili važan faktor pri glasanju za Kongres.
CNBC piše da su tehnološki milijarderi i interesne grupe uložili stotine miliona dolara u podršku republikanskim kandidatima za koje se očekivalo da će favorizovati velike projekte podatkovnih centara. Elon Musk bio je najveći politički donator ovog izbornog ciklusa, a rekordnim iznosima pokušao je pomoći republikancima da zadrže vlast, uključujući i u Teksasu.
Njegov politički angažman takođe je postao meta demokratske kampanje. James Talarico, koji je pobijedio Kena Paxtona u Teksasu i osvojio mjesto u američkom Senatu, više puta je optužio Muska da pokušava kupiti vlastitog senatora. CNBC procjenjuje da bi Muskova podrška republikancima mogla postati politički teret u vrijeme kada birači izražavaju zabrinutost zbog korupcije i rastućeg utjecaja milijardera.
Trumpovo pravo veta
Nezadovoljstvo birača obuhvatilo je i šire ekonomske uslove. Prema CNBC-u, visoki troškovi života, Trumpove tarife i rat s Iranom bili su među razlozima zašto su mnogi birači lošije ocijenili vlastitu ekonomsku situaciju.
Trump je snažno podržao izgradnju AI infrastrukture, a u septembru je protivljenje podatkovnim centrima i širu zabrinutost oko sigurnosti AI nazvao prevarom. Neki republikanski kandidati takođe su vodili kampanju za usporavanje izgradnje. Ukupno 26 kandidata za guvernera u 21 državi podržalo je neki oblik moratorijuma, izvještava FT.
Pročitajte još:
Za tehnološke kompanije, ovo su projekti na kojima zasnivaju veliki dio svog budućeg poslovanja. Amazon, Meta, Microsoft i Alphabet bi ove godine mogli potrošiti do 740 milijardi dolara na kapitalna ulaganja. Nvidia procjenjuje da bi globalna ulaganja u AI infrastrukturu mogla dostići između 3 i 4 biliona dolara do 2030. godine.
Reuters upozorava da bi donošenje strožih saveznih propisa moglo biti teško jer Trump zadržava pravo veta, a demokrate nemaju većinu potrebnu da ga ponište. Mogli bi imati veće mogućnosti da ograniče izgradnju na nivou države, posebno kroz uslove korištenja vode i električne energije.
Ovlaštenja guvernera variraju u zavisnosti od zakona svake države, tako da će nekim promjenama biti potrebna podrška zakonodavnih tijela. Najavljene zabrane tek trebaju dobiti konkretan oblik. Za kompanije koje već imaju zemljište, ugovorenu opremu i planirane priključke, njihovo trajanje i obim mogli bi odrediti da li će projekti biti završeni na vrijeme.
