Punjenje rezervoara automobila nikada nije bilo skuplje u Evropskoj uniji. Cijena benzina Eurosuper 95 dostigla je 14. septembra ponderisani prosjek od 2,063 eura po litri, što je najviši nivo otkako je Evropska komisija počela voditi ovu seriju podataka 2005. godine.
Kriza je počela krajem februara, nakon izbijanja rata s Iranom, koji je poremetio protok energije kroz Ormuski moreuz. Brent je prije rata bio oko 72 dolara po barelu, dok se u ponedjeljak trgovao za više od 100 dolara za isporuku sljedećeg mjeseca, izvještava Euronews, prenosi Poslovni.hr
Marže rafinerija takođe vrše dodatni pritisak na cijene. Stručnjaci Evropske centralne banke procjenjuju da su u trećoj sedmici septembra na svaki litar benzina u eurozoni dodali oko 0,17 eura, a na dizel čak 0,41 euro.
Ali gotovo polovina iznosa koji vozači ostavljaju na benzinskim pumpama ide u države kroz razne poreze.
Kako se kreira porez na litar goriva
Benzin se u EU oporezuje u dvije glavne faze. Prvo dolazi akciza, fiksni iznos po litri koji se ne povećava automatski s cijenom nafte, a neke zemlje naplaćuju i dodatne naknade za ugljenik ili druge namete.
Nakon toga se obračunava PDV, ali na cijenu goriva koja već uključuje akcize i druge namete. Drugim riječima, vozači plaćaju PDV na samu akcizu – vrstu poreza na poreze.
Na nivou EU, porezi u prosjeku iznose 0,976 eura po litri benzina, ili 47,3 posto konačne maloprodajne cijene. U sedam država članica poresko opterećenje prelazi jedan euro po litri.
Ovo je deset zemalja u kojima država uzima najviše od svake litre benzina.
10. Letonija – 0,960 eura po litri
Letonija je u januaru povećala akcizu na bezolovni benzin sa 532 eura na 555 eura po hiljadu litara, odnosno 0,555 eura po litri.
Dodatna taksa finansira obavezne rezerve nafte države i iznosi nešto manje od sedam centi po litri, dok PDV od 21 posto dodaje još 0,343 eura.
Ukupno poresko opterećenje u Letoniji iznosilo je 0,96 eura po litri benzina.
9. Estonija – 0,963 eura
Estonija naplaćuje akcizu od 0,593 eura po litri, nakon povećanja poreza na gorivo u maju 2025. godine.
Kada su cijene naglo porasle ovog proljeća, Tallinn je odustao od daljnjeg povećanja koje je trebalo stupiti na snagu u maju 2026. godine.
PDV od 24 posto dodaje još 0,370 eura, čime ukupni porez iznosi 0,963 eura po litri, što je gotovo polovina maloprodajne cijene od 1,914 eura.
8. Portugalija – 0,978 eura
Glavni porez na gorivo u Portugaliji, poznat kao ISP, iznosio je 0,432 eura po litri u sedmici do 14. septembra.
Takođe uključuje bivšu naknadu za usluge na putevima od 8,7 centi po litri, dok naknada za ugljenik dodaje još 0,159 eura u 2026. godini.
Portugalija privremeno smanjuje ISP kada cijene porastu za više od 10 centi iznad nivoa s početka marta, vraćajući vozačima dio dodatnog PDV-a koji država prikuplja zbog viših cijena.
Sa stopom PDV-a od 23 posto, koja dodaje 0,387 eura, ukupno poresko opterećenje iznosi 0,978 eura po litri.
7. Italija – 1,049 eura
Italija naplaćuje akcizu od 0,673 eura po litri. Od januara, benzin i dizel imaju istu stopu, nakon što je vlada smanjila akcizu na benzin za 4,05 centi i povećala je za isti iznos na dizel.
Rim je od kraja jula nekoliko puta smanjio cijenu dizela kako bi obuzdao rast cijena, dok takvog smanjenja nije bilo za benzin.
PDV od 22 posto dodaje 0,376 eura, tako da država uzima ukupno 1,049 eura od svake litre benzina, što je nešto više od polovine maloprodajne cijene od 2,084 eura.
6. Francuska – 1,052 eura
Francuska akciza na benzin iznosi 0,690 eura po litri od 1. marta.
Sa PDV-om od 20 posto, koji dodaje još 0,362 eura, francuski vozači plaćaju državi ukupno 1,052 eura za svaku litru benzina.
5. Grčka – 1.133 eura
Grčka naplaćuje akcizu od 0,70 eura po litri bezolovnog benzina.
Dvije manje naknade dodaju oko 1,5 centi, dok PDV od 24 posto povećava račun za dodatnih 0,418 eura.
Ukupno poresko opterećenje iznosi 1.133 eura po litri, ili 52,5 posto maloprodajne cijene. Ovo je najveći udio poreza među deset zemalja s najvišim apsolutnim poreskim stopama.
4. Njemačka – 1.179 eura
Njemački porez na energiju na benzin iznosi fiksnih 65,45 centi po litri.
Berlin ga je privremeno smanjio za 14,04 centa od 1. maja do 30. juna zbog rata, ali je sada na snazi puna stopa.
Ovome se dodaje i cijena ugljenika od oko 0,148 eura po litri. Od januara, sertifikati o CO2 za fosilna goriva prodaju se u rasponu od 55 do 65 eura po toni.
PDV od 19 posto dodaje još 0,376 eura, tako da njemački vozači plaćaju ukupno 1,179 eura poreza po litri, što je otprilike polovina konačne cijene goriva.
3. Finska – 1.193 eura
Finska akciza na gorivo iznosi 0,722 eura po litri i sastoji se od poreza na energetski sadržaj goriva, poreza na CO2 i male naknade za sigurnost snabdijevanja.
Pročitajte još:
U januaru je Helsinki smanjio vrijednost ugljenika koja se koristi za izračunavanje poreza na CO2 sa 62 eura na 56,8 eura po toni.
Posebno visok udio zauzima PDV od 25,5 posto, drugi najviši u EU nakon mađarskih 27 posto, koji dodaje 0,471 eura po litri.
Ukupno, finski porezi iznose 1.193 eura po litri.
2. Danska – 1.230 eura
Danska ima najskuplji benzin u Evropskoj uniji, sa 2.564 eura po litri, ali nije zemlja s najvećim poreskim opterećenjem.
Akcize na gorivo iznose ukupno oko 0,717 eura po litri prije PDV-a i sastoje se od poreza na energiju, poreza na CO2 i naknade za azotov oksid.
Na visoku cijenu prije oporezivanja od 1,334 eura dodaje se PDV od 25 posto, što predstavlja dodatnih 0,513 eura po litri, što je najviša apsolutna stopa PDV-a u EU.
Ukupni porezni račun Danske stoga iznosi 1,230 eura za svaku litru benzina.
1. Holandija – 1,270 eura
Nijedna zemlja EU ne naplaćuje veći porez na litru benzina od Holandije.
Akciza na benzin u Holandiji u 2026. godini iznosiće 844,69 eura po hiljadu litara, što je najviša stopa u EU. Dodatak za finansiranje nacionalnih rezervi nafte dodaje dodatnih 0,8 centi eura.
Stopa PDV-a od 21 posto dodaje 0,422 eura.
Za svaku litru benzina prodatu u Holandiji, država uzima 1.270 eura, ili 52 posto maloprodajne cijene od 2.434 eura.
