Rebalans budžeta: Euro model u fokusu – Ministar finansija brani, opozicija upozorava na posljedice

Foto: Poreska uprava Crne Gore

Poslanici su razmatrali rebalans budžeta za ovu godinu kojim su, između ostalog, predviđena sredstva za isplatu subvencija za zapošljavanje lica sa invaliditetom od 20,8 miliona, 1,6 miliona za staračke naknade, 25 miliona za zdravstvo i ljekove, te novac za isplatu jednokratne pomoći od po 100 eura koje je premijer Milojko Spajić obećao penzionerima najavljujući Euro model.

Upravo je fokus rasprave pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet, a kasnije i na plenumu, bio na Euro modelu o kojem se ministar finansija Novica Vuković juče prvi put javno izjasnio nakon što je Spajić prije dva mjeseca najavio da će minimalne zarade od iduće godine drastično porasti, prenosi Pobjeda.

– Euro model će stvoriti uslove da radna snaga ostane u Crnoj Gori kada uđe u Evropsku uniju, jer se rast produktivnosti ne može sprovoditi bez ključnih ljudi – kazao je Vuković juče pred Odborom.

Cilj 

Dodao je da, ako Crna Gora izgubi znatan dio radno sposobnog stanovništva, to bi potencijalno dovelo do nižeg rasta, većeg pritiska na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Zato zadržavanje radnika, kako je kazao Vuković, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makrooekonomsku dimenziju.

– Ukoliko znatan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatakom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi izgubila poreske obveznike – kazao je Vuković.

On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode. Vuković je naglasio da reforma uključuje dvije komponente, jer se jedan dio odnosi na smanjenje poreza na plate bez rasta troškova za one čija je zarada preko minimalne, dok se drugi odnosi na rast minimalnih zarada koje utiču na rast troškova rada za poslove sa niskim platama.

Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda. Ne negira da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.

– Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu – kazao je Vuković dodajući da će sa rastom zarada porasti i raspoloživi dohodak, što će uticati i na rast potrošnje.

Kritike 

Naglasio je da primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, već da su poslanici ti koji ga usvajaju. Na kritike poslanika opozicije da je prošlo dva mjeseca prije nego se on o ovom prijedlogu izjasnio, odgovorio je da su imali dovoljno vremena i sami da naprave analizu pa da ukrste argumente kada kompletno obrazloženje bude spremno sa prijedlogom budžeta za iduću godinu. Vlada je imala obavezu da ga dostavi Skupštini do 15. novembra, ali to još nije učinila.

Vuković nije glasao za Euro model o kojem se odlučivalo na elektronskoj sjednici Vlade, već je naknadno kazao da mu je potrebno više vremena da analizira model kojim je Spajić najavio građanima da će od 1. januara, u zavisnosti od stručne spreme, primati minimalne zarade od 1.000, 1.250 odnosno 1.400 eura.

– Vaša je odluka da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana – kazao je Vuković poslanicima dodajući da će se tekuće obaveze finansirati iz tekućih prihoda, a ne iz zaduženja.

Dodao je da uvoz može produbiti deficit, čak i kada konkurentnost domaće proizvodnje ostane nepromijenjena, dodajući da je to dugogodišnji strukturni problem Crne Gore, zbog čega je potrebna diverzifikacija privrede i smanjenje uvoza. 

– Nisko poresko opterećenje zarada privlači investicije koje je sa 5,6 odsto jedno od najnižih uz relativno niske poreze na dobit, kada se uz to dodaju relativno niske cijene energije i nekretnina, upotreba eura, članstvo u EU to pojačava sigurnost za investicije – kazao je Vuković.

Navodi da povećanje deficita tekućeg računa nije nužan dokaz slabljenja konkurentnosti, te da ono može biti posljedica snažnije domaće potrošnje i strukturne zavisnosti ekonomije od uvoza. 

– Efekat Euro modela će u prvoj godini primjene biti naročito vidljiv i očekuje se povećanje produktivnosti rada oko pet odsto. Tržište rada će se postepeno prilagođavati reformi kao i tokom ranijih programa Evropa sad 1 i 2. Direktan efekt na strani proizvodnje će se odraziti snažno tokom iduće godine, realan rast BDP-a u prvoj godini je 6,1 odsto, vođen domaćom potražnjom odnosno povećanjem privatne potrošnje i ubrzanjem bruto investicija u osnovna sredstva – kazao je Vuković.

Opozicija je bila razočarana analizom koju je Vuković iznio u vezi sa Euro modelom, a juče se, kako je kazao Nikola Milović (DPS) nije čulo ništa više od ,,iskaza teorijskih predviđanja koja se odnose na to da bi se moglo desiti ovo ili ono“. Očekivali su, kako je naveo, bolju analizu.

– Euro model će dovesti do otpuštanja između 16.000 i 20.000 ljudi u privatnom sektoru, moguće je da će doći do galopirajuće inflacije, koja će u sljedećoj godini biti između 13 i 15 odsto, konkurentnost malih proizvođača će biti desetkovana i uništena. Sa Euro modelom ste pogurali sve ekonomije okruženja, osim crnogorske koju gurate na dolje – kazao je Milović.

Mihailo Anđušić (DPS) je kazao Vukoviću da mora jasno građanima da kaže da li je za ili protiv Euro modela.

– Da li smatrate da je dobar i je li održiv i dobar za Crnu Goru, da li biste ga Vi, kao ministar finansija, primijenili na način koji predlaže premijer, jer ovo nije vaš pijredlog – pitao je Anđušić.

Rebalans

Obrazlažući prijedlog rebalansa Vuković je kazao da se prognoza ekonomskog rasta za ovu godinu povećala sa 3,1 odsto na četiri. Rast BDP-a, kako je kazao, tokom prvog kvartala iznosio je 3,3 odsto, odnosno 3,8 odsto tokom drugog. Nominalni BDP se procjenjuje na 8,9 milijardi eura. Vuković je kazao da na rast najviše utiču privatna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital.

– Dolasci u turizmu su uvećani za 10,3 procenata, noćenja devet procenata za prvih devet mjeseci, prosječna neto zarada je 1.033 eura, a penzija 577 eura, stopa nezaposlenosti je 7,47 procenata. Izvorni prihodi planirani su u iznosu od 3,1 milijardu eura, ukupni poreski prihodi rastu za 35,9 miliona eura – kazao je Vuković dodajući da je naplata PDV-a porasla za 7,3 odsto, dok su ostali prihodi, porezi na plate, dobit i akcize na planiranom nivou.

Tako će ovim rebalansom Ministarstvu finansija biti obezbijeđeno 37,43 miliona eura, Fondu za zdravstveno osiguranje dodatnih 25,01 milion eura, Zavodu za zapošljavanje dato je povećanje od 20,8 miliona eura, dok će za subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom biti isplaćeno 21,8 miliona eura. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija može da računa na dodatnih 8,37 miliona za plate i prateća davanja, a Fond PIO na dodatnih skoro sedam miliona eura.

Anđušić je ocijenio da je rebalans proizvod lošeg planiranja budžeta, te da sa isplatom jednokratne novčane pomoći penzionerima od po 100 eura počinje primjena Euro modela. Kazao je da fali novca za isplatu socijalnih davanja, zdravstva i obrazovanje, te da je evidentan deficit o kojem niko ne polemiše. Anđušić tvrdi da će ovaj rebalans donijeti zaduženje koje će se koristiti za servisiranje tekućih obaveza. 

– Ovo su katastrofalni pokazatelji, bez obzira što može i gore. Loš pokazatelj što smo imali 27 odsto realizacije kapitalnog budžeta u prvoj polovini godine. Svake godine fali novca za osnovne obaveze, a krediti se ne koriste ni za kakve nove projekte već za te obaveze – kazao je Anđušić.

Valentina Minić (Demokrate) ne misli da je ovo pokazatelj da se budžet ne planira kako treba, dodajući da su rebalansi uobičajeni.

Elvir Zvrko (DPS) je kazao da se rebalansom direktna potrošnja povećava četiri puta više nego prihodi. Problematizuje što se u novembru utvrdilo da u sektoru zdravstva nedostaje šest miliona eura za plate, te što je za plaćanje ljekova potrebno 13 miliona eura. 

– Ovdje se dominantno govori o redovnim obavezama, a ne razvoju, nema novih bolnica, savremene dijagnostike ili mjera koje će da smanje liste čekanja – kazao je Zvrko. 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama