Izmjenama Zakona o potršačkim kreditima, koji je stupio na snagu 2. jula, nisu propisana ograničenja visine kreditnog zaduženja potrošača. U ovoj fazi nije propisano ograničenje visine kreditnog opterećenja potrošača u odnosu na njegove mjesečne prihode.
Naveli su ovo iz Centralne banke za Dan u odgovoru o uticaju promjene ključnog člana 30 Zakona o potršačkim kreditima, koji se odnosi na određivanje visine rate kredita.
Kako Dan podsjeća, izmjene Zakona o kreditnom zaduživanju stupile su na snagu 2. jula, čime je promijenjen način određivanja kreditnog zaduženja, odnosno obračuvanja mjesečne rate potrošačkog kredita.
Amandmane, koje su predložili poslanici Nikola Camaj (Albanski forum) i Nađa Laković (PES), bio je usmjeren na promjenu člana 30, koji reguliše zakonsku vezu između minimalnih troškova života i zaštićenog dijela zarade iz Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kao i da se Centralnoj banci povjeri veća uloga u definisanju kriterijuma kreditne sposobnosti potrošača.
Naime, izmjenom tog zakonskog propisa promijenjena su pravila za procjenu kreditne sposobnosti građana i data su Centralnoj banci Crne Gore ovlašćenja da uređuje odnos duga i prihoda.
Do predloga izmjena ovog zakona došlo je nakon što je iz bankarskog sektora ukazano da bi novim propisom uz pravila o zaštićenom dijelu zarade mogla da utiču tako da rata kredita budr ograničena na trećinu primanja.
Skupština je ubrzo dala zeleno svjetlo izmjenama Zakona o potrošačkim kreditima, odnosno promjeni ključnog člana 30, koji CBCG daje veća ovlašćenja u povjeri i definisanju kriterijuma kreditne sposobnosti potrošača, konktretno presudnu ulogu u odeđivanju visine rate.
Iz krovne finansijske institucije su potvrdili su da izmjenom Zakona o potrošačkim kreditima nije propisano ograničenje visine kreditnog opterećenja potrošača u odnosu na mjesečne prihode klijenta u smislu da on može da bude zadužen 50 odsto ili 30 odsto svojih primanja, odnosno da li je rata fiksirana.
Kako su objasnili, CBCG je preporučila davaocima kredita da prate ukupne mjesečne obaveze klijenta i vode računa da rata ne prelazi polovinu njegovih prihoda.
– Centralna banka Crne Gore propisala je da kreditor (banka, mikrokreditna finansijska institucija ili drugo lice koje, u skladu sa zakonom, odobrava potrošačke kredite) treba da obrati posebnu pažnju kada ukupne mjesečne kreditne obaveze potrošača prelaze polovinu njegovih redovnih mjesečnih prihoda, jer to predstavlja pokazatelj povećanog rizika – kazali su Danu iz Centralne banke.
Na banci, mikrokreditnoj finansijskoj instituciji i drugim pravnim licima s pravom kreditiranja je, kako su istakli iz CBCG, da sagledaju mogućnosti klijenta.
U sferi potrošačkih kredita Centralna banka Crne Gore preciznije uređuje pravila i uslove za procjenu mogućnosti otplate kod klijenata.
– Pri donošenju odluke o odobravanju kredita, kreditor je dužan da sagleda cjelokupnu finansijsku situaciju potrošača, uključujući njegove prihode, postojeća zaduženja, druge finansijske obaveze, minimalne troškove života i karakteristike konkretnog kredita – saopštili su iz Centralne banke.
– Krajnju odluku o odobravanju kredita i visini prihvatljivog kreditnog opterećenja donosi kreditor – naveli su za Dan iz Centralne banke.
Izmijenjenim propisom o potrošačkim kreditima znatno se više vodi računa o interesima i pravima potrošača. Naime, u Zakon u svrhu zaštite potrošača, uvršten je set pravila koja su u skladu sa evropskim propisima, a kojima se jača zaštita korisnika kredita.
Najznačajnija novina u tom smislu je da se zaštita interesa klijenata oslanja na više kriterijuma, a novina je da se oni mogu brže mijenjati u zavisnosti od rizika u sistemu. Takođe, usvajanjem evropskih pravila, novi zakon obezbjeđuje veću pravnu sigurnost potrošača, odnosno korisnika potrošačkih kredita.
Pročitajte još:
Uvedeni su stroži evropski standardi informisanja klijenta prije zaključenja ugovora. Banke su obavezne da klijentu pruže jasne i uporedive informacije o svim troškovima, rizicima i pravima.
Obavezan dogovor prije prinudne naplate: Ako potrošač zapadne u probleme sa otplatom, kreditor je zakonski obavezan da prije pokretanja izvršnih ili sudskih postupaka pokuša da pronađe razumno zajedničko rješenje (restrukturiranje duga, moratorijum i sl.).
Takođe, ovim zakonom, ukinute su naknade za obradu kredita i uvedena besplatna privremena otplata.
Prvi put u našem zakonodavstvu uvodi se gornja zakonska granica efektivne kamatne stope (EKS) na potrošačke kredite.
