Za 38 kompanija članica Savjeta stranih investitora, koji zapošljavaju 5.250 stalnih radnika i oko hiljadu sezonaca, primjena Euro modela povećaće troškove poslovanja za 27,6 do 30 miliona eura na godišnjem nivou, odnosno oko 4.800 eura po radniku godišnje. U zavisnosti od djelatnosti i visine dosadašnjih zarada povećanje troškova rada može da iznosi i do 78 odsto. To će izazvati rast cijena, smanjenje konkurentnosti naročito za izvoznike i turističku privredu.
To je navedeno u analizi koju je uradio Savjet stranih investitora i poslao kabinetu predsjednika Vlade, prenose Vijesti.
Moguć im i rast PDV-a
Ukazuju i da će zbog ukidanja doprinosa za PIO doći do značajnog smanjenja državnih prihoda, a kao mogućnost da se to nadoknadi strahuju od povećanja stopa poreza na dobit i PDV-a.
“Predložen je rast poreza na dobit preduzeća sa 12% na 15%, a povećanje stope PDV sa 21% na 23% nije predstavljeno kao potvrđene mjere, već se spekuliše kao moguća mjera. Potrebno procijeniti inflatorni i distributivni efekat”, navedeno je u ovom dokumentu.
Analiza, u koju su Vijesti imale uvid, je obuhvatila povećavanje rasta minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i na 1.400 prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje dijela doprinosa i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.
Savjet u svojim preporukama navodi da se prije primjene ovog modela, koja je najavljena za prvi januar, moraju uraditi detaljne analize uticaja na sve segmente privrede, ali i uticaja na državni i opštinske budžete i održivost Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Oni upozoravaju da će se kod kompanija s većim brojem radnih mjesta za koje je sadašnja vrijednost zarade ispod novih pragova minimalnih zarada, doći do znatno većeg rasta troška rada i da zbog toga može doći do neodrživosti njihovog poslovanja.
Pad konkurentnosti domaće privrede
Od ostalih rizika se navodi mogućnost za veći rast inflacije, jer će kompanije povećati cijene da bi nadoknadile troškove, ali i da bi povećanje cijena moglo ugroziti konkurentnost privreda, gdje će biti najugroženiji turizam. Ukazuju da je prije početka primjene potrebno je analizirati radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.
“Gdje podaci pokažu izrazit rast troškova koji nije moguće brzo prilagoditi, razmotriti vremenski ograničenu faznost ili ciljanu podršku. Kriterijumi moraju biti javni i mjerljivi, bez trajnih opštih subvencija. Dinamiku primjene valja najaviti dovoljno unaprijed kako bi kompanije mogle pravovremeno prilagoditi budžete, ugovore, planove zapošljavanja i cjenovnike. Pri tome je ključno uvažiti već ugovorene aranžmane u sezonskim djelatnostima i preuzete višegodišnje obaveze kod investicionih projekata, uz direktno povezivanje rasta zarada sa rastom produktivnosti i pripremom privrede za konkurenciju na jedinstvenom tržištu EU”, piše u analizi.
Rast cijena, odlaganje investicija
Navedeno je i da za kompanije kod kojih bi dodatni troškovi zarada premašili sadašnju operativnu dobit, takvo povećanje troškova rada ne bi bilo dugoročno održivo bez prilagođavanja poslovanja.
“To može podrazumijevati promjene cijena, usporavanje zapošljavanja, odlaganje ulaganja ili reorganizaciju rada, pa čak i povlačenje investicija ukoliko poslovno okruženje postane neisplativo za investitore. Ipak, ne treba očekivati isti odgovor svih kompanija, jer njihove mogućnosti prilagođavanja zavise od profitabilnosti, konkurencije, ugovornih obaveza i potencijala za povećanje produktivnosti”, ukazano je u analizi.
Upozoravaju da će biti ugroženi izvoznici jer zbog povećavanja troškova rada neće moći održati postojeće cijene prema inostranim kupcima, što može ugroziti njihovu konkurentnost i nastavak sadašnjih ugovora.
Posebno ugrožen turizam
Poseban rizik je kod turističke privrede jer njen dio već ima ugovorene cijene aranžmana za narednu sezonu, a sada im se znatno povećavaju troškovi rada.
“Zbog izražene sezonalnosti i koncentracije prihoda u kratkom dijelu godine, ovaj sektor zahtijeva posebnu procjenu efekata reforme. Prostor za prilagođavanje dodatno je ograničen kod kompanija koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cjenovnike za predstojeću sezonu. U zavisnosti od strukture zarada, nagli rast troškova rada mogao bi dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga i perioda rada objekata”, navedeno je u dokumentu.
Ukazuju da je međunarodna konkurentnost posebno važna za turizam i privlačenje stranih direktnih investicija, jer investitori i turisti upoređuju ponudu različitih destinacija.
“Zato efekte predloženog povećanja minimalnih zarada treba analizirati i u odnosu na kretanje ukupnih troškova rada u Hrvatskoj, Albaniji, Grčkoj i Turskoj. Pritom, poređenje mora obuhvatiti i produktivnost, kvalitet ponude i realne mogućnosti ostvarivanja prihoda koji mogu podržati veće zarade. Ukoliko troškovi rada budu rasli brže od produktivnosti i kvaliteta usluga, postoji ozbiljan rizik od povećanja cijena i pada profitabilnosti, što bi moglo oslabiti privlačnost Crne Gore na mediteranskom turističkom i investicionom tržištu. Zbog toga je važno da procjena predloženih mjera obuhvati i njihov dugoročni uticaj na konkurentski položaj zemlje”, navedeno je u analizi.
Minimalac bi bio veći nego u Hrvatskoj i Sloveniji koje imaju duplo veću produktivnost
U dokumentu se ukazuje da je produktivnost u Crnoj Gori prema mjerima Međunarodne organizacije rada (ILO) značajno manje u odnosu na prve članice EU – Hrvatsku i Sloveniju.
“Održivost rasta zarada zavisi od rasta produktivnosti. Prema podacima ILO produktivnost rada je približno 31,1 međunarodni dolar u Crnoj Gori, naspram 58,7 u Hrvatskoj i 59,9 u Sloveniji”, navedeno je u dokumentu.
ILO mjeri produktivnost rada tako što poredi bruto domaći proizvod (BDP) sa ukupnim brojem sati koje su odradile zaposlene osobe.
Pročitajte još:
Minimalna neto zarada u Hrvatskoj sada iznosi 1.050, a u Sloveniji 1.000 eura. U Crnoj Gori bi bila tri iznosa od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, odnosno prosjek bi bio za oko 200 eura veći nego u ove dvije države iako one imaju skoro duplo veću produktivnost radnika po satu.
Iz Savjeta navode da poređena produktivnosti nisu argumenti protiv viših zarada, već da oni “ukazuju na potrebu da povećanje troškova rada prate ulaganja u opremu, tehnologiju, organizaciju i znanja zaposlenih”.
Premijer odbio sve predloge UPCG-a, poslodavci će još jednom da mjere
Pregovori Vlade i poslodavaca o Euro modelu sinoć su okončani bez dogovora, jer je premijer Milojko Spajić privrednicima saopštio da Vlada i dalje ostaje na striknoj primjeni Euro modela u onom obimu i nivoima minimalnih zarada koje su objavljene u startu.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Slobodan Mikavica nakon sastanka kazao je da očekuje novi razgovor sa premijerom u narednih 15 dana i to u proširenom sastavu UPCG. “Naš predlog da to bude 800 i 1.000 eura im nije prihvatljiv, da bude postepena implementacija u narednih godinu dana takođe nije prihvatljiva. Oni imaju svoju viziju. Naravno, na nama je da sve ovo još jedan put izmjerimo, da se konsultujemo i da u konačnosti damo svoje”, rekao je Mikavica.
